Za razliku od nacionalne razine, gdje svjedočimo predizbornim obećanjima o tisuću eura naknade po djetetu te javnoj ostavci državnog tajnika za demografiju, na lokalnoj razini postoje već razvijene ozbiljne javne politike kojima se pokušava riješiti demografski problem. Tako je nakon prošlogodišnjih izbora uslijedio val povećanja naknada za bebe, popraćen uglavnom i dodatnim mjerama poput smanjenja cijena vrtića ili povećanja stipendija. Stoga je portal gradonačelnik.hr detaljno istražio koliko gradovi izdvajaju za naknade za novorođenčad, ali i koje su im druge pronatalitetne mjere kojima nastoje preokrenuti negativne demografske trendove.
Posve jasno da se demografska slika i negativni trendovi zbog kojih Hrvatska izumire neće popraviti ako država i/ili gradovi udvostruče ili utrostruče naknade za bebe, kao što je jasno i da se pronatalitetna politika države ili grada ne može prosuđivati samo na temelju iznosa koji se dijele povodom rođenja djeteta. Ozbiljna pronatalitetna politika podrazumijeva cjelovitu strategiju i čitav niz trajnih i sustavnih mjera kojima će se mladim obiteljima život učiniti ugodnijim, te im omogućiti kvalitetnu infrastrukturu i standard u kojem će željeti, i biti u mogućnosti, stvarati i širiti svoju obitelj.
Pa ipak, koliko god se nitko neće, gotovo sigurno, odlučiti na rađanje djeteta zbog izdašnih naknada za bebe one su, barem na simboličkoj razini, itekako bitna poruka o odnosu države i/ili gradskih uprava prema obitelji. Upravo zato su naknade za bebe često jedan od udarnih predizbornih aduta na državnoj i lokalnoj razini. No, za razliku od prošle Vlade koja je odmah nakon izbora odustala od obećanja o tisuću eura naknade po djetetu, a mjere kojima ova trenutna odgovara na katastrofalnu demografsku situaciju su takve da smo nedavno svjedočili javnoj ostavci državnog tajnika za demografiju koji je ih je nazvao ‘neozbiljnim folklorom’, na lokalnoj razini situacija je bitno drugačija. Pronatalitetna politika u velikom broju gradova je na vrhu liste prioriteta, a ozbiljno se shvaćaju i predizborna obećanja pa je nakon prošlogodišnjih izbora uslijedio pravi val povećanja naknada za bebe popraćen uglavnom i dodatnim mjerama poput smanjenja cijena vrtića ili povećanja stipendija.
Gradonačelnik.hr odlučio je stoga ponovo, dvije godine od našeg prvog velikog istraživanja, provjeriti situaciju i vidjeti koliko gradovi izdvajaju za naknade za novorođenčad te koji u tome prednjače. No, ovaj put smo uz same naknade za bebe provjerili i ostale mjere kojima gradovi vode svoju pronatalitetnu politiku. Svim gradovima ponovo smo poslali upit, a ovaj put u naše su se istraživanje uključila i podatke nam dostavila čak 124 grada.
Istraživanje je tako pokazalo da su naknade unazad godinu dana povećane u 51 gradu za prvo, 63 za drugo i čak u 67 gradova za treće dijete u obitelji. Trend jačanja pronatalitetnih mjera još bolje ilustrira i usporedba s našim prošlim istraživanjem kada smo analizirali podatke iz 2015. godine. Tada je, naime, tek deset gradova dijelilo 3.000 kuna ili više za prvo dijete, a od ove godine čak 26 gradova za prvo dijete isplaćuje 3.000 ili više kuna i to – 13 gradova po 3.000 kuna, tri po 4.000, osam gradova po 5.000, jedan – Slavonski Brod 7.5000 (2.500 u gotovini i 5.000 u opremi za bebe) iOpatija kao apsolutni rekorder – čak 10.000 kuna. Upravo su ova dva grada najviše povećali naknade za prvo dijete u odnosu na 2016. – Slavonski Brod za 6.500, a Opatija za 6.000 kuna. Opatija je rekorder i po povećanju naknada za drugo dijete – povisili su ih za čak 9.500 kuna, a slijedi Pag sa povećanjem od 8.000 kuna. Kada je u pitanju naknada za 3. dijete, apsolutni rekorder je Split, koji je iznos sa 3.000 kuna u 2016. podignuo na 55.000!
Dujmić: ‘Opatija brine za svoje ljude i zato je poželjna za život’
Kao što smo naveli, najveće naknade u zemlji od prošlog ljeta ima Grad Opatija. Gradonačelnik Ivo Dujmić startao je, naime, u svoj treći mandat tako što je odmah nakon izbora izašao sa čitavim paketom pronatalitetnih mjera, među kojima je i povećanje naknada za bebe sa dotadašnjih 4.000 na 10.000 kuna za prvo dijete, s 5.500 na 15.000 za drugo, i sa 7.000 na 20.000 tisuća kuna za treće dijete. Osim toga, znatno su snižene cijene vrtića koji se sada plaća samo za prvo dijete, dok je ostalim besplatan. Osigurani su i novci za besplatne udžbenike svim osnovnoškolcima, dok će se srednjoškolcima sufinancirati sa po 750 kuna. Svim roditeljima koji imaju četvero i više djece Grad je, uz to, osigurao i dodatne oblike novčane pomoći. Za svako dijete koje pohađa vrtić roditelji, tako, dobivaju po 1.500 kn godišnje (ako je dijete u poludnevnom boravku) i 3.000 kn godišnje (ako je u cjelodnevnom programu), za svako dijete osnovnoškolskog uzrasta 1.500 kuna godišnje, a ako dijete pohađa produženi boravak 3.000 kn godišnje, za srednjoškolce roditelji dobivaju po 2.000 kuna godišnje, a za redovne studente koji nisu korisnici nekih drugih stipendija, po 5.000 kuna godišnje.
O učincima je, kaže nam gradonačelnik Dujmić, još uvijek teško govoriti. ‘Ono što je sada važno i nama, a i mladim obiteljima su naši napori da im se, u skladu s našim nadležnostima, olakša svakodnevni život, a posebice u tim lijepim trenucima kada dolazi novi član obitelji, tako mali, a s tako velikim potrebama. Nije to lako, ali pored svega onoga što smo već napravili, upravo smo započeli izradu Lokalnog programa za mlade te vrlo skoro očekujemo vrlo konkretne povratne informacije upravo od mladih; što i kako dalje. Što je to što mi, lokalna samouprava, možemo učiniti za njih? Siguran sam da ćemo postojeće mjere samo nadograđivati novim oblicima pomoći te da će Opatija, ne samo zbog svoje općepoznate ljepote, nego i zbog onog najvažnijeg – brige za ljude, ostati poželjno mjesto za život. Sve ove mjere donose se za ljude i zbog ljudi jer grad čine ljudi’, kaže Dujmić.
Za treće dijete u Visu čak 146.600 kuna!
Od izbora naovamo gradovi su znatno povećali i iznose naknada za drugo dijete u obitelji, pa u odnosu na prošlo istraživanje kada je samo Vis isplaćivao po 10.000 kuna, a njih deset iznad četiri tisuće, sada opet imamo situaciju u kojoj 26 gradova za drugo dijete isplaćuje preko 4.000 kuna. Od toga Pag i Vis isplaćuju po 10.000 kuna te opet rekorder Opatija – 15.000.
Prave zanimljivosti kriju se, pak, među iznosima naknada za treće dijete, a i tu je vidljiv drastičan skok u odnosu na prošlo istraživanje. Među najizdašnijima tada su bili Crikvenica sa 30.000, Vis sa 20.000, Šibenik sa 21.000 kroz sedam godina i Zagreb sa 54.000 kroz šest godina. Sada je, pak, rekorder Vis koji je za svako treće dijete isplaćuje čak 146.600, i to 20.000 kuna jednokratne naknade, plus još 129.600 kroz stalnu mjesečnu ‘rentu’ od 1.200 kune do 10. godine života djeteta.
Ono što je zanimljivo i veliki iskorak u participiranju građana u donošenju odluka jest da je gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Ivo Radicomovu mjeru osmislila nakon što su proveli anketu među građanima i tako ispitali njihove potrebe i želje. U Gradu nam kažu kako su zadovoljni učincima svih mjera koje trenutno provode jer imaju veći broj rođene djece te stalni porast djece u prvom razredu, kao i u broj mladih obitelji koji se doseljavaju u grad Vis.
Drugi najizdašniji za 3. dijete je od ove godine Grad Split koji isplaćuje 55 tisuća kuna kroz 10 godina, a iza njega Zagreb sa svojih 54.000 kroz šest godina. Crikvenica je ostala na 30.000, na koliko je sa pet prije dvije godine povećao i Pag, Šibenik je također ostao na 21.000, Opatija i Senj su podigli na 20.000. Iznad 10.000 za 3. dijete isplaćuju još Drniš (12.000), Komiža (12.000) i Mali Lošinj (10.000).
Umag, Obrovac i Vrlika jedini osigurali besplatne vrtiće svoj djeci
S obzirom da, kako smo naveli na početku, naknade za bebe doista nisu jedino mjerilo ozbiljnosti pronatalitetne politike, od gradova smo zatražili i podatke o ostalim mjerama kojima potiču mlade obitelji. Besplatni vrtići i udžbenici za sve učenike još su velika rijetkost, no većina gradova u nekoj mjeri sufinancira i vrtiće i udžbenike, prijevoz i školsku prehranu učenika te izdvaja za stipendije. Ovdje izdvajamo nekoliko primjera gradova koji se po samim naknada svi baš i ne ističu posebno, no zato drugim mjerama znatno pomažu i olakšavaju financijsku situaciju roditeljima.
Jedina tri grada u Hrvatskoj koja su osigurala besplatne vrtiće za svu djecu su Obrovac, Umag i Vrlika. Prvi je s besplatnim vrtićima još prije tri godine krenuo Grad Obrovac u kojem se roditelji ne moraju misliti niti o nabavi udžbenika koji su besplatni ne samo za osnovnu nego i srednju školu, a najbolji učenici dobivaju priznanja i novčane nagrade. Drugi je besplatne vrtiće svoj djeci osigurao Grad Umag, i upravo tu mjeru smatraju najboljom pronatalitetnom mjerom za demografsku obnovu. Iz Grada navode kako je cijena koštanja ukupne usluge takvog standarda predškolskog obrazovanja je 30 tisuća kuna godišnje, odnosno 18 tisuća kuna za šest godina, po djetetu. Grad Umag u cijelosti podmiruje ukupan trošak obrazovanja bez kune troška za roditelje i upravo je to, ističu, jedan od većih motiva ostanka ili dolaska u grad Umag. Za provedbu ovog programa Grad je ove godine u proračunu osigurao 18 milijuna kuna.
Osim toga, Grad Umag osigurao je jednosmjensku nastavu u svim osnovnim školama, besplatne udžbenike za svu djecu te produženi boravak i besplatni prijevoz. Za učenike slabijeg socijalnog statusa osiguran je i besplatni obrok te mjesečne potpore. Za učenike srednje škole osigurali su sufinanciranje prijevoza, za studente stipendije od 500 do 1.600 kuna, te socijalne potpore za one slabijeg imovinskog stanja. ‘Smatramo kako je obrazovanje temeljni zalog za budućnost i demografsku obnovu, kako Umaga, tako i Hrvatske, stoga je naša stopa izdvajanja za obrazovanje iznad EU prosjeka, a moralna zadaća nam je osigurati mladim obiteljima najbolje uvjete za odgoj i obrazovanja djece. Cilj da svi naši sugrađani ostanu živjeti i raditi u Umagu, stoga kroz projekt poticane stanogradnje pokušavamo svima riješiti stambeni problem. U konačnici, stvaranjem uvjeta za razvoj gospodarstva i zapošljavanje kroz razne poticajne mjere, u cijelosti zatvaramo ciklus i osiguravamo bezbrižnu budućnost našim sugrađanima i našem gradu. Upravo je to odgovor na pitanje demografske obnove’, ističu iz Grada Umaga. Treći hrvatski grad s besplatnim vrtićem za svu djecu jeGrad Vrlika, koji također osigurava i besplatne udžbenike kao i prijevozučenicima osnovne i srednje škole. Svim studentima isplaćuju stipendije od 500,00 kn mjesečno, a u procesu je i izgradnja POS stanova. Osim toga, Vrlika je u samom hrvatskom vrhu i kada je iznos naknada u pitanju – 4.000 za prvo, 6.000 za drugo i 10.000 za treće dijete u obitelji.
Grad Dubrovnik, pak, uz naknade od 1.500, 2.500 i 4.000 kuna, te 10.000 za djecu iz povijesne jezgre i Elafita, ima čitav niz mjera kojima podupiru i olakšavaju svojim mladi obiteljima, među ostalim i besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce, dok srednjoškolcima sufinanciraju udžbenike sa po 1.000 kuna. No, ključnim smatraju pomoć u stambenom pitanju s obzirom da je to u Dubrovniku jedan od većih problema. Tako, primjerice, obiteljima do 35 godina starosti subvencioniraju podstanarstvo sa 400, 500, 600 i 750 kn mjesečno, ovisno o broju članova. Grad subvencionira podstanarstvo i obiteljima s nižim primanjima, neovisno o starosti. Uz to, osmislili su i vlastiti model društveno poticane stanogradnje po kojem će graditi 120 stanova koji će se davati u najam po cijeni od 1.500 kn mjesečno na rok od 10 godina. Nakon toga, korisnici će moći otkupiti stanove po cijeni od 1.300 eura/kvadratu. Specifičnost ovog modela je, navode u Gradu, što će se budućim vlasnicima stanova od ukupne cijene koštanja stana odbiti iznos koji su tijekom 10 godina uplatili na ime najamnine.
Grad Čazma kupuje udžbenike i radne bilježnice za sve učenike osnovne škole, studentima dijele jednokratne novčane pomoći, sufinanciraju im prijevoz te omogućavaju studentske kredite pri čemu pokrivaju čitav iznos kamata te financiraju povrat glavnice kredita za sve studente koji su imali prosjek veći od 4,5. Grad sufinancira i dvije trećine cijene vrtića, koji je besplatan za treće dijete u obitelji.
Grad Samobor također osigurava besplatne udžbenike svim osnovnoškolcima, povećao je naknade za bebe i broj pomoćnika u nastavi, te ulaže velika sredstva u gradnju i uređenje vrtića i škola, novih sportskih dvorana, dječjih igrališta, trgova i parkova.
‘Što se tiče broja djece, Samobor bilježi porast rođene djece, ali i djece koja se sa svojim obiteljima doseljavaju u Samobor tijekom školovanja. U samoborske škole ove je godine upisano 410 prvašića, čak 22 više nego lani. U ukupno 5 samoborskih osnovnih škola tako je broj učenika povećan za 51, što je podatak kojim se Samoborci itekako ponose. Doprinosi tome sigurno i učestalo doseljavanje obitelji s djecom koje Samobor prepoznaju kao grad po mjeri čovjeka, a jednom od najvećih prednosti ističu to što Samobor nema prireza’, ističu iz Grada u kojem vide još prostora za napredak u proširenju školskih i vrtićkih kapaciteta, a na tome se i radi, te je u ovoj godini započela priprema projekta nadogradnje vrtića u Bregani, a uz pomoć resornog Ministarstva nadamo se i skorom proširenju kapaciteta osnovnog školstva.
Grad Supetar već je u našem prošlom istraživanju bio u samom vrhu po visini naknada za bebe, a novim programom – ‘Sritno dite-sritan grad’ dodatno su ih povisili – sa 4.000 za prvo, 6.000 za drugo i 8.000 za treće i svako iduće dijete na 5.000 kuna za prvo dijete, 7.000 za drugo, 9.000 za treće i čak 15.000 za četvrto dijete u obitelji.
Uz to, obiteljima s četvero i više djece koja nemaju riješeno stambeno pitanje nego žive u domaćinstvu sa svojim roditeljima, Grad uplaćuje po 1.000 ili 1.500 kuna za svako dijete koje pohađa vrtić (ovisno pohađa li dijete poludnevni ili cjelodnevni program), 500 kuna za dijete srednjoškolskog uzrasta, 2.000 kuna za studente koji nisu korisnici stipendija niti stariji od 25 godina, a sve takve obitelji dobivat će i po 300 kuna božićnice.
Što se vrtića tiče, uvedene su olakšice za roditelje s više djece, pa je tako cijena vrtića za drugo dijete u obitelji snižena za 20 posto, a za treće 40 posto. Roditelji djece s teškoćama u razvoju plaćaju po novome samo pola cijene vrtića koji su sada jeftiniji i za djecu invalida Domovinskog rata, te za djecu koja zbog bolesti nisu kontinuirano u vrtiću. Besplatan smještaj imaju, pak, četvrto i svako iduće dijete u obitelji, djeca stopostotnih invalida Domovinskog rata, te djeca bez roditelja. Isto tako, Grad Supetar će u stopostotnom iznosu financirati rad asistenata u vrtiću za djecu s poteškoćama u razvoju.
Što se školaraca tiče, Grad će, u suradnji sa Županijom od iduće školske godine osigurati besplatne udžbenike, radne bilježnice i pakete bilježnica za sve osnovnoškolce, a one koji odličnim uspjehom završe svih 8 razreda nagradit će sa po 1.000 kuna.
Kako bi zadržali mlade na otoku, sufinancirat će i upis u Srednju školu ‘Brač’ sa po 1.000 kuna svakom novoupisanom učeniku. Od mjera koje su još u planu, tu je i stipendiranje najboljih srednjoškolaca, te povećanje broja stipendija za najbolje studente.’Odlučili smo se za stvaranje i provedbu jedne konkretne i zaokružene politike usmjerene na demografski rast i razvoj naše gradske i otočne zajednice. Ideja je u osnovi jednostavna i polazi od pretpostavke da će zajednica koja svojem najosjetljivijem i najranjivijem segmentu, svojoj djeci, pruži sigurnost, ljubav i bezbrižno djetinjstvo i omogući im podršku u svakom trenutku njihova odrastanja rezultirati jednako tako održivim, sretnim i sigurnim društvom’, kaže nam gradonačelnica, uvjerena da će ove mjere, u sinergiji i uz konsenzus svih dionika lokalne politike, dovesti Supetar do konačnog cilja – sigurnog i stimulativnog okružja za razvoj, odgoj i obrazovanje djece.
Grad Jastrebarsko jedan je od gradova koji nema problema s demografijom već iz godine u godinu bilježe ‘baby boom’. Tako je i prošle godine u Jaski rođeno 14 beba više nego godinu ranije (146:132), a Grad se čitavim nizom mjera trudi mladim obiteljima osigurati što bolje uvjete za život i odrastanje djece. Uz naknade od 2.500 za prvo i drugo, te 6.500 za treće i četvrto dijete, a za koje su izdvojili oko šest milijuna kuna u zadnjih 15 godina, najviše ulažu u rad i funkcioniranje vrtića kojega će uskoro, zbog porasta broja djece, i proširiti kako bi povećali kapacitet. Također, Grad sufinancira i aktivnost Produženog boravka učenika osnovne škole, prehranu učenika osnovne škole, nabavu udžbenika za učenike osnovne škole i troškove prijevoza učenika srednjih škola.
S obzirom da se, zbog dobrih uvjeta života, sve više mladih obitelji doseljava u Jasku, nedavno je donešena odluka kojom će ubuduće pravo na naknadu za bebe ostvarivati i roditelji koji imaju prebivalište u Jaski u trajanju od šest mjeseci, a ne tek nakon dvije godine, kako je bilo dosada.
Vukovar sufinancira režije
Grad Vukovar sufinancira smještaj djece u vrtićima, a osnovnoškolcima osim besplatnih udžbenika i bilježnica od ove godine osigurava i besplatnu obuću, popularne Startasice. Također, osiguravaju besplatan prijevoz za učenike osnovnih i srednjih škola te besplatno ljetovanje osnovnoškolcima. Kako bi, pak, dodatno pomogli obiteljima s više djece, uveli su novu mjeru – sufinanciranje troškova stanovanja za obitelji s troje i više djece, za što su u proračunu izdvojili milijun kuna. ‘Grad Vukovar prvi je grad u Hrvatskoj koji sufinancira račune za vodu, struju, grijanje i odvoz kućnoga otpada i to do 6.300 kuna godišnje po obitelji. Cilj je ove mjere zadržavanje mladih obitelji na području Vukovara te podrška u odgoju više djece’, ističu iz Grada te dodaju kako im je prioritet upravo briga za obitelji s više djece te djeca vrtićkog i osnovnoškolskog uzrasta koja su budućnost grada. Ukupno,Grad Vukovar za pronatalitetne i mjere socijalnog karaktera izdvaja oko 15 milijuna kuna godišnje.
Grad Zagreb intenzivno, pak, stimulira višečlane obitelji pa je tako, osim jedne od najizdašnijih naknada za 3. dijete, uveo i posebnu mjeru kojom financira prosječnu mjesečnu plaću jednom od roditelja koji brine o najmanje troje djece, za što je u proračunu osigurano čak 200 milijuna kuna.Kakve pronatalitetne mjere imaju ostali gradovi koji su sudjelovali u našem istraživanju, možete pogledati ovdje, a koliki su točno iznosi naknada za bebe po svim gradovima pogledajte na linku.
