Ususret skorim ljetnim upisima u novu akademsku godinu, danas u seriji naših redovitih iscrpnih analiza donosimo zanimljiv niz brojčanih podataka kojima smo u nekoliko tradicionalnih kategorija utvrdili listu najstudentskijih gradova u RH.  Analizirali smo podatke DZS-a za akademsku godinu 2022./2023. koji pokazuju da je najveći broj upisanih studenata, nakon Zagreba, imao  Grad Split,  a sasvim očekivano s obzirom na veličinu slijedili su Osijek, Rijeka i Zadar… Dugo Selo, Biograd na Moru i Jastrebarsko prednjačili su prema broju upisanih studentica i studenata na 1.000 stanovnika. Po postotnom povećanju broja upisanih studenata u odnosu na godinu prije poredak su predvodili Vodnjan, Sveti Ivan Zelina i Čazma…, a po nominalnom porastu –Kaštela, Sveti Ivan Zelina i Duga Resa…

Na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj, u analiziranoj godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u zimski semestar bilo je upisano 151.827 studentica i studenata. To je 3.067 manje upisanih nego u 2021./22. (154.894), a da brojka studenata iz godine u godinu opada potvrđuje i podatak iz 2020./21. kada je upisanih bilo čak 155.627. Pa, ipak, studentska populacija brojčano je u 2022./23. bila iznad srednjoškolske budući je potonjih bilo 144.237. Uvjerljiva većina studenata, njih 81,9 posto, bila je upisana na fakultete, 14,5 posto na veleučilišta, dok ih je po 1,8 posto bilo upisanih na visokim školama i umjetničkim akademijama.

U Hrvatskoj studenti na većini visokih učilišta mogu studirati u redovitom i izvanrednom statusu, na redoviti je studij bilo upisano 72,7 posto, a na izvanredni studij otprilike svaki četvrti ili 27,3 posto studentica i studenata. Na umjetničkim akademijama, navodi DZS, studira najviše- 91.9 posto-  redovitih studenata. Ništa novo nećemo kazati ako navedemo kako je najviše naših studenata u 2022./23. bilo upisano u područje društvenih znanosti, čak 43,1 posto, a po broju upisanih slijede tehničke znanosti (26 posto), biomedicina i zdravstvo (12,6 posto), humanističke znanosti (6,1 posto), područje biotehničkih znanosti (4,3 posto), prirodne znanosti (3,7 posto), umjetničko područje (2,3 posto) i interdisciplinarna područja znanosti (1,9 posto studenata).

Premda je još sada već i davne 2001. RH potpisala Bolonjsku deklaraciju, a 2005./2006. studijski su programi usklađeni s ciljevima ‘Bolonje’ i upisana prva generacija studenata u novi sustav, određeni broj njih je po predbolonjskom sustavu studirao i pretprošle akademske godine, konkretno– 54 osobe, prema podacima DZS-a o broju studenata  kod nas prikupljenih upitnikom koji ispunjavaju studentice i studenti pri upisu na sve godine stručnoga ili sveučilišnog studija.

I pravo upisa na neki iz studijskih programa u ljetnom upisnom roku za upis u 1.akademsku godinu 2022./2023. ostvarilo je bilo 25.625 kandidata i kandidatkinja ili 778 kandidata manje nego u 2021./22. Ukupno 30.528 prijavljenih kandidata moglo je birati između 908 studijskih programa, a najveći je interes, uzevši u obzir omjer broja prvih izbora i kvote, vladao za studijske programe: Izobrazba trenera, smjer Kondicijska priprema sportaša na zagrebačkom Kineziološkom fakultetu, Psihologija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, Logopedija na zagrebačkom Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, Sestrinstvo (izvanredni) na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i Primaljstvo na riječkom Fakultetu zdravstvenih studija. Najveći broj prijava prvog izbora imali su studiji, svi na Sveučilištu u Zagrebu: Poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu, Elektrotehnika i informacijska tehnologija i Računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, Medicina, na Medicinskom fakultetu, Poslovna ekonomija (stručni) na Ekonomskom fakultetu i Pravo na Pravnom fakultetu, izvijestili su iz Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH.

U studentskim klupama više djevojaka…

Prema podacima o studentima koji su upisali neki fakultet ili višu školu u akademskoj godini 2022./2023., koje je objavio Državni zavod za statistiku, studentice su činile 57,9 posto (87.969 upisanih studentica). Ni to nije novost, uostalom nacionalni popis stanovništva je pokazao da u dobnoj skupini od 25 do 34 godine diplomu ima 51 posto žena i -33 posto muškaraca. Najviše studentica studira na fakultetima i umjetničkim akademijama. Na stručnom studiju fakulteta studiralo ih je u 2022./23.- 52,9 posto, na sveučilišnom – 61,6 posto, a 68 posto na umjetničkim akademijama. Mladića je bilo više upisanih tek na Sveučilište u Slavonskom Brodu (51 posto), na zagrebačkom sveučilištu cure su činile 61 posto, a najveću spolnu neravnotežu imalo je – Hrvatsko katoličko sveučilište, na kojemu su brojem prednjačile studentice (1365 upisanih, 1092 djevojaka).

Ulaganja u mlade, znanje i obrazovanje apsolutno je dobro planirani ulog u budućnost i  najbolja moguća investicija, a ne puki proračunski trošak. To polako, ali sigurno, shvaća i primjenjuje glavnina hrvatskih gradova. Danas su, primjerice, stipendije obavezna stavka u manje-više svim lokalnim budžetima. Nema ih tek nekoliko gradova. Tu su sve više i drugi oblici potpora, kreditiranje i sl., lokalnih uprava i samouprava. Biti školarac ili student, posebno ako se stručno ili akademsko znanje i zvanje  stječe izvan vlastitog prebivališta, odavno, a naročito danas u doba progresivne recesije, inflacije i općenito galopirajućih troškova života, znači i pretpostavlja značajnu financijsku stavku za prosječnu obitelj u RH. Upravo iz toga razloga i osnovna podrška, stipendija, osobito u nekim izdašnijim slučajevima, nudi konkretan oslonac kako samim učenicima i studentima, tako i njihovim roditeljima. No, vratimo se studentskim brojkama…

Prema ‘zakonu o velikim brojkama, sasvim razumljivo, najveći broj upisanih studenata imali su, rekli smo, najveći gradovi – ne računajući Zagreb (izvan tablice jer je dakako brojka s ostalima neusporediva) s preko 34 tisuća (34.297, godinu prije- 35.076) studentica i studenata-u Top 10 su: Split (7.679), Osijek (4.215), Rijeka (3.756), Zadar (3.344), Velika Gorica (2.388), Slavonski Brod (1.974), Pula (1.878), Karlovac i Dubrovnik (po 1.861), Šibenik (1.819 upisanih studentica i studenata)… U pitanju su redom veliki gradovi, 6 na obali i 4 na ‘kontinentu’, u većini je broj upisanih bio manji nego u 2021./22.

Daleko zanimljivija i ovog se puta pokazala ‘per capita’ usporedba broja studentica i studenata na svakih 1.000 stanovnika, a koji se kreće od 16.44 u Bujama pa do rekordnih 55.61 iz – Dugog Sela, jedinog grada s 50 i više studenata na tisuću žitelja. Iza lidera među najstudentskije gradove plasirali su se još Biograd na Moru, Jastrebarsko, Drniš, Požega, Split, Vinkovci, Zadar, Zaprešić i Županja, od 46.76 do 49.46 studentica i studenata na 1.000 stanovnika. Sa svojih 767.131 stanovnika Zagreb na tisuću žitelja u Metropoli ima 44.71 studenta. Tu većinu pozicija u Top 10 čine i zauzimaju mali i srednji gradovi, izuzev Požege, Splita i Zadra. Između 40 i 50 studenata na 1.000 stanovnika ima 31 grad, između 30 i 40 studentica i studenata na tisuću stanovnika – njih 64, između 20 i 30 – 33 hrvatska grada…

Najveći nominalni rast u broju studentica i studenata prošle su akademske godine zabilježili Kaštela, Sveti Ivan Zelina, Duga Resa, Solin, Knin, Rab, Vodnjan, Čazma, Korčula i Popovača, od 11 do 68 više upisanih nego u pretprošloj godini upisa. Porast iznad 10 upisanih ‘studoša’ imalo je 11 gradova (uz navedene i Senj- ravno 10), pozitivan trend ili plus upisanih prema 2021./22- 29 gradova, jednak broj kao i godinu ranije – tri grada, minus u broju upisanih – ravno 100 gradova. Među potonjima je i Zagreb (-779 upisanih studentica i studenata).

Kada je riječ o postotnom porastu broja upisanih vrh čvrsto drži Vodnjan (usamljen s dvocifrenim povećanjem, +11.48 posto), a poziciju u Top 10 bilježe zatim i Sveti Ivan Zelina, Čazma, Čabar, Rab, Duga Resa, Korčula, Klanjec, Senj i Varaždinske Toplice, od 4.55 do 8.90 posto porasta. Povećanje između 5 i 10 posto upisanih studentica i studenata bilježi – 9 vodećih, potom od 1 do 5 posto – 16 gradova. Negativan trend iznad 10 posto ‘minusa’ ima čak – 7 gradova… (Pero Livajić)

Doktorandi: Dubrovnik, Koprivnica, Hvar, Pakrac… s najvećim porastom, Osijek 1.- ‘per capita’

Zagreb je, normalno, na prvom mjestu – i izvan konkurencije- i po broju upisanih doktorandica i doktoranada – lani ih je bilo 1.890, slijedi opet Split sa 257, malo iza Osijek– 240, pa Rijeka 192, Zadar-74, Varaždin – 69, Dubrovnik-67, Slavonski Brod – 54, Samobor – 53, Velika Gorica – 49, Pula – 48 upisanih na doktorskim studijima. Više od 100 upisanih doktorandica i doktoranada imala su 3 grada, od 50 do 100 upisanih – 5 gradova, od 10 do 50 – 32…

Analizirajući broj doktoranada na svakih 1.000 stanovnika, prvo mjesto zauzima Osijek (2.49), ispred Komiže (2.15), kao jedina dva grada iznad 2 upisanih na tisuću žitelja, a iza njih su se u Top 10 ‘per capita’ poredali: Rijeka, Kastav, Dubrovnik, Split, Varaždin, Zaprešić, Hvar i Zlatar,  od 1.44 do 1.78 upisanih doktorandica i doktoranada na tisuću stanovnika. Zanimljivo da su na tom polju u vrhu tri grada iz Splitsko-dalmatinske, ali i dva otočna gradska središta -Komiža i Hvar. Zagreb je na 1.000 stanovnika imao 2.46 doktoranada.

Najvećim nominalnim porastom broja doktoranada u prošloj akademskoj 2022./23. godini može se, pak, uz Zagreb (+150, izvan tablice) pohvaliti Dubrovnik – 22 više upisanih nego u 2021./21., kojega je s ‘plus’ 10 porastom pratila samo Koprivnica, a poredak s naj-povećanjem nastavljaju redom- Dugo Selo, Jastrebarsko, Samobor, Ogulin, Ivanec, Bjelovar, Hvar i Kaštela, od 4 do 5 više upisanih doktorandica i doktoranada…

Troznamenkasto postotno povećanje broja upisanih doktoranada imalo je 11 gradova, od ‘tri kralja’ na vrhu- Hvara (2-6), Pakraca (1-3) i Vodnjana (1-3), s ravno 200 posto više njih nego godinu prije, do onih kao što su: Pakrac, Vodnjan, Ogulin, Pregrada, Novi Vinodolski, Novska, Ozalj, Belišće, Vis i Mursko Središće, s točno 100 posto povećanjem upisanih doktorandica i doktoranada. Identičan broj predlanjskom registriralo je 26 gradova, pozitivan doktorski trend zabilježilo je njih – 52, negativan – 42. Metropola je imala 8.62 posto povećanja.

U akademskoj godini 2022./2023. na sveučilišni doktorski studij bilo je, inače, ukupno upisano 4.728 doktorandica i doktoranada, što je odnosu na prošlu godinu 5.4 posto povećanja. Najviše doktoranada bilo je u postotku upisano na doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu, i to njih 63,1 posto, na Sveučilištu u Osijeku bilo ih je upisano 11,3, na Sveučilištu u Rijeci 10 posto, na Sveučilištu u Splitu 6,6, na Sveučilištu u Zadru 2,6 posto, na Sveučilištu Sjever 2,3, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu 2,2, na Sveučilištu u Dubrovniku 0,9, na Sveučilištu u Slavonskom Brodu 0,8 i na Libertas međunarodnom sveučilištu 0,2 posto upisanih doktorandica i doktoranada.

I među upisanima na sveučilišni doktorski studij bilo je više žena. Preciznije, 2.625 doktorandica (55,5 posto), a najviše na Sveučilištu Sjever (74,8 posto), iza su slijedila sveučilišta iz Zadra, Dubrovnika… Promatrajući dobnu strukturu najviše je doktoranada u skupini 25 – 29 godina (36,0 posto), a najmanje (2.5 posto) u skupini 55 i više godina. Kada su u pitanju znanstvena područja, najviše je upisalo sveučilišni doktorski studij iz područja društvenih znanosti (24,6 posto), potom tehničkih znanosti (23,7 posto), doktorski studij iz prirodnih znanosti upisalo je 16,2 posto,  iz područja biomedicine i zdravstva njih 15,2 posto, iz  humanističkih znanosti 9,0 posto, interdisciplinarnih područja znanosti 6,2 posto, biotehničkih 5,0, iz umjetničkog područja 0,1…

Zaposlenih je doktoranada 96,3 posto, najviše u obrazovanju, a 3,7 posto nezaposleno. Doktorski je studij od ukupnog broja doktoranada 47,4 posto njih platilo osobno, za 39,1 posto dtroškove studija platio je poslodavac, za 10,7 posto doktoranada studij je financiran iz državnog proračuna.