Prema podacima Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u 2017. godini samo devet gradova je u sport uložilo više od 10 posto svog proračuna, njih tri uložila su više od petine ili 20 posto, a Labin je jedini za sport izdvojio preko 30 posto proračuna. Gledajući per capita, Labin je za sport i sportsku infrastrukturu lani izdvojio 2897 kuna, preko 1000 kuna više od Poreča, koji se ističe kao drugi grad s najvećim per capita izdvajanjem za sport. U top 10 su još Novigrad, Varaždin, Rovinj, Zabok, Rijeka, Opatija, Dubrovnik i Ivanić Grad.

Po izdvajanjima za sport i rekreaciju među gradovima u 2017. godini, Labin je uvjerljivi rekorder i jedini grad koji je izdvojio više od trećine svog proračuna u sportsku infrastrukturu. Naime, taj je istarski grad izgradio novu sportsku dvoranu, te je obnovio postojeću, u što je (ne samo u 2017. godini) uložio 35 milijuna kuna. Inače, situacija se u gradovima u odnosu na 2016. u postocima nešto promijenila, pa je prema podacima Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna u 2017. godini samo devet gradova u sport uložilo više od 10 posto svog proračuna, a njih tri uložila su više od petine ili 20 posto. Za usporedbu, 2016. godine više od 10 posto svog proračuna za sport je izdvojilo čak 12 gradova, a četiri su izdvojila više od 20 posto. 2015. godine 10 se gradova moglo pohvaliti izdvajanjem većim od 10 posto za sport, a svega dva više od 20 posto.

Rang Grad Županija Broj stanovnika 2011. UKUPNI RASHODI 2017. Službe rekreacije i sporta 2017. Udio izdvajanja za šport i rekreaciju u proračunu
1 Labin Istarska županija 11.642 89108082 33729298 37,9%
2 Varaždin Varaždinska županija 46.946 196829711 41026652 20,8%
3 Klanjec Krapinsko – zagorska županija 2.915 6075673 1250829 20,6%
4 Poreč Istarska županija 16.696 181286694 29748270 16,4%
5 Zabok Krapinsko – zagorska županija 8.994 34764332 5455419 15,7%
6 Sinj Splitsko – dalmatinska županija 24.826 48019568 7443227 15,5%
7 Novigrad Istarski Istarska županija 4.345 41223443 6279686 15,2%
8 Ivanić Grad Zagrebačka županija 14.548 57536280 7917823 13,8%
9 Rijeka Primorsko – goranska županija 128.624 654845812 76509466 11,7%
10 Osijek Osiječko – baranjska županija 108.048 367455079 33564055 9,1%

 

Ukupno su gradovi (ne računajući grad Zagreb koji ima status županije) u 2017. godini za sport izdali iz svojih proračuna 590 milijuna kuna. Na prvome mjestu prema udjelu u proračunu je, kao što smo rekli, Labin, koji je za sport izdvojio 33,7 milijuna kuna, odnosno 37 posto svog proračuna.

Iz Grada Labina na naš su upit o njihovim velikim izdvajanjima za sport odgovorili kako su oduvijek bili poznati kao grad sporta, a da je prošla godina veoma značajna za njihovu zajednicu jer je izgrađena nova sportska dvorana i sportski centar koji je dobio ime po proslavljenom lokalnom rukometašu Franku Mileti, a ime sportskog centra građani su sami izabrali putem javnog poziva koji je Grad raspisao.

„Sportski centar Franko Mileta sastoji se od dvije velike dvorane u kojima je moguće odigravanje službenih rukometnih, malonogometnih, košarkaških ili odbojkaških utakmica svih kategorija. Kapacitet gledališta je 200 gledatelja ( manja dvorana ) i 900 gledatelja ( veća dvorana ). Obje dvorane imaju svoj sustav grijanja, ventilacije i hlađenja, te autonoman audio sustav. Sportski centar ima 6 svlačionica koje zadovoljavaju potrebe svih profesionalnih ekipa. Veća dvorana je u potpunosti akustično obrađena i postavljen je sustav koji zadovoljava sve potrebe za održavanje vrhunskih koncerata, kongresa i sličnih događaja. Osim toga, tu je i veliki LED video display dimenzija 12 m2“, kazao nam je gradonačelnik Valter Glavičić.

„Uz dvije velike sportske dvorane u sportskom centru imamo i malu dvoranu od 134 m2 namijenjenu različitim aktivnostima: plesu, aerobiku, stolnom tenisu, judu i ostalim programima. U sportskom centru nalazi se i suvremena teretana koja zadovoljava potrebe sportaša svih razina – od rekreativaca do profesionalaca, sportska ambulanta sa fizikalnom terapijom, trgovina s dodacima za prehranu sportaša te lijepo uređeni kafić s terasama. Ovaj kompleks u potpunosti je iskorišten te su termini popunjeni“, dodao je.

Broj rekreativaca i sportaša svih dobi u Labinu je izuzetno visok, a grad nastavlja ulagati u sportaše, rekreativce i sportsku infrastrukturu. Naime, Labin za održavanje sportskih objekata iz proračuna izdvaja oko milijun kuna na godinu, a još 2,4 milijuna izdvaja za brigu o sportašima. „Putem naše Sportske zajednice pobrinuli smo se da svaki klub u Labinu ima osiguran prijevoz na natjecanja, liječničke preglede, edukacije za trenere i sve potrebno što jedna ozbiljna zajednica treba pružiti svojim sugrađanima kako bi promovirala i poticala bavljenje sportom. Kroz Sportsku zajednicu sudjelujemo i u organizaciji Olimpijade osnovnih škola što je jedna od najmasovnijih sportskih priredbi u Istri“ kazao nam je gradonačelnik Glavičić. Osim svega navedenog, grad nastavlja i s kapitalnim ulaganjima pa ove godine započinje s izgradnjom boćarske dvorane u koju ulaže više od 450 tisuća kuna, a u 2019. godini će krenuti u izradu projektne dokumentacije za rekonstrukciju gradskog stadiona.

Po izdvajanjima za sport drugi je Varaždin, koji je izdvojio 20,8%, odnosno 41 milijun kuna. Treći je Klanjec, 20,5%, odnosno 1,25 milijuna kuna, a četvrti Poreč, koji je za sport izdao malo manje od 30 milijuna kuna, odnosno 16,4% svog proračuna.

Izdvajanja u nekadašnjem rekorderu Zaboku i dalje visoka

Peti je Zabok, koji je u 2015. i 2016. godini bio rekorder. Iako je smanjio davanja za sport, taj je grad prošle godine izdvojio 15,6% svog proračuna u tu svrhu, odnosno 5,5 milijuna kuna.

Slijede Sinj (7,4 milijuna kuna, odnosno 15,5%), Novigrad Istarski (6,2 milijuna kuna, odnosno 15,2%), Ivanić Grad (7,9 milijuna kuna, odnosno 13,7%), Rijeka (76,5 milijuna kuna, odnosno 11,6%), te Osijek 33,5 milijuna kuna, odnosno 9,1%).

Anteo Milos, gradonačelnik Novigrada Istarskog ističe da Grad ulaže značajne napore i resurse u pravcu razvoja sporta i rekreacije, za najširi krug njegovih sugrađana. Novigrad je sredina koja sustavno brine o razvoju sporta i rekreacije, kako kroz višegodišnja ulaganja u izgradnju i održavanje sportske infrastrukture, tako i kroz redovite proračunske dotacije sportskim klubovima na području našega Grada

„Kada govorimo o sportsko-rekreativnoj infrastrukturi koja je izgrađena javnim novcem, iz gradskog proračuna, treba svakako istaknuti sportsku dvoranu, dva nogometna terena (od kojih je jedan s umjetnom travom), četiri tenis terena, dva igrališta za odbojku na pijesku, dva boćališta, ali i 25 polivalentnih dječjih igrališta na najširem području Grada. Naš se grad može pohvaliti brojkom od 90.000 četvornih metara pod parkovima i dječjim igralištima, a pridodamo li tome i oko 600.000 m2 javnih zelenih površina koje održava i uređuje gradsko komunalno poduzeće Neapolis, dolazimo do ukupne površine od 70 hektara koji su na raspolaganju našim sugrađanima najrazličitije dobi za igru, sport i rekreaciju“, kazao je Milos.

Iz proračuna se naravno izdvaja i novac za održavanje svih tih sportskih terena, a iz budžeta se sufinancira i najam sportske dvorane za potrebe gradskih sportskih klubova. Grad godišnje dotira i za redoviti rad sportskih udruga i klubova, te izdvaja za prijevoz ili liječničke preglede za sve sportske udruge koje rade s mladima.

„Novigrad je – zahvaljujući među ostalim i kvalitetnoj sportskoj infrastrukturi – tijekom proteklih godina domaćinom brojnih sportskih takmičenja i manifestacija najvišeg ranga, kako dvoranskih tako i outdoor sportova. Kao turistička destinacija velike napore ulažemo i u razvoj sportskog turizma, kao jednog od prioritetnih turističkih proizvoda, pri čemu postoji kvalitetna suradnja i sinergija javnog i privatnog sektora. Zahvaljujući tome učinjeni su značajni pomaci u produženju turističke sezone, pa Novigrad danas od sportskog turizma ostvaruje 50-ak tisuća noćenja u pred i posezoni“, ističe gradonačelnik Milos.

Izdvajanja po stanovniku

Za usporedbu u odnosu na ostale gradove, grad Zagreb je za sport dao čak 308 milijuna kuna, no to je tek 4,4 posto njegovog golemog proračuna, odnosno 390 kuna po stanovniku.

Rang Grad Županija Broj stanovnika 2011. UKUPNI RASHODI 2017. Službe rekreacije i sporta 2017. Službe rekreacije i sporta 2017. per capita
1 Labin Istarska županija 11.642 89108082 33729298 2897,21
2 Poreč Istarska županija 16.696 181286694 29748270 1781,76
3 Novigrad Istarski Istarska županija 4.345 41223443 6279686 1445,27
4 Varaždin Varaždinska županija 46.946 196829711 41026652 873,91
5 Rovinj Istarska županija 14.294 119400662 9033418 631,97
6 Zabok Krapinsko – zagorska županija 8.994 34764332 5455419 606,56
7 Rijeka Primorsko – goranska županija 128.624 654845812 76509466 594,83
8 Opatija Primorsko – goranska županija 11.659 130015023 6891935 591,13
9 Dubrovnik Dubrovačko – neretvanska županija 42.615 368093460 24452388 573,80
10 Ivanić Grad Zagrebačka županija 14.548 57536280 7917823 544,26

Gledano na taj način, kao izdavanje po glavi stanovnika, Labin je i opet prvi, jer je u sport u 2017. godini uložio 2897 kuna po stanovniku, a lista je prilično slična – drugi je Poreč s 1781 kunom po stanovniku, treći Novigrad Istarski, s 1445 kuna, četvrti Varaždin s 873 kune po stanovniku, a peti Rovinj s 631 kunom po glavi stanovnika. Za njima slijede Zabok, Rijeka, Opatija, Dubrovnik i Ivanić Grad.

‘Poreču redovito tepaju da je grad sporta je na dvadesetak tisuća stanovnika raspolaže s čak šest javnih sportskih dvorana – sportska dvorana Žatika, Sportsko-rekreativni centar „Veli Jože“, dvorana za boćanje, dvorana „Palestra“, te dvije potpuno nove dvorane u sklopu novoizgrađenih osnivnih škola Žbandaj i Finida. Uz to, na području grada funkcioniraju i dvije privatne sportske dvorane – Valamar Diamant i Plava laguna Intersport.  Dvorane uz sportska događanja, redovito ugošćuju i međunarodne manifestacije – samo u 2018. godini Poreč je bio domaćin Europskom rukometnom prvenstvu, Dancestar festivalu plesa koji okuplja 5000 plesača iz cijelog svijeta, sajmove Vinistra, Crofish, Sportfest i  Promohotel, čime se Poreč etablira i kao destinacija najvećih specijaliziranih sajmova Hrvatske’, kaže nam gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

Dodaje kako su u protekloj godini značajna sredstva uložena u opremanje i modernizaciju prostora i tribina nogometnog stadiona Veli Jože na kojem igra domaća nogometna ekipa NK Jadran Poreč, potom postavljanje reflektora na vanjskim teniskim terenima u sklopu SRC Veli Jože, a redovito se održava više od 30 polivalentnih sportskih igrališta kao i brojna boćališta, na kojima se uz sport njeguje i tradicija boćanja.

Nadodajmo tome da je u protekloj godini nanovo uspostavljen Fond za izvrsnost u sportu, te su kroz razgovor gradonačelnika Lorisa Peršurića s privatnim subjektima u gradu ostvarene donacije u Fond u iznosu od čak 300.000,00 kuna.

Opatija je javne potrebe u sportu već prije više godina stavila među prioritete, te proračunskim izdvajanjima nastoji adekvatno pokriti sve sportove, klubove i udruge, a najviše ulaže u održavanje Sportske dvorane Marino Cvetković, središnjeg sportskog mjesta u Opatiji, u kojoj je većina navedenih klubova našla svoje mjesto i termine za redovite treninge, kao i za održavanje raznih natjecanja.

„Rezultati investicija u sport vraćaju nam se kroz velik broj naših sugrađana koji su uključeni rekreativno, ili aktivno, natjecateljski u pojedine sportove, prema neslužbenim informacijama više od trećine građana Opatije bavi se nekim sportom te kroz mnoge vrijedne rezultate ostvarene na lokalnim, županijskim, državnim i međudržavnim natjecanjima. Ove smo godine dobili i svjetskog prvaka u jedrenju na dasci, Enrica Marottija, jedrenje je jedan od najprestižnijih sportova u našem gradu“, ističe gradonačelnik Ivo Dujmić.

Gledano po apsolutnim iznosima, nakon Zagreba, najviše je za sport izdvojila Rijeka, 76,5 milijuna kuna, Split 43 milijuna, Varaždin 41 milijun, Labin i Osijek po 33 milijuna, Poreč 29 milijuna, Velika Gorica 27 milijuna te Zadar i Dubrovnik po 24 milijuna kuna.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ističe kako se Grad Dubrovnik može podičiti velikim brojem uspješnih sportaša i klubova, no ne možemo biti zadovoljni stanjem sportskih kapaciteta.

‘Upravo zato, Grad Dubrovnik pokrenuo je izradu Strategije razvoja sporta i sportske infrastrukture za razdoblje 2018. – 2028., kako bi se dobio provediv plan ulaganja za sve sportske objekte u gradu. Sama strategija uskoro će biti predstavljena na Gradskom vijeću, a ova gradska uprava za sustavan razvoj sporta i sportske infrastrukture u ovom mandatnom razdoblju planira uložiti značajna sredstva. Samo u idućoj godini Proračunom je predviđen ukupni rast rashoda za sport od 12 posto u usporedbi prema izdvajanjima u tekućoj, 2018. godini’, ističe Franković. (gradonačelnik.hr/Dalibor Dobrić)