Gradovi su u proteklih pet godina povukli više od 438 milijuna od ukupno 5,66 milijardi kuna, koliko je po tom programu isplaćeno potpora od 2014. do kraja siječnja ove godine.  Najviše su povukli Mursko Središće i Nin.

Kroz Program za ruralni razvoj Hrvatskoj je u razdoblju od 2014. do 2020. osigurano čak 2,3 milijarde eura, odnosno više od 17 milijardi kuna iz EU fondova za podizanje konkurentnosti poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprjeđenje životnih i radnih uvjeta, odnosno gradnju infrastrukture – vrtića, vatrogasnih i društvenih domova, u ruralnim područjima.

Od tih nešto više od 17 milijardi potencijalnih kuna do kraja siječnja ove godine je, prema podacima nadležne Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR), ugovoreno 10,37 milijardi kuna projekata, a isplaćeno malo više od pola ugovorenog iznosa.

Gradovi su, pokazuju podaci APPRRR-a, u proteklih pet godina povukli više od 438 milijuna od ukupno 5,66 milijardi kuna, koliko je po tom programu isplaćeno potpora od 2014. do kraja siječnja ove godine.

Čak 15 gradova koji su na vrhu po povlačenju sredstava iz Programa za ruralni razvoj su mali gradovi, gledano po potporama po glavi stanovnika.  Listu gradova koji su, po glavi stanovnika, povukli najviše novca predvodi Grad Nin, 4.915 kuna per capita. Ukupno je taj drevni gradić kod Zadra povukao 13,4 milijuna kuna. Grad Nin je spreman dočekao Programe ruralnog razvoja 2014.-2020, kazao nam je gradonačelnik Emil Ćurko.

„Ulagalo se u izradu projektne dokumentacije, pripremili su se javno-pravni uvjeti, ulagalo se u ljudske resurse, a sve u svrhu izvlačenja bespovratnih sredstava. Projekti su veliki, infrastrukturni, neophodni i pripremali smo ih na način da se iskoristi maksimalni iznos europskih sredstava. Iz svake mjere pokušali smo izvući najviše sredstava koji su dozvoljeni uvjetom natječaja. Oformili smo projektni tim koji radi na pripremi i provedbi EU projekata, te vjerujemo da ćemo dalje nastaviti još bolje i više“, kazao je. Između ostaloga, grad Nin je odobren projekt izgradnje dječjeg vrtića, vrijedan 9,2 milijuna kuna, od čega 6,6 milijuna daje EU, a 2,6 milijuna ulaže sam grad Nin.

„Projekt ima veliko značenje za grad Nin, s obzirom na male kapacitete sadašnjeg vrtića, koji nisu zadovoljavali potrebe mještana, kao i nepostojanje 10- satnog programa. Projekt za Grad Nin predstavlja demografski i gospodarski razvoj, te omogućavanje mladim obiteljima nesmetan razvoj“, kazali su nam iz ninske gradske uprave. Još 5,1 milijun kuna Nin je dobio potkraj prošle godine za gradnju ceste koja će se priključiti na državnu cestu kod Zatona, čime bi se trebale smanjiti ljetne gužve u samome Ninu.

Vrtić i u Orahovici

Na drugome mjestu, gledano po povlačenju sredstava po glavi stanovnika nalazi se Hrvatska Kostajnica(2.745 kn), treći je Klanjec (2.717 kn), četvrti Opuzen (2377 kn), a peti Mursko Središće (2.276 kn). Slijede još Skradin, Grubišno Polje, Ozalj, Stari Grad i Orahovica, sve redom mali gradovi ispod 10.000 stanovnika.

Grad Orahovica povukao je, tako, dosada 7,4 milijuna kuna, a u prosincu im je odobreno još gotovo devet milijuna kuna za rekonstrukciju i proširenje dječjeg vrtića.

‘U planu Gradske vlasti je još puno projekata i u ostalim EU fondovima koji su pripremljeni kroz proteklih godinu i malo više od šest mjeseci, a što više sredstava povučemo iz EU i državnih fondova to više u proračunu ostaje za podizanje standarda građana Orahovice kroz razne programe’, kaže gradonačelnica Ana-Marija Petin.

Mursko Središće, pak, predvodi listu po ukupnoj vrijednosti potpora dobivenih iz Programa regionalnog razvoja do kraja siječnja, sa 14,3 milijuna kuna povučenih sredstava. Taj je gradić na krajnjem sjeveru Hrvatske, na granici sa Slovenijom, dobio 6,8 milijuna kuna za gradnju ceste koja će pomoći razvoju gospodarske zone, te 7,4 milijuna kuna za ulaganje u građenje i opremanje dječjeg vrtića. „Novi dječji vrtić u Murskom Središću biti će veličine oko 1.500m2, sa 6 skupina od toga 2 jasličke i 4 vrtićke skupine, polivalentnom dvoranom, 30 parkirnih mjesta, sa energetskim razredom B, solarnim kolektorima, a svime što danas jednu ustanovu čini modernom i funkcionalnom“, kazali su nam iz murskog Središća u kojem su povukli i manja sredstva, od 86 tisuća kuna, za izradu novog Prostornog plana kojim će se omogućiti gradnja gradskih bazena.

Od velikih gradova najviše je povukao Karlovac

Na drugome mjestu po ukupnom iznosu sredstava je Koprivnica, prvi srednji grad koji spominjemo, s 13,9 milijuna kuna povučenih sredstava.

‘Netipična mjera za financiranje razvoja gradova, PRR, nama je poslužila kao odličan alat kojim podižemo kvalitetu života u prigradskim naseljima i to gradnjom novog vrtića i gradnjom nove spojne ceste Reka – Starigrad“, kaže gradonačelnik Mišel Jakšić. Tako će izgraditi Dječji vrtić u naselju Starigrad – projekt je ukupno vrijedan 8,4 milijuna kuna, a iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj su osigurali 6,4 milijuna kuna. Tako će znatno doprinijeti kvaliteti predškolskog obrazovanja i uključenosti djece u vrtiće, s obzirom da na tom području na kojem živi i gravitira oko 4.000 stanovnika, još nema vrtića. ‘Time se Grad Koprivnica približava barcelonskim ciljevima o uključenosti u vrtić, odnosno postiže uključenost 69% djece na ruralnom području, što je za 20% više nego u 2017. godini. U sklopu projekta osigurana su sredstva za izgradnju vrtića, opremanje svih prostorija, vanjskog prostora te igralište za djecu’, kazali su iz Grada.

Uz to, Grad Koprivnica osigurao je i sredstva za unaprjeđenje prometne infrastrukture, odnosno spojnice Starigrad-Reka, za što su iz EU fondova povukli maksimalnih 7,5 milijuna kuna, i to od ukupnih 8,5 milijuna kuna. ‘Cilj je ravnomjerno graditi i razvijati grad, a ovom, rekordnom godinom po povlačenju EU sredstava, to ćemo i realizirati’, zaključio je gradonačelnik Mišel Jakšić.

Na trećem je mjestu po ukupno povučenim sredstvima Slatina (13,8 milijuna), četvrti je Nin (13,4 milijuna), dok je na petom mjestu Karlovac, najviše plasirani veliki grad, koji je povukao malo manje od 12 milijuna kuna. Kako su nam odgovorili iz tog grada, od toga je iznosa 7,2 milijuna kuna dobiveno za gradnju ceste koja je, osim što je povezala jedno naselje, omogućila i stvaranje infrastrukturnog minimuma za pokretanje Centra za gospodarenje otpadom. Osim toga, i Karlovac je sredstva iskoristio za gradnju vrtića u naselju Mahično, s ukupno 4,4 milijuna kuna.

Na popisu gradova koji su povukli najviše sredstava, slijedi još jedan srednji grad – Bjelovar, koji je povukao 11,5 milijuna kuna. Kako su nam pojasnili iz toga grada, sredstva su povučena u iznosu od 5,3 milijuna kuna za izgradnju dječjeg vrtića i jaslica u naselju Gudovec, zatim 4,3 milijuna kuna za cestu u naselju Stare Plavnice, a prošle su godine prijavili i projekt izgradnje pješačke i biciklističke staze s odvodnjom u naselju Gornje Plavnice.

Tu su još Prelog, Garešnica, Grubišno Polje i Ozalj.

Grubišno Polje, pojasnili su nam iz toga grada, uskoro kreće s izgradnjom dječjeg vrtića koji je od APPRRR-a dobio 7,3 milijuna kuna, a prije godinu je dana povučeno tri milijuna kuna i obnovljena je cesta prema komunalnoj zoni. Još dva projekta, obnova lokalnog groblja te izrada strategije turizma dobile su podršku Agencije, a Grubišno je Polje još apliciralo i na natječaj za Centar malih sportova Ilova. (gradonačelnik.hr/Dalibor Dobrić)

Od županija najviše ugovoreno u Osječko-baranjskoj, JLS-ovi najviše povukli u Ličko-senjskoj

Po financijskoj težini ugovorenih projekata iz PRR-a, ali i po isplatama, među županijama prednjači Osječko-baranjska županija, u kojoj je ukupno ugovoreno 1,3 milijarde kuna projekata, dok je isplaćeno gotovo 800 milijuna kuna. Gledano, međutim, po novcu koji su povukle jedinice lokalne samouprave, županije, gradovi i općine, prednjači Ličko-senjska županija, u kojoj su JLS-ovi povukli 233 milijuna kuna, odnosno čak 4.591 kunu po glavi stanovnika te, po populaciji najmanje, hrvatske županije. Riječ je najvećim dijelom o samo jednome, ali zato izuzetno važnom projektu, pojasnili su iz Ličko-senjske županije – o projektu razminiranja poljoprivrednog zemljišta. Na drugome je mjestu Sisačko-moslavačka županija, s 1.132 kune po glavi stanovnika ( ukupno su jedinice lokalne samouprave povukle 195 milijuna kuna). Na trećem je mjestu Virovitičko-podravska županija (993 kune po glavi stanovnika), na četvrtom Požeško-slavonska županija (714 kuna po glavi stanovnika), a na petom Istarska županija, s 580 kuna po glavi stanovnika.

Inače, zanimljivo je napomenuti da je od 5,66 milijardi kuna potpora koje su isplaćene, najviše, čak 1,34 milijarde išlo za mjeru 4, ulaganja za fizički imovinu, za plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (mjera 13), 1,08 milijardi, za ekološki uzgoj 578 milijuna kuna, a za mjeru 7, „temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ isplaćeno je 390 milijuna kuna.