Zabok, Novalja, Petrinja, Pag, Trilj, Ivanić-Grad, Daruvar, Buzet, Čazma i Imotski, deset je gradova koji su u 2021. za svoje vatrogasce izdvojili preko 10 posto Proračuna. To su dva grada više nego u 2020., a čak 86 gradova je u 2021. iz gradske blagajne izdvojilo više sredstava za vatrogastvo nego godinu ranije, što se može možda objasniti i većom potrebom za angažiranjem vatrogasnih snaga na ispomoći sugrađanima na prijelazu godina koje će u Republici Hrvatskoj, nažalost, osim po pandemiji korona virusa, ostati obilježene katastrofalnim potresima, sanacijom ruševina i  pomoći stradalima u vidu osiguranja njihova stalnog ili privremenog zbrinjavanja. Tako je i najveći rast izdvajanja, u novcu i postotku, u odnosu na prethodnu godinu, sasvim logično i razumljivo imala upravo Petrinja, koju na oba polja rasta prati jedna otočna sredina – Novalja. Ta dva grada mogu se pohvaliti i najvišim iznosom izdvajanja za vatrogasce prema izračunu „per capita“, broju stanovnika…

U četvrtak, 4.svibnja,  Dan je Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, pa smo upravo tim povodom u nizu analiza koje kontinuirano provodimo temeljem podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna gradova, ovog puta provjerili koliko i tko je najviše izdvojio za vatrogasce na svom području u 2021. Podaci za 2022. još, naime, nisu dostupni.

Za razliku od ‘staronormalnog’ vremena (za koje se nadamo i vjerujemo kako je opet tu, a da smo ‘novonormalno’ zauvijek ostavili za nama), kada smo njihovu važnost i ulogu uglavnom osvješćivali u ljetnim sezonama priobalnih požara, i kada su na Jadran nesebično u ispomoć nerijetko hitali i vatrogasci s kopna, tijekom proteklog trogodišnjeg razdoblja situacija se gotovo u potpunosti okrenula i promijenila. Prirodne su nas katastrofe više puta podsjetile koliko je važno imati dobar i funkcionalan vatrogasni sustav i ljude koji će prvi, bez razmišljanja i kalkuliranja, uletjeti na mjesto katastrofe i spašavati živote i imovinu građana…

Prema Zakonu o vatrogastvu, uostalom, vatrogasna djelatnost predstavlja sudjelovanje, kako u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i tehnološkom eksplozijom, tako i pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama, kao i obavljanje drugih poslova u ekološkim i inim nesrećama, za čije saniranje je uz sustav civilne zaštite potrebno žurno djelovanje vatrogasnih snaga, a provodi se na kopnu, moru, jezerima i rijekama.

Dakle, osim gašenja požara, na što se uvijek prvo pomisli kod spomena vatrogasaca, njihova je uloga vezana i za intervencije u drugim nesrećama i teškoćama. Uslijed potresa u Zagrebu, pa onda i Sisačko-moslavačkoj županiji, velik broj vatrogasnih postrojbi iz svih gradova, pa tako i onih uz more odjurili su u pomoć kontinentalnom dijelu RH. Takvih je intervencija, primjerice, samo nakon potresa na području SMŽ bilo preko 10.000. Ta vrsta katastrofe pokazala je i potvrdila važnost ulaganja u vatrogasce i njihovu opremu, pa zato pored zakonski potrebnih sredstava, koji gradovi moraju izdvajati za vatrogastvo, mnogi ulažu u dodatnu opremljenost, edukaciju i vježbe gradskih vatrogasnih sastava, društava i zajednica.

Premda u 2021. nije bilo drastičnih razlika u odnosu na godinu prije na listi gradova koji najviše ulažu u vatrogasni sustav na svom teritoriju- osim što su dakako za taj sektor više nego ranijih godina iz Proračuna izdvojile sredine pogođene potresima tijekom 2020. – uočljiv je nastavak pozitivnog trenda i pomaka ulaganja u vatrogastvo hrvatskih gradova. Novčani podaci koje smo priložili izraženi su u kunama, budući da u 2020. i 2021. euro još nije bila službena valuta i proračunske cifre su se pisale u kunskim vrijednostima.

Podsjetimo, vatrogastvo je jedna od službi u koje se građani do kraja mogu pouzdati, u što smo se imali priliku i sami uvjeriti. Vatrogasna djelatnost je, uz to, neprofitna, stručna i humanitarna djelatnost od interesa za RH. Hrvatska vatrogasna zajednica, kao krovna vatrogasna organizacija, okuplja preko 1.800 vatrogasnih društava u jedinicama lokalne samouprave i gospodarstvu s oko 150.000 članova udruženih u preko 200 vatrogasnih zajednica općina, područja i gradova, 20 vatrogasnih zajednica županija i VZ Grada Zagreba. Također,  okuplja i preko 60 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodarstvu s oko 1.000 vatrogasaca.

Financijska sredstva za redovite djelatnosti, osposobljavanje i usavršavanje vatrogasaca, osiguravaju Hrvatska vatrogasna zajednica, vatrogasne zajednice županija i Grada Zagreba, vatrogasne zajednice gradova, područja odnosno općina, za dobrovoljna vatrogasna društva i javne vatrogasne postrojbe iz lokalnih i područnih proračuna. U Državnom proračunu osiguravaju se sredstva za financiranje intervencijskih vatrogasnih postrojbi, sredstva za troškove intervencija po nalogu glavnog vatrogasnog zapovjednika, sredstva za financiranje djelatnosti Hrvatske vatrogasne zajednice, sredstva za financiranje nabave opreme i sredstva za gašenje požara.

Koncem prosinca 2022. službeno je zatvoren i projekt „Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi Republike Hrvatske“, čiju provedbu je 2018. godine iniciralo Ministarstvo unutarnjih poslova, a kojim se kroz fondove EU javnim vatrogasnim postrojbama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima iz svih naših županija nabavio 94 interventna vatrogasna vozila, trenutno najmodernija u Europi. Konkretno, riječ je o po 21 komadu dugih navalnih vozila, malih navalnih vozila, autocisterna i šumsko/terenskih vozila te sedam šumskih/terenskih vozila i tri zapovjedna vozila s vatrogasnim robotom na prikolici. Ukupna vrijednost projekta, koji unaprjeđuje sustav upravljanja rizicima i doprinosi spremnosti i sposobnosti reakcije u kriznim situacijama u Hrvatskoj, prelazi 256 milijuna kuna, tj. 35.2 milijuna eura. Financiran je s 85 posto bespovratnih EU sredstava.

Umjesto proslave – najava štrajka 

Da se vatrogasci osim na terenu s problemima susreću i na radnim mjestima potvrđuje i najava administrativnih akcija na razini cijele zemlje, pa i naznaka generalnog štrajka upravo na blagdan vatrogasnog zaštitnika, sv.Florijana, 4.svibnja. Koncem travnja održan je, naime, sastanak predstavnika sindikata i Hrvatske vatrogasne zajednice, odnosno glavnog vatrogasnog zapovjednika Slavka Tucakovića. Tema je bila, kako su naveli, nedonošenje Pravilnika o klasifikaciji radnih mjesta profesionalnih vatrogasaca i mjerilima za utvrđivanje istih. Pravilnik je trebao biti donesen i na snazi 30.6.2020. Do današnjeg dana nije donesen, a posljedica je da vatrogasci nemaju reguliranu minimalnu plaću, tj. u postrojbama koje nemaju važeći kolektivni ugovor o radu (u ovom trenutku ih samo manji broj ima sklopljene kolektivne ugovore), ne postoji osnova na kojoj bi se izračunavala niti isplaćivala plaća. U međuvremenu su, naglasili su, u neuređenom sustavu plaća odrađene dvije protupožarne sezone, osim onih koji su zaključili kolektivne ugovore s osnivačima, ali i takvih je jedinica lokalne samouprave nažalost još uvijek premalo, što stvara dodatne probleme profesionalnim vatrogascima.

-Donošenje Pravilnika je od strane HVZ-a, samo usmenom garancijom, najavljeno u sljedećih desetak dana. S obzirom da iza sebe imamo gotovo tri godine najavljivanja donošenja ovog Pravilnika, pripremamo cijeli niz sindikalnih akcija koje će započeti 4.5., na dan Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, i to u vidu prosvjeda ili štrajka – poručili su iz Udruge sindikata profesionalnih vatrogasaca RH.

 

Pogled na tablice i podatke Ministarstva financija o proračunskim izdvajanjima za protupožarnu zaštitu pokazuju, tako, da u odnosu na broj stanovnika, u analiziranoj 2021., iza vrlo uvjerljive Novalje sa 2.345.76 kuna, jedinog iznad ’dvije tisućice’, najviše su „per capita“ za vatrogastvo- preko 1.000 kuna- izdvojili Petrinja,1.651.56 kuna, Pag, 1.082.40 kuna i Zabok, 1.019.82 kuna, potom Krk, 928.70 kuna, Đurđevac, 883.04 kuna, Opatija, 835.82 kuna, Biograd na Moru, 735.53 kuna, Ivanić-Grad, 721.39 kuna i Mali Lošinj, 689.05 kuna. U Top 10, zanimljivo, čak je sedam malih gradova, uz tri srednja, ali i šest primorskih, među njima 4 otočna, što nije ni čudno zbog čestih požara na tom području koji se na otvorenom, bilo zbog ljudske nepažnje ili vremenskih uvjeta, događaju u užeglim ljetnim mjesecima. Nadalje, 28  gradova je prosječno po stanovniku u vatrogastvo, u promatranom periodu, usmjerilo iznad 500 kuna (usput, lani ih je bilo 17), njih 80 (prošle godine-77) između 100 i 500 kuna, 17 gradova 10-100 kuna…

Po ukupnom postotnom izdvajanju za vatrogastvo iz Proračuna u vrhu su se hrvatskih gradova, u tek malo izmiješanom redoslijedu kvarteta, opet, našli – vodeći Zabok, koji je za tu granu osigurao 16.14 posto sredstava, ispred najbližih u poretku laureatu, rekli smo- Novalja s 15.56 posto proračunskog udjela, zatim Petrinja (14.29 posto) i Pag (13.47), a pozicije u Top 10 zauzimaju i Trilj, Ivanić-Grad, Daruvar, Buzet, Čazma i Imotski, između 10.00 i 13.09 posto udjela. Prvih deset gradova izdvojilo je za potrebe vatrogastva preko 10 posto udjela iz Proračuna 2021., dok je ravno 30 za tu svrhu uložilo 5-10, a njih točno 80 između 1 i 5 posto ukupnih sredstava. Primjetno je i kako su i tu u vrhu poretka dva grada istog otoka, Paga – Grad Pag i Grad Novalja koji su inače djelovi dviju susjednih županija, Zadarske i Ličko-senjske, a koji su se za ljetnih sezona u više navrata susretali s velikim požarima.

Listu onih koji su u 2021. povećali u postotku potporu vatrogastvu u odnosu na 2020. predvodi Grad Petrinja s 391.89 posto rasta proračunskih izdvajanja. Nešto niži postotak, ali isto tako dojmljiv, bilježi za njim Novalja (291.84 posto), zatim Županja (245.05 posto), Belišće (220.50 posto), Dugo Selo (219.76 posto), a  iza njih su u 10 s najboljim godišnji trendom – Ozalj, Prelog, Otok, Vrlika i Trilj, između 49.72 i 115.32 posto povećanja. Šest gradova izdvajanja je u tom razdoblju povisilo 100 i više posto, njih tri bilježe od 50 do 100 posto, 32 između 10 i 50 posto porasta. Negativan trend je ‘prijavilo’ 38 gradova.

Promatramo li apsolutne brojke i tu je poredak prva dva identičan – dominantna Petrinja s dvocifrenim ‘plusom’ rekordnih i impozantnih 26.250.172 kuna, odnosno izdvojenih 32.948.553 kuna u 2021. naspram 6.698.381 u 2020., a za njom onda Novalja (‘plus’ 6.429.371 kuna), Split (+5.227.830 kuna), a slijede Dugo Selo, Belišće, Županja, Trilj, Samobor, Pag i Đurđevac. Nominalan pozitivan trend iznad 1.000.000 kuna ima 11 gradova, njih 14 piše porast od 500.000 do milijun kuna, 39 između 100.000 i 500 tisuća kuna, 17 ih je izdvojena sredstva za vatrogastvo povisila od 10.000 do sto tisuća kuna.

Belišće: Ulaganje u protupožarnu preventivu, vatrogasnu opremu i infrastrukturu…

Grad Belišće u Top 10 naše analize našao se na polju porasta izdvajanja za vatrogastvo u 2021. u odnosu na izdvajanja iz Proračuna u 2020. (5. nominalni: + 1.891.737 kuna, 4. postotni: +220.50 posto povećanja sredstava).

Vatrogasna zajednica grada Belišće ima za sobom 29 godina aktivnog rada, a kao neizostavni dio u svom sastavu ima 7 DVD-ova, koji djeluju na prostoru grada i prigradskih naselja. Operativni ustroj je baziran načelom teritorijalnog pokrivanja vatrogasnog društva, a na sve požare po pozivu izlazi DVD Belišće kao središnje društvo s područjem odgovornosti, ali i  najstarije društvo, osnovano kad i samo Belišće, 1884. U središnjoj vatrogasnoj postrojbi DVD-a Belišće zaposlena su četiri profesionalna vatrogasca.

Za financiranje Vatrogasne zajednice grada Belišća i njezinih članica DVD-ova u 2021. godini u proračunu grada Belišća izdvojeno je 780.000 kuna.

-Isto tako, za financiranje Vatrogasne zajednice grada Belišća i njezinih članica DVD-ova u 2022. godini u proračunu grada  izdvojeno je 832.000 kuna, a za financiranje VZ grada Belišća i njezinih DVD članica u 2023. planirano je 104.851 eura- ističu iz Grada i dodaju kako pritom značajan dio sredstava Vatrogasna zajednica grada Belišća nastoji utrošiti u nabavku vatrogasne opreme i sredstava koje je neophodno za pravovaljano funkcioniranje vatrogasnih postrojbi u ispunjenju svojih zadataka, a posebno osiguravanje Vatrogasnog operativnog centra s odgovarajućom opremom za prijem vatrodojava.

Nije zanemarena ni infrastruktura. Godine 2017. izvršena je rekonstrukcija i dogradnja DVD-a Veliškovci u iznosu od 679.538,20 kuna, dograđena je i zgrada DVD-a Vinogradci u iznosu od 218.207,27 kuna, uređene prostorije DVD-a Bocanjevci u iznosu od 268.560 kuna…

Tijekom 2019. provedena je energetska obnova zgrade i unutarnje uređenje prostora Vatrogasnog doma u Belišću s ciljem ostvarivanja što kvalitetnijega sustava protupožarne zaštite, a energetska obnova obuhvatila je građevinsko-obrtničke, elektrotehničke i strojarske radove, zamijenjena je stolarija i izvedena ovojnica zgrade, postavljeni podovi i nova rasvjeta. Ukupna vrijednost projekta sufinanciranog sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost iznosila je 2.392.465,51 kuna s PDV-om, a osim navedenih radova, Grad Belišće nabavio je opremu i namještaj u vrijednosti s PDV-om: 239.563,75 kuna.

U 2021. završena je rekonstrukcija i obnova Vatrogasnog i Društvenog doma u Bistrincima, uz sufinanciranje 85 posto EU iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a 15 posto RH, odnosno Grada Belišća. Ukupna vrijednost projekta uz nabavu opreme iznosila je 2.196.212,02 kuna.

-Financijskom i operativnom podrškom Grad Belišće nastoji osigurati što kvalitetniji sustav protupožarne zaštite, koji je nužan za grad i građane Belišća – kažu nam i naglašavaju gradonačelnik Dinko Burić i Gradska uprava.

Opatija: Kontinuirano pomažu rad i aktivnosti JVP i DVD-ova

Grad Opatija poziciju u vrhu naše provedene analize zaslužio je visokim „per capita“ izdvajanjem, po stanovniku, za vatrogastvo na svom području (7. – 835.82 kuna).

Proračunom za 2023. godinu, za redovan rad JVP Opatija predviđeno je 2 milijuna i 29 tisuća eura- navode iz Grada.

Ujedno, Grad Opatija kroz program protupožarne zaštite i spašavanja osigurava sredstva za redovan rad Područne vatrogasne zajednice Liburnija, kroz koju djeluju DVD Opatija i DVD Učka, za zaštitu od šumskih požara i rad podmlatka. Za realizaciju tih aktivnosti – informiraju nas gradonačelnik Fernando Kirigin i Gradska uprava- planirana su dodatna sredstva u iznosu od 134.178 eura.

Na Učki je u izgradnji i garažni prostor u sklopu objekta Dobrovoljnog vatrogasnog društva Učka. Radovi su sufinancirani s 230 tisuća kuna putem LAG-a “Terra liburna” kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske, odnosno Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a financijsku potporu projektu dat će Područna vatrogasna zajednica Liburnije i Grad Opatija.

Samobor: U 2023. planiraju nabavu novog vatrogasnog vozila za JVP u vrijednosti 800.000 eura 

Grad Samobor visokim mjestom u našoj analizi može se pohvaliti na temelju nominalnog porasta izdvojenih sredstva za vatrogastvo (+1.395.195 kuna, 9.050.711 kuna u 2021. naspram 7.655. 516 kuna u 2020.)

U Proračunskim troškovima Grada Samobora vatrogastvo čini dio Sustava civilne zaštite s ciljem organiziranja sudionika, operativnih snaga i građana za ostvarivanje zaštite i spašavanja ljudi, životinja, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša.

-Samobor bilježi kontinuirani porast proračunskih izdvajanja za vatrogastvo i zaštitu od požara s obzirom da postoji visoka svijest o potrebu zaštite građana, turista, životinja, materijalne imovine i kulturne baštine- napominju iz Grada.

Nositelj aktivnosti vatrogasne zaštite je Javna vatrogasna postrojba Grada Samobora, kao javna gradska ustanova koja skrbi o potrebama i interesima građana za učinkovitom vatrogasnom službom, a čine je zapovjednik i 22 operativna djelatnika raspoređena u četiri smjene tako da u svakom trenutku mogu reagirati u slučaju neposredne opasnosti i izaći na intervenciju spašavanja ljudi i imovine na području Samobora. JVP raspolaže vozilima nužnim za obavljanje svoje zadaće: tu su navalno vatrogasno vozilo Mercedes Atego 1528, vatrogasna autocisterna MAN TGM18, kombinirano vatrogasno vozilo navalno Unimog U 500, cisterna TAM – 170, Renault Kangoo, 1,6, Pick Up vozilo Ford Range, poluteretno vozilo Iveco Daily i zapovjedno vozilo Spotage KIA.

Djelatnost postrojbe je uz gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama, opasnim situacijama, nesrećama, ekološkim nesrećama, prijevoz vode cisternama, sudjelovanje na kulturnim i sportskim priredbama, ali i edukacija i osposobljavanje građanstva za spašavanje od požara.

JVP grada Samobora i Vatrogasna zajednica grada Samobora bave se i prevencijom i poučavanjem, promicanjem značaja zaštite od požara, edukacijom i upozoravanjem na moguće uzroke nastanka požara u kućanstvu, edukacijom djece iz škola i vrtića i slično, a održava i vježbe operativnih pripadnika DVD-a s ciljem povećanja operativne spremnosti vatrogasnih postrojbi na području Grada. Organiziraju i javne vatrogasne vježbe, isto tako i osposobljavanje iz zaštite na radu, prve pomoći, rukovanja alatima za podizanje unesrećenika itd. Također sudjeluje u provedbi programa osposobljavanja postrojbi Civilne zaštite i osposobljavanju dobrovoljnih vatrogasaca.

Samoborski vatrogasci veliki doprinos su dali djelujući na sedam dislokacija u Sisačko-moslavačkoj županiji otklanjajući posljedice potresa. Također, redovito tijekom turističke sezone odlaze na dislokacije diljem Jadrana. Jedan od važnih segmenata rada vatrogasaca je rad s djecom, a Javna vatrogasna postrojba i Vatrogasna zajednica Grada Samobora brinu o primanju mladih članova u vatrogasnu organizaciju, kako bi uspostavili svojevrsni temelj iz kojeg vatrogasci uzimaju kadrove za djelovanje u budućnosti. Vatrogasni podmladak (od 6 do 12 godina) i vatrogasna mladež (12 do 16 godina) u vatrogasnim organizacijama usvajaju osnovna znanja o opasnostima od požara i vatrogastvu. Kroz vježbe, igre i natjecanja prilagođene uzrastu uče o važnosti timskog rada, pomaganja drugim ljudima, ali i uvježbavaju vještine koje će im koristiti u budućnosti. Djeca se mogu uključiti u rad vatrogasnih društava uz pristanak roditelja.

Uz Javnu vatrogasnu postrojbu pod okriljem Vatrogasne zajednice grada Samobora na području Samobora djeluje i čak 20 dobrovoljnih vatrogasnih društava.

-DVD-i raspolažu adekvatnom vatrogasnom opremu i vozilima, u koju se učestalo ulaže i koja se obnavlja. U 2021. godini  nastavilo se s nabavom potrebne vatrogasne opreme pa je nabavljena vatrogasna autocisterna MAN TGM18.340 4×4 BB i Pick Up vozilo Ford Ranger, a provodili su se i stalna edukacija i uvježbavanja. U 2022. godini nabavljena je vatrogasne opreme za dobrovoljna vatrogasna društva u vrijednosti od oko 70.000 eura. Nastavilo se s održavanjem postojeće i nabavkom druge potrebne vatrogasne opreme, a što se tiče proračunskih izdvajanja Grad Samobor bilježi znatan porast ulaganja u lokalno vatrogastvo u proračunu za 2023. godinu- navode iz Grada.

Usporednom analizom izdavanja u proračunu za vatrogasnu zaštitu vidljiv je proračunski porast izdvajanja za godine 2021.-2022-2023. Javna vatrogasna postrojba Grada Samobora tako bilježi kontinuirani porast izdvajanja za: 2021. – 700.000 eura, 2022. – 755.000 eura, dok je planirano izdvajanje u 2023. godini- preko milijun eura. Najveću stavku čine rashodi za zaposlene i materijalni rashodi, no također je vidljiv kontinuirani porast izdvajanja za nabavu opreme i vozila za koju je tijekom 2023. predviđeno gotovo 90.000 eura što je porast od preko 100 posto u odnosu na godinu ranije, 2022.

-Segment zaštite od požara i civilne zaštite dio je rashoda Upravnog odjela za gospodarstvo razvoj i projekte EU, a za 2023. godinu bilježi se velik porast proračunskog izdvajanja pa je tako za zaštitu od požara i civilnu zaštitu planirano preko milijun eura. Najveći proračunski porast čini stavka planirana nabava novog vatrogasnog vozila za JVP u vrijednosti od 800.000 eura – napominju iz Grada.

 Iznimno mi je drago da je Samobor u samom vrhu kada je riječ o ulaganju u vatrogastvo. Grad Samobor kontinuirano ulaže u vatrogastvo i smatram da je to naša obaveza s obzirom na značaj koji vatrogasci imaju za cjelokupnu zajednicu. Ponosni smo na rad vatrogasaca koji požrtvovno i odgovorno obavljaju svoj posao, bilo da su profesionalci ili dobrovoljci. Zahvalni smo našim vatrogascima na nesebičnom djelovanju, humanosti i spremnosti da pomognu našim sugrađanima. kao i svima drugima kojima je pomoć potrebna u teškim i izvanrednim situacijama. Kako bismo vatrogascima olakšali djelovanje u kriznim situacijama i dalje ćemo ulagati u opremu i osposobljavanje svih operativnih snaga civilne zaštite – naglasila nam je Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora.

Čazma: Preventivne mjere, komunikacija i brza reakcija – ključni elementi uspješne suradnje Grada i JVP-a

Grad Čazma našao se u Top 10 naše analize na osnovu značajnog udjela izdvajanja za vatrogastvo iz Proračuna 2021. (9.- 10.34 posto udjela). Isto tako su u Top 20. (15.) prema izdvajanju za lokalno vatrogastvu po stanovniku (612.41 kuna).

U Proračunu za 2021. za JVP izdvojeno je 1.181.076 kuna što je činilo trećinu ukupnih izdvajanja za Javnu vatrogasnu postrojbu iz svih izvora (3.760.081 kuna). Vatrogasna zajednica Grada Čazme iz Gradskog proračuna dobila je tada 505.000 kuna, a  posebni uspjesi vatrogasaca na natjecanjima nagrađeni su iz proračuna  sa 66.977 kuna.

Prilična izdvajanja nastavljena su i 2022. kada su za JVP osigurali 1.029.539 kuna (ukupno iz svih izvora – 3.570.165 kuna), Vatrogasnoj zajednici Grada Čazme iz Gradskog proračuna- 505.000 kuna. Proveli su i najvažniji projekt – kupnju i podjelu 400 vatrogasnih aparata u svih 36 sela i naselja. “Čuvari” vatrogasnih aparata osobe su obučene za njihovu uporabu, s osnovnim znanjem o zaštiti požara. Aparati su dostupni svima koji se zateknu na tom području, a zatreba im protupožarna zaštita. Mjesta gdje su pohranjeni označena su posebnim naljepnicama. U nabavku aparata utrošeno je 100.000 kuna iz proračuna Grada, a preko VZ Čazma. Posebno  su se vatrogasci, inače, istaknuli u sanaciji, odnosno logistici prilikom saniranja šteta od nevremena u rujnu ’22.

U 2023. JVP ukupno iz svih izvora dobiva 618.644,32 eura, od čega iz Gradskog proračuna čak – 223.730,83 eura –  iz tih sredstava, među ostalim, nabavljena je auto ljestva vrijednosti – 66.361,25 eura (većina se financirala iz Gradskog proračuna).

Za Vatrogasnu zajednicu Grada Čazme ide iz proračuna 67.025,02 eura, a za posebne uspjehe vatrogasaca na natjecanjima – iz Gradskog proračuna: 9.290,60 eura.

-Želim pohvaliti izvrsnu suradnju koju imaju Grad i Javna vatrogasna postrojba, odnosno Vatrogasna zajednica. Zahvaljujući takvoj suradnji, građani i njihova imovina su u sigurnim rukama u slučaju požara ili drugih hitnih situacija. Dobro osmišljene preventivne mjere, učinkovita komunikacija i brza reakcija su ključni elementi uspješne suradnje, i baš stoga, svaka prilika koja potvrđuje takvu suradnju zaslužuje pohvalu i trebala bi biti primjer drugima. Ponosan sam na naše vatrogasce koji nesebično služe svojoj zajednici i pomažu u spašavanju imovine i ljudskih života. Kao što se već pokazalo, Javna vatrogasna postrojba i Vatrogasna zajednica među ključnim su institucijama u zaštiti života i imovine u našoj zajednici, a njihov doprinos nikada neće biti zanemaren – tvrdi nam gradonačelnik Čazme, Dinko Pirak. (Pero Livajić)