Konačni službeni podaci Ministarstva zaštite okoliša govore da je Prelog u 2018. dosegnuo stopu od 62,79 posto odvojeno prikupljenog otpada, a Krk 51,65 posto. Iznad 30 posto su Čakovec, Koprivnica, Ludbreg, Mursko Središće, Jastrebarsko i Slavonski Brod, Oroslavje odvojeno prikuplja 28,02 posto, a Mali Lošinj 27,38 posto

Sukladno planu gospodarenja otpadom Hrvatska se obvezala do 2020. godine dostići stopu od 50 posto odvajanja prikupljenog otpada, a do kraja 2022. 60 posto. Prema podacima Ministarstva za zaštitu okoliša, tek dva grada su na kraju prošle godine dostigli razinu od 50 posto – Prelog i Krk, tek nekoliko gradova odvojio je oko 30 do 40 posto otpada, no najveći dio njih je još uvijek bio daleko ispod, pa je zajednički prosjek odvajanja otpada u svim gradovima na kraju 2018. godine bio tek nešto iznad 10 posto. Mnogi čelnici gradova kažu da se je tijekom ove godine puno napravilo, te da je taj postotak, u odnosu na lani, znatno porastao.

Našoj je zemlji kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija za projekte kojima se povećava odvajanje otpada na raspolaganju 475 milijuna eura.  Velik dio tih sredstava namijenjen je za gradnju Centara za gospodarenje otpadom. Trenutno su u završnoj fazi izgradnje dva centra, Mariščina i Kaštijun, dok su preostali planirani centri u pripremi poput Babine Gore, Lećevice, Orlovnjaka…

Velik dio sredstava troši se i na edukacijske kampanje pa gradovi, ne bi li povećali svijest građana o gospodarenju otpadom, organiziraju razne tribine ili već u vrtićima djecu podučavaju o važnosti brige za okoliš i potrebi odvajanja otpada i recikliranja.

Prema službenim podacima, objavljenim na stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike, u 2018. godini proizvedeno je ukupno 1.768.411 tona komunalnog otpada.

U ukupnim količinama komunalnog otpada 69% činio je miješani komunalni otpad dok su ostatak od 31% činile ostale vrste otpada uključujući i miješane frakcije poput glomaznog otpada, ostataka od čišćenja ulica i sl. Time se udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (ostalih vrsta komunalnog otpada) povećao za 3% u odnosu na 2017. godinu.

U odnosu na prethodne godine, u 2018. godini bilježi se porast količina komunalnog otpada sakupljenih putem reciklažnih dvorišta i to uglavnom glomaznog otpada, otpadnog drva, papira i kartona – stoji u objašnjenju Ministarstva.

Ljetos su objavljeni preliminarni podatci o odvajanju otpada za prošlu godinu, no lista se i sada, s konačnim podacima, nije puno promijenila, prvi je Grad Prelog, koji je lani odvojio 62,79 posto otpada. Gleda li se težina odvojenog sakupljenog otpada u odnosu na broj stanovnika, Prelog je sa 236,95 kilograma po stanovniku na 3. mjestu, dok je na 2. mjestu – iza Krka, Mali Lošinj.

 

Prelog: U 2019. prelazimo 70 posto! 

‘Rezultati koje ostvarujemo u gospodarenju otpadom su plod suradnje korisnika, jedinica lokalne samouprave, vlasnika našeg komunalnog poduzeća i samog komunalnog poduzeća GKP PRE-KOM.

Ostvareni rezultati su za nas očekivani, a u narednoj 2019. godini očekujemo da će sve jedinice lokalne samouprave iz grupacije PRE-KOM-a iz Preloga odvajati više od 50%, a sam Grad Prelog mogao bi prijeći čarobnu granicu od 70%’, ističu iz Grada Preloga.

Ističu kako se ulaganje u edukaciju korisnika te izgradnja građevina za gospodarenje otpadom (reciklažno dvorište, sortirnica, kompostana, pogon za obradu glomaznog otpada, dva natkrivena skladišta, centar za ponovnu uporabu) pokazali kao pravi put u gospodarenju otpadom na njihovim prostorima, u što stalno investiraju ili vlastita sredstva ili sredstva EU i nacionalnih fondova u sustav gospodarenja otpadom.

‘Uz edukaciju ključ je i u sakupljanju otpada na kućnom pragu korisnika. Napominjemo da su objavljeni podaci iz javne usluge te ako bi tome dodali korisni otpad iz poduzeća rezultati bi bili osjetno bolji i to za 10% do 20%. Naša najveća zapreka u daljnjem napretku je loša i nepoštena regulativa u gospodarenju otpadom (Uredba, ZOGO), jedan primjer toga je to da je Grad Prelog platio poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za 2017. godinu mada je tada odvajao i obrađivao 55% svojeg otpada’, ističu iz Grada.

Inače, u Prelogu se otpad na kućnom pragu skuplja 101 puta godišnje, a izgradili su i svu potrebnu infrastrukturu – sortirnicu, kompostanu, otvorena i natkrivena skladišta, garaže za vozila, reciklažno dvorište  te Centar za ponovnu uporabu.

 

Iza Preloga je Grad Krk koji je lani odvojilo 51,65 posto sakupljenog otpada, a što taj grad, gleda li se visina odvojenog otpada u odnosu na broj stanovnika, stavlja na prvo mjesto među hrvatskim gradovima, s odvojenih 421,43 kilograma po stanovniku.

Krk: Ove godine došli do 60 posto odvojenog otpada

Program ekološkog gospodarenja otpadom uz Grad Krk  provodi i šest Općina, kroz zajedničko trgovačko društvo Ponikve eko otok Krk d.o.o., registrirano za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom. S programom smo započeli prije 14 godina još 2005. godine, kad smo na svim predstavničkim tijelima donijeli odluku o drugačijem odnosu prema otpadu, da otpad nije smeće i ako se ne pomiješa, može se koristiti kao sekundarna sirovina. Promjena je bila velika i prelazak iz zone komfora, odbacivanja smeća na hrpu, u smanjenje otpada na mjestu nastanka i primarnu selekciju nije bio jednostavan. Stalnom edukacijam i kampanjom uspjeli smo godišnje povećavati količine odvojenog otpada, od početnih 15% 2005. godine do 60% 2019. godine. U zadnjih nekoliko godina želimo individualizirati odgovornost za otpad na način da smo svakom domaćinstvu dodjeli 5 različitih posuda za plastiku, papir, staklo, bio otpad i miješani komunalni otpad, a za sve ostalo otvorili smo reciklažna dvorišta. Svaki naš potrošak ima pravo na odvoz glomaznog otpada na kućnom pragu, bez financijskih obaveza. Upravo kroz takav individualizirani pristup svakom potrošaču i kroz rad eko patrola koje su na raspolaganju potrošačima, očekujemo daljnje povećanje u primarnoj selekciji i nadamo se da bi do 2025. godine dostigli količinu odvojenog otpada u visini od 80%.’ – komentira gradonačelnik Krka Darijo Vasilić.

Čakovec je došao na visinu odvajanja od 46,96 posto, a Koprivnica 42,46 posto čime je četvrti grad u državi po visini razvrstanog otpada, a sa 138,60 kilograma po stanovniku Koprivnice, na desetom mjestu. No, i taj je Grad ove godine prešao razinu od 50 posto.

Koprivnica: Gradi se drugo reciklažno dvorište

‘Iznimno nas veseli što je Koprivnica u top deset gradova po odvojenom prikupljanju otpada, veliko hvala građanima i našim komunalnim tvrtkama. To je priča koja nije od jučer i na kojoj se kontinuirano radi pa tako u ovom trenutku gradimo drugo reciklažno dvorište vrijednosti preko 5 milijuna kn od čega je 85% europskog novca. 2018. godinu završili smo s visokih 42% razvrstavanja otpada prema podacima Ministarstva okoliša, no danas, gotovo godinu dana kasnije, taj postotak je porastao preko 50%, možda i blizu 60% ‘ – komentira gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić.

Ludbreg je lani odvojio 34,45 posto otpada što ga je svrstalo na petu poziciju među hrvatskim gradovima.

Ludbreg: Među prvim gradovima s čipiranim kantama

‘Grad Ludbreg ozbiljno je shvatio poruke koje su nam iz Europe poslane, krenuli smo od sanacije odlagališta otpada europskim sredstvima, uložili smo u vozila, nove tehnologije. Najvažniji je projekt sanacije odlagališta otpada “Meka” čija je vrijednost bila nešto veća od 36 milijuna kuna, a koji se je sa 85 posto sufinancirao iz Kohezijskog fonda, dok je ostatak od 15 posto financiralo resorno Ministarstvo. Projekt izgradnje reciklažnog dvorišta vrijedan je oko 5 milijuna kuna, a postotak sufinanciranja je 85 posto. Mi smo jedan od prvih gradova koji je imao čipirane kante, te se vodi evidencija količine predanog otpada. Sve je to posloženo u jedan inovativan sustav koji dobro funkcionira. Spremnici za odvojeno prikupljanje otpada dostupni su svim građanima’, kaže gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

Kroz projekt „Eco Smart Cities“ osuvremenili su, nastavlja, sustav gospodarenja otpadom, koji uključuje podzemne spremnike, tehnički naprednu opremu, softver za gospodarenje otpadom te sustav mjerenja popunjenosti spremnika. Osim toga, Grad je nedavno financirao nabavu polupodzemnih kontejnera koji su postavljeni na šest lokacija, a vrijednost im je 198 tisuća kuna.

Provode i projekt “O okolišu se pobrini i otpad zbrini” vrijedan preko 400 tisuća kuna kojim nastoje podići svijest o važnosti pravilnog odvajanja otpada već od najmlađih generacija, te organiziraju edukativne radionice kroz koje djeca na zanimljiv način uče kako i oni mogu doprinijeti zaštiti okoliša.

Slijedi Mursko Središće, kao treći grad u prvih deset koji dolazi iz Međimurske županije, s postotkom odvojenog otpada od 34,13 posto, a nakon njega Jastrebarsko, kao jedini grad u vodećih deset koji dolazi iz Zagrebačke županije, sa 31,61 posto odvojenog otpada.

Jastrebarsko: Među prvima sanirali deponij i postavili zelene otoke

„Održivo gospodarenje otpadom prioritet je i misija Grada Jastrebarskog, a sortiranjem i odlaganjem pojedinih vrsta otpada na za to predviđena mjesta, građani uvelike sudjeluju u brizi o čistom okolišu. Grad Jastrebarsko među prvim je gradovima koji su na svom vlastitom području sanirali i zatvorili deponij te postavili zelene otoke – mjesta na kojima naši sugrađani mogu besplatno odložiti i odvojiti pojedine vrste otpada, i to PET ambalažu, otpadni papir, metal i staklo. Nadalje, odvojeno se u svim kućanstvima sakuplja miješani komunalni otpad, papir i PET ambalaža. Osim glomaznog otpada koji se na području našeg grada redovito prikuplja, Grad Jastrebarsko odvojeno sakupljanje otpada osigurao je i putem reciklažnog dvorišta na prostoru kojega građani svakodnevno mogu odložiti pojedine vrste otpada, i to bez plaćanja naknade, a također raspolažemo i mobilnim reciklažnim dvorištem. Uz sve to, trenutno provodimo izobrazno-informativni EU projekt o održivom gospodarenju otpadom #JArecikliram, koji kroz niz aktivnosti pruža informacije o tome kako spriječiti nastanak otpada te kako odgovorno postupati s otpadom, a kako bi od njega dobili vrijednu sirovinu. Aktivnosti projekta zasigurno će doprinijeti dodatnom povećanju svijesti građana o sprječavanju nastanka otpada, pravilnom odvajanju otpada u kućanstvima, kućnom kompostiranju i ponovnoj uporabi predmeta, a kako bi se u konačnici smanjila količina otpada odloženog na odlagališta te još više povećala stopa odvojenog prikupljanja otpada. ‘ – komentira prvi čovjek Jastrebarskog Zvonimir Novosel.

Slijedi Slavonski Brod, pa Oroslavje s odvojenih 28,02 posto otpada.

Oroslavje: Uskoro i reciklažno dvorište za građevinski otpad

Zbrinjavanje komunalnog otpada na prostoru grada Oroslavja obavlja gradski koncesionar, poduzeće EKO-FLOR PLUS, s kojim Grad ima odličnu suradnju, a svojim su radom kroz dugi niz godina dokazali izvrsnost u poslovima prikupljanja komunalnog i neopasnog otpada. Otpad se odvojeno prikuplja na kućnom pragu (plastika, staklo, papir i mješani komunalni otpad), postavljeni su i  zeleni otoci u svim naseljima (staklo, papir, tekstil, plastika), mobilno reciklažno dvorište, dva puta godišnje besplatno se odvozi glomazni otpad, a uz reciklažno dvorište u planu izgradnja i reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

‘Veliki značaj u Oroslavju pridajemo i edukaciji o važnostima očuvanja prirode i to od najmlađe dobi, te organiziramo i razne ekološke manifestacije od kojih bih izdvojio „Plogging“ (trend nastao u Švedskoj, a kombinacija je riječi ”jogging” kao kreativnog trčanja te švedske riječi ”plocka upp” što znači ”pokupiti”) i koji se kao prvi put u Hrvatskoj održao upravo u Oroslavju, te projekt Eko art park, s dokumentarnim filmovima i radionicama za djecu i  odrasle kojeg organiziramo u suradnji s tvrkom ECO CONSULTING.  Drago mi je da smo među najboljima i da smo sve bliže europskom prosjeku i direktivi’, kaže gradonačelnik Emil Gredičak.

.

I dok je sa stopom odvojenog prikupljanja od 27,38 posto na desetom mjestu,  Grad Mali Lošinj je – gleda li se težina odvojeno prikupljenog otpada u odnosu na broj stanovnika, na visokom drugom mjestu sa 313,62 kg/stanovniku.

Mali Lošinj: Korištenje otpada za bioplin i manjih plovila na solarnu energiju

Grad Mali Lošinj je u suradnji s lokalnom komunalnom tvrtkom završio projekt izgradnje reciklažnog dvorišta kako bi stvorio preduvjete za odvajanje otpada. Isto tako, u sklopu samog projekta održane su i radionice koje su za cilj imale educirati stanovništvo, no to je bio samo dio mozaika kojeg tek moramo zajedničkim snagama složiti. Naime, svima nam je u dugoročnom cilju biti “zero-waste” destinacija, ne samo zbog turista već i zbog lokalnog stanovništva koje nam je prioritet a vjerujemo kako se to može postići isključivo edukacijom i osvješćivanjem. Klimatske promjene koje utječu na sve nas označit će buduće generacije, a upravo njima moramo prenijeti svijest da otpad treba ne samo reciklirati već i razumno koristiti i smanjiti nepotrebnu potrošnju. Zato aktivno sudjelujemo s obrazovnim institucijama kako bi djeci dali uvid u to gdje otpad kojeg oni i njihovi roditelji stvaraju- u stvarnosti i završi. Vidjeti osobno sav taj sortirani otpad na reciklažnom dvorištu, djeci ostavlja na razmišljanje kroz njihovo odrastanje kako jedna plastična vrećica koja se nepropisno odbaci može utjecati na more u kojem se oni ljeti kupaju i mnogi drugi slični primjeri. Osim tih edukativnih radionica koje se nastavljaju, Grad Mali Lošinj radi i na osmišljavanju drugih projekata koji će omogućiti bolje recikliranje i općenito sustav odvajanja otpada i sam transport, s obzirom da u administrativnom pogledu imamo i cijeli arhipelag o kojem skrbimo, te tako u sklopu projekta energetske tranzicije razmatramo o mogućnostima korištenja otpada za bioplin (gorivo) ili o upotrebi manjih plovila na solarnu energiju kako bi smanjili CO2 učinak na okoliš. Svjesna i razumna upotreba resursa nam mora biti ključ daljnjeg razvoja po pitanju odvajanja otpada.’ – komentira gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kučić.

Na drugom je mjestu Grad Novalja s odvojeno prikupljenih 187,10 kilograma po stanovniku.

Novalja: Oko 8.000 posuda spremno za razvrstavanje

‘Mislimo da je ovakav rezultat prije svega pojačane edukacije građana, koja je zastupljena od vrtića, preko raznih edukativnih radionica pa do promotivnih materijala. Imamo reciklažno dvorište i vrećice za odvojeni otpad koji se redovito odvozi, ali se i prije sakupljanja pojedine vrste otpada građani pravovremeno obavještavaju’ – kaže zamjenik gradonačelnika Novalje Marijan Šuljić.

Grad posude za odvajanje otpada još nema, zbog odugovlačenja s natječajem Fonda za zaštitu okoliša, no gotovo 8.000 posuda je spremno za Grad, a nakon čega će, smatra Šuljić, pokazatelj o odvajanju otpada biti još bolji.

Nakon Novalje slijede  Rovinj, Čakovec te Cres sa 160,94 kilograma odvojenog otpada po stanovniku.

Cres: Prvi izgradili pretovarnu stanicu, kreće gradnja reciklažnog dvorišta

“Naša je politika održivi razvoj otoka u svakom segmentu pa tako i u gospodarenju otpada. Stoga smo poduzeli niz aktivnosti koje već danas daju rezultate iako cijeli sustav gospodarenja otpadom još nije u potpunosti postavljen na noge. Grad Cres je prvi grad u Primorsko-goranskoj županiji koji je izgradio pretovarnu stanicu za otpad a upravo je potpisan ugovor za gradnju reciklažnog dvorišta, projekt vrijedan 3,25 milijuna kuna, od čega će se 85% financirati bespovratnim europskim sredstvima iz Kohezijskog fonda.

Također nam je iz Kohezijskog fonda odobreno 9 milijuna kuna za sanaciju starog odlagališta otpada, projekt ukupno vrijedan 10,5 milijuna kuna. Još 2016. godine u Cresu su postavljeni polupodzemni spremnici za odvojeno prikupljanje otpada. Ukupna vrijednost svih posuda koje su postavljene na području Grada Cresa je preko milijun kuna, od čega 60 posto sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Gradska tvrtka Komunalne usluge Cres-Lošinj kupila je i specijalno vozilo za pražnjenje novopostavljenih spremnika, vrijedno nešto više od 900.000 kuna, također uz šezdesetpostotno sufinanciranje Fonda.

Dok je zakonski cilj do 2020. godine smanjiti količinu miješanog otpada za 20 posto, Cres je to ostvario već prošle godine i nastavlja s aktivnostima kako bi se taj postotak kontinuirano povećavao.“ – kaže nam gradonačelnik Kristijan Jurjako.

Nakon Cresa, kao četvrti grad u prvih deset koji dolazi iz Primorsko-goranske županija, a gleda li se težina razvrstanog otpada u odnosu na broj stanovnika, je Rab, a slijede ga Poreč i Koprivnica. (Lidija Kiseljak)