Civilna zaštita koja se je kroz povijest pokazala izuzetno bitnom, iznova je kroz korona krizu pokazala  značaj i osvijestila koliko je bitno u budućnosti da stožeri civilne zaštite budu još bolje organizirani, a kako bi u svakom trenutku bila spremna u obrani građana od raznih nezgoda. Sigurno će se zato pristupiti i drukčijem kreiranju proračuna u tu svrhu. Naša je analiza pokazala, na temelju proračuna iz 2018. godine, da je najviše sredstava za civilnu zaštitu izdvojili gradovi Hrvatska Kostajnica, Otočac i Solin.

Kao što i zakon predviđa gradovi su dužni jačati i nadopunjavati spremnost postojećih operativnih snaga sustava civilne zaštite sukladno procjeni rizika od velikih nesreća i planu djelovanja civilne zaštite, a po potrebi dužne osnovati dodatne postrojbe civilne zaštite. Inspekcije, razminiranje, zaštita i spašavanje… dio je aktivnosti civilne zaštite koja je u vrijeme korona krize posebno došla do izražaja. Njihovi stožeri – državni, županijski i gradski – postali su glavni izvori informacija, oni u koje se gledalo kao glavne rukovoditelje za otklanjanje i saniranje posljedica bolesti koje je taj virus izazvao.

Odmah kako je bolest dobila zamah gradovi su organizirali svoje stožere i prihvatili se posla. Svi su stožeri okupili vatrogasce, policiju, zdravstvene djelatnike, HGSS-ovce…

Prvo su bili okupirani izdavanjem propusnica, kontrolirali su pridržavaju li se svi mjera opreza – građani i tvrtke, odgovarali na neprestane upite zabrinutih građana, izvještavali medije, ali i djelovali u zajedništvu i razumijevanju..No mnogi su i priznali da je spremnost mogla biti bolja i  upozoravali da  ubuduće civilna zaštita mora biti drugačije organizirana, kako bi odmah bila spremna u ovakvim, nenadanim situacijama biti u pomoći građanima.

Naša je analiza, na temelju proračuna iz 2018. godine pokazala, da je najviše sredstava za civilnu zaštitu u toj godini izdvojio Grad Hrvatska Kostajnica – 4,41 posto, a slijede Otočac, Solin, Kutjevo, Makarska, Duga Resa, Ludbreg, Slatina, Vrlika te Rovinj. Po stanovniku također je vodeća Hrvatska Kostajnica – 117,20 kuna, a slijede Otočac, Solin, Makarska, Rovinj, Kutjevo, Vrlika, Ludbreg, Križevci i Duga Resa.

Križevci su izdvojili 6,17 kuna po stanovniku za civilnu zaštitu u 2018. godini.

‘Prema programu javnih potreba u protupožarnoj zaštiti, civilnoj zaštiti i javnoj sigurnosti za program civilne zaštite i javne sigurnosti Grada Križevci, izdvaja za uređenje skloništa i opremanje Interventnog tima (u suradnji s Gradskim društvom Crvenoga križa Križevci), za naknade šteta građanima uslijed nesreća i katastrofa, rad jedinice prometne mladeži (u suradnji s Policijskom postajom Križevci i srednjim školama koje djeluju na području Križevaca), postavljanje sigurnosnih kamera na ulazima u grad te sufinanciranje programa rada HGSS – Stanice Koprivnica, Ispostave Križevci.

Jedan smo od gradova koji razvijamo sustav civilne zaštite kontinuirano, kako bi on bio spreman u slučaju potrebe.

Od početka mjeseca ožujka ove godine, redovito se održavaju sjednice Stožera civilne zaštite Grada Križevaca na čijem je čelu zamjenik gradonačelnika Mario Martinčević, a u čiji su rad uključeni svi važniji dionici ključni za normalno funkcioniranje u ovim izvanrednim okolnostima, od policije, vatrogasaca, zdravstvenih djelatnika, Crvenog križa, gradskih i komunalnih službi. Zajednički se donose odluke vezane uz situacije na terenu, nadgleda se poštivanje epidemioloških mjera, a sve prema uputama Državnog stožera. U pripravnost su stavljeni i svi predsjednici mjesnih odbora, a na raspolaganju su i pripadnici križevačke ispostave HGSS-a.’ – kažu nam u Gradu Križevcima.

Gleda li se trend povećanja sredstava u 2018. godini u odnosu na godinu ranije najviše je sredstava za civilnu zaštitu izdvojio Grad Solin – 823.790 kuna, a slijede Otočac, Hrvatska Kostajnica, Rovinj, Makarska, Ludbreg, Kutjevo, Sisak, Dugo Selo i Buje.

Ludbreg je za 51 788 kuna povećao sredstva za civilnu zaštitu, pokazuje analiza na temelju proračuna iz 2018. godine.

Na području Grada Ludbrega mjere i aktivnosti u sustavu civilne zaštite provode slijedeće operativne snage sustava civilne zaštite – Stožer civilne zaštite Grada Ludbrega, Vatrogasna zajednica Grada Ludbrega, Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg, Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Varaždin, Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici, Postrojba civilne zaštite opće namjene, Udruge, Koordinatori na lokaciji te pravne osobe od interesa za sustav civilne zaštite Grada Ludbrega.

Najviše sredstava, kažu, ulaže se za rad i djelovanje operativnih snaga  i to za: Vatrogasnu zajednicu Grada Ludbrega u sklopu koje djeluje ukupno 8 dobrovoljnih vatrogasnih društava (u 2018. godini izdvojeno ukupno:1.212.719,29 kuna), Gradsko društvo Crvenog križa Ludbreg u sklopu kojeg djeluju mjesna društva Crvenog križa po pojedinim mjesnim odborima i Interventni tim koji ima ukupno 25 osoba (u toku 2018. godine izdvojeno je ukupno:201.965,64 kuna), Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Varaždin –ima ukupno 22 člana, a temeljem sklopljenog sporazuma djeluju i na području Grada Ludbreg te se sufinancira ove Službe (u 2018. godini izdvojeno 20.000 kuna) te za ostale potrebe civilne zaštite – nabava prsluka, izrada potrebne dokumentacije u toku 2018. godine izdvojeno je ukupno 43.037,50 kuna.

U situaciji proglašene epidemije aktivnosti su započele već početkom ožujka mjeseca, a nositelj aktivnosti je stožer civilne zaštite Grad Ludbrega.

 ‘Svakodnevno su se pratile preporuke i odluke Nacionalnog stožera civilne zaštite  RH  te su se donosile odluke na lokalnom nivou i osiguralo provođenje i nadzor pojedinih odluka Nacionalnog stožera. Po potrebi su sazivane sjednice Stožera, a cijelo vrijeme Stožer djeluje u užem sastavu. Za provođenje pojedinih odluka angažirane su pojedine operativne snage i to Vatrogasna zajednica Grada Ludbrega i Gradsko društvo Crvenog križa te pojedine udruge i pojedinci. Svakodnevna je bila komunikacija s Policijskom postajom Ludbreg, sa Stožerom civilne zaštite Varaždinske županije, a po potrebi i s Nacionalnim stožerom. U suradnji sa zaposlenicama gradske uprave organizirano je izdavanje propusnica građanima i to za vitalne obiteljske razloge čije je izdavanje bilo u nadležnosti Stožera.  U vremenu od 24. ožujka do 10. svibnja izdano je ukupno 2.783 propusnica i to 2.200 propusnica kroz sustav e-građani te 583 ostalih odnosno prije uvođenja kroz sustav e-građani.       Svakodnevnim kontrolama provođenja epidemioloških mjera utvrđene su manje pojedinačne nepravilnosti odnosno nepridržavanja pojedinih mjera, o čemu su izdana upozorenja. Poučeni smo iskustvom prijašnjih godina, a kada su nas zadesile poplave, da je najbolje osloniti se na vlastite snage. To su prvenstveno vatrogasci i lokalno komunalno poduzeće.’ – komentiraju u Gradu Ludbregu. (L.K.)