Naša analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna gradova u 2021. pokazuje da je najviše proračunskih sredstava za poljoprivredu po glavi stanovnika izdvojio Obrovac, dok se prema proračunskom udjelu izdvajanja za subvencioniranje poljoprivrede i poljoprivrednika najizdašnijim pokazao Ivanić-Grad. Petrinja prednjači po porastu novčanih potpora poljoprivrednicima u 2021. u odnosu na 2020., a prema postotnom porastu izdvajanja na čelu liste su se u našoj provedenoj analizi kao lider našla – Kaštela. Proračunskim udjelom poticaja poljoprivredi na svom području kroz 2021. mogu se pohvaliti opet Obrovac, ali i Ozalj, Orahovica, Ilok, Petrinja, Donji Miholjac…, a izdvajanjem po stanovniku i Grubišno Polje, Valpovo, Novigrad… U odnosu na 2020. za poljoprivredu su 12 mjeseci iza, također, sredstva značajno povećali Pleternica, Koprivnica, Novska, Novi Marof, Nin, Starigrad, Supetar, Križevci, Pregrada, Županja…
U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti koje kontinuirano provodi gradonačelnik.hr, rekapitulirajući i međusobno uspoređujući konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca, ovaj put smo istražili koliko su hrvatski gradovi u 2021. iz ukupne proračunske bilance izdvojili za subvencije poljoprivrednicima unutar svojih područja. Kao u puno navrata prije, „pročešljali“ smo i analizirali podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna, pa dok čekamo ažuriranje konkretnih i službenih podataka za 2022., naša analiza se posvetila godini ranije, a navedeni podaci na tom polju života i lokalnog gospodarstva pokazuju i iznova nam potvrđuju kako su za poljoprivredu, sasvim razumljivo (ili možda i ne, ako u poljoprivredu uvrstimo i ribarstvo), daleko više ulagali ‘kontinentalni’ nego ‘morski’ gradovi, pri čemu su u najvećem dijelu mali i poneki srednji gradovi u odnosu na velike izdvajali znatno više sredstava prema udjelu iz vlastitih proračuna.
Uz to, zanimljivim se pokazuje i da je čak 20 gradova u 2021. za poljoprivredu uložilo 100 i iznad posto sredstava iz svog godišnjeg proračuna više nego u 2020., što se može možda tumačiti i tada aktualnim pandemijskim razlozima (nastavak pada industrijske proizvodnje i dodatna usmjerenost na poljodjelstvo uslijed smanjenja obima posla i posljedično potrebe za zaposlenicima, naročito u urbanim sredinama).
Značaj poljoprivrede proteklih je godina osobito došao do izražaja budući je korona kriza dodatno poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu važna mogućnost da u što većoj mjeri samostalno zadovolji prehrambene potrebe svojeg stanovništva. Pandemija, uza sve negativnosti, ako išta u pozitivnom smislu, podigla je svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača da više konzumiraju proizvode domaćih i lokalnih proizvođača.
Upravo analiziranu 2021. baš kao i 2020. najviše je obilježila danas na sreću pomalo i zaboravljena pandemija bolesti COVID-19, koja je u dvije godine usporavanjem ili čak i zaustavljanjem gospodarskih i društvenih aktivnosti uzrokovala globalnu krizu većih razmjera i od financijskog kolapsa iz 2008. Kriza je snažno utjecala na čitavo gospodarstvo, tako i poljoprivredu, no nakon početnog šoka, značajno i ubrzala digitalizaciju, inovativniju distribuciju i prodaju, veća informiranost potrošača i jačanje lokalnih, naročito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Po podacima Agencije za plaćanja, na 31. prosinca 2021. bilo je upisano 170 tisuća poljoprivrednika, koji su koristili 1,16 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta.
Prema DZS-u, u 2021. hrvatska je poljoprivreda u odnosu na 2020., unatoč izazovima uzrokovanim i ekstremnim vremenskim prilikama i elementarnim nepogodama, pokazala izdržljivost, doživjela blagi oporavak, ostvarila 13.3. posto rast vrijednosti proizvodnje i dosegla 20,7 milijardi kuna. Ipak, RH se po produktivnosti u proizvodnji hrane nalazi na razini 30 posto EU prosjeka i na samom začelju ne pokriva ni polovicu svojih potreba. Prema planu Vlade do 2030. ukupna vrijednost proizvodnje trebala bi dosegnuti 30 milijardi kuna, uz konstantno podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda.
Poljoprivreda je važna prije svega zbog osiguranja dovoljnih količina kvalitetne hrane, zadržavanja gospodarske aktivnosti i- zapošljavanja u ruralnim područjima. Dosadašnjim ulaganjima, kako iz europskih fondova tako i državnog proračuna, poticala su se javna i privatna ulaganja s ciljem gospodarskog rasta i razvoja koji je osnova za revitalizaciju tih područja.
Daljnjim ulaganjima, naročito iz europskih i nacionalnih sredstava, u potpunosti će se razviti poljoprivredne potencijale, što je važno za ravnomjeran razvoj svih krajeva zemlje i demografsku revitalizaciju RH. Hrvatska u Europskoj uniji prepoznata po kvaliteti proizvoda i po velikom broju (35) zaštićenih lokalnih proizvoda.
U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Ministarstvo poljoprivrede predvidjelo je četiri reformsko-investicijske mjere vrijedne gotovo milijardu (988 milijuna) kuna: izgradnja logističko-distribucijskih centara za voće i povrće, kakav se upravo radi u Osijeku, komasacija poljoprivrednog zemljišta, uspostava banaka hrane i pametne poljoprivrede, komasacija poljoprivrednog zemljišta i digitalizacija. Iz Programa ruralnog razvoja poljoprivrednicima je isplaćeno više od 17 milijardi kuna. Strateškim planom Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023.-2027. kao njegovim nasljednikom osiguralo se blizu 3,8 milijardi eura. Država je podignula stopu nacionalnog doprinosa i povećala ukupnu omotnicu za 103,5 milijuna eura. Uz sredstva za Prijelazno razdoblje (2021. i 2022.) vrijedna 1,75 milijardi eura te 131 milijun eura za provedbu reformi u sklopu NPOO-a hrvatska poljoprivreda na raspolaganju ima preko 5 milijardi eura za 2021.-2027.
Mi smo, pak, provjerili kako, odnosno kojim konkretnim mjerama, pojedini gradovi podupiru svoje poljoprivrednike i tko za njih najviše izdvaja…
U promatranom razdoblju, za poljoprivredu je po stanovniku najviše izdvojio Grad Obrovac-192.98 kuna. Iznad 100 ‘poljoprivrednih’ kuna ‘per capita’ u 2021. dali su i Ivanić-Grad (134.32) i Petrinja (121 kuna). Ilok je izdvojio 85.42 kune, Ozalj – 82.45 kn, Grubišno Polje – 58.73 kuna. U Top 10 su na tom planu i Novigrad, Orahovica, Valpovo i Donji Miholjac. Redom mali i srednje veliki gradovi, kojih nijedan ne prelazi 20.000 stanovnika. Između 50 i 100 kuna ‘po glavi’ izdvojilo je 9 gradova, od 10 do 50 kuna- 48 gradova, između 0.1 i 10 kuna- 30 gradova, dok subvencija za poljoprivredu uopće nema njih- 51.
Kada je riječ o udjelu izdvajanja iz Proračuna za potporu lokalnim poljoprivrednicima, gotovo da se ponavlja isti spisak gradskih središta. Lidersku poziciju zauzima Ivanić-Grad s 2.23 posto udjela, ispred Obrovca s 1.67, Ozlja – 1.61, Orahovice– 1.29 posto udjela. U vrhu poretka su i – Ilok, Petrinja, Donji Miholjac, Grubišno Polje, a mjesto među deset vodećih su izborili također i Sinj i Popovača. Jedan i iznad posto udjela ima sedam gradova, od 0.5 do 1 posto – njih 11, od 0.01 do 0.5 posto – 76 gradova…
Najveći apsolutni brojčani rast izdvajanja u odnosu na 2021. jedini iznad milijun, bilježi – Petrinja, 1.678.865 kuna (735.135 – 2.414.000), a slijede je Ivanić-Grad – 605.820 kuna (1.139.273-1.745.093) i Valpovo – 500.000 (0-500.000 kuna). U Top 10 su i: Ilok, Kaštela, Pleternica, Orahovica, Koprivnica, Ozalj i Novska. Treba kazati kako četiri grada među nabrojanima u 2020. nisu imali poljoprivrednih subvencijskih izdvajanja – Valpovo, Pleternica, Orahovica i Novska. Pozitivan trend 2020.-2021. iznad 200.000 kuna ima 10 gradova, između 100.000 i 200.000 – sedam gradova, od 50.000 do 100.000 – osam. Povećanje od 0.01 do 50.000 kuna ima – 16 gradova, a negativan trend – 38. Poprilično manje izdvajanje u 2021. nego u 2020. imao je i Zagreb- (-403.361 kuna, 3.102.169 – 2.698.808).
Računamo li postotni rast, rekordan imaju Kaštela– 4.440, 09 posto (8.471-384.591 kuna), značajno povećanje pišu i Ilok – 2.952,51 posto (14.118- 430.954 kuna), Novi Marof – 1.136,75 posto i Nin – 1.064,30 posto porasta. U deset gradova s najvišim porastom su i: Stari Grad, Supetar, Županja, Petrinja, Križevci i Pregrada. Čak 4 su dalmatinska, 2 i otočna. Enormno povećanje, preko 1.000 posto imaju 4 grada, od 100 do 1.000 posto – 16 gradova, „plus“ od 50 do 100 posto- sedam, 10-50 posto- 10 gradova, ispod 10 posto ima porast – 5, a negativan postotak u Trendu 2020-2021.– 38 hrvatskih gradova…
Ozalj: ‘Grad bez pesticida’ u 2023. izdvaja 56.000 eura, ponosni na poticaj mladim gospodarstvima
Grad Ozalj, u Karlovačkoj županiji, zauzima visoko mjesto naše analize subvencija u poljoprivredi pa se u Top 10 našao na tri polja -kada se radi o udjelu proračunske potpore (3.-1.61 posto), zatim iznosu po glavi stanovnika (5.-82.45 kuna) i – porastu izdvajanja u 2021. prema 2020. (9. – 212.937 kuna plusa).
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukupno je na području Ozlja s 31.12.2022. godine bilo aktivno 505 poljoprivrednih gospodarstava što je u odnosu na 2020. godinu više za 21 registriranih OPG-a.
Kako bi se potaknuo opstanak i razvoj poljoprivrede i ruralnog područja Ozlja, kontinuirano ulažu u razvoj poljoprivrede, a detaljnim se analizama utvrđuju potpore male vrijednosti koje zatim u suradnji s Odborom za poljoprivredu i šumarstvo ulaze u provođenje putem Programa potpora u poljoprivredi. Grad Ozalj je u razdoblju 2020.-2022. izdvojio sredstva za poljoprivredu u iznosu 1.149.308,71 kuna (152.539,48 eura).
U 2023. predviđen je nastavak Programa potpora poljoprivredi, pa je u Proračunu za ovu godinu planirano za tu namjenu 56.000 eura. Programom je planirano 6 mjera potpora: unapređenje biljne proizvodnje, unapređenje sektora stočarstva, unapređenje pčelarstva, potpora mladim poljoprivrednicima, potpore za projektnu dokumentaciju i razvoj seoskih gospodarstava.
Ujedno je uvedeno nekoliko novosti: obzirom na ekstremne vremenske uvjete koje utječu na poljoprivrednu proizvodnju sufinanciranje kupnje sustava za obranu od tuče na voćnjacima i vinogradima i sufinanciranje kupnje i izgradnje akumulacijskih sustava i sustava za navodnjavanje u povrtlarstvu, voćarstvu i ratarstvu povećava se s 20 na 50 posto, a isto tako sufinanciranje nabave sadnog materijala – ide do 50 posto prihvatljivih dokumentiranih troškova certificiranih sadnica vinove loze, voćnih sadnica, sadnica jagoda i sadnica ljekovitog i aromatičnog bilja za sadnju minimalno 0,20 ha trajnih nasada voća (istovrsnog) ili 1.000 komada sadnica (jagode, ljekovito i aromatično bilje) budući da je u 2022. za tu mjeru bilo interesa.
Tu je nadalje i sufinanciranje izgradnje, uređenja i opremanja objekata za dopunske djelatnosti gdje korisnik može ostvariti i 50 posto iznosa računa (prerada/dorada/sušenje/pakiranje/skladištenje/prodaja).
-Osobito smo ponosni na potpore mladim poljoprivrednicima, koji čine 17 posto ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava. Programom potpora posebno su, naime, predviđene mjere upravo za njih koji mogu ostvariti jednokratnu potporu u primarnim poljoprivrednim djelatnostima, ukoliko započinju sa samostalnom poljoprivrednom djelatnošću i minimalno su 6 mjeseci registrirani kao nositelji gospodarstva. Uz navedeno, ostvaruju i dodatni iznos potpore od 10 posto dokumentiranih troškova za sve mjere Programa – ističu iz Grada.
Struktura mladih poljoprivrednika (nositelji do 41 godine) u 2021. iznosila je 18,57 posto ukupnog broja OPG-a (91), dok je u 2017. iznosila 13,39 posto (60 OPG-a) što predstavlja značajno povećanje za taj mali grad (5.837 stanovnika). Osim toga, Ozalj se može pohvaliti i činjenicom da je, uz Zagreb i Pazin, član PAN Europe Europske Mreže Gradova Bez Pesticida na javnim površinama. Prije točno pet godina, u ožujku 2018. potpisali su Prisegu u EMGBP i time je Ozalj stao uz bok zajedno sa svim velikim europskim gradovima koji su potpisnici iznimno značajnog projekta. Izbacivanjem pesticida osigurava se prisutnost pčela i ostalih oprašivača kojima su potrebni nezagađen okoliš i adekvatna hrana. To naposljetku ima i značajan utjecaj na bioraznolikost biljaka.
Grad Ozalj i u budućnosti namjerava provoditi mjere za poticanje poljoprivredne proizvodnje jer kontinuiranim ulaganjem u poljoprivredu kao i prilagođavanjem potrebama lokalnih poljoprivrednika, nastoji, naglašavaju, osigurati razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, očuvati svoje ruralno područje i ruralne vrijednosti ali i potaknuti ujednačeni gospodarski razvoj na cjelokupnom području Grada. Održivi gospodarski razvoj, poticanje poljoprivrede i stočarstva osnovi su ciljevi Grada Ozlja.
-Time nastojimo osigurati ravnomjeran razvoj cijelog područja kao i poboljšati kvalitetu života svih građana a u svrhu poticanja demografske revitalizacije našeg Ozlja- dodaju nam iz Grada.
Također, u suradnji s Parkom prirode Žumberak-Samoborsko gorje, provode se i drugi vrijedni projekti, pa uz ostalo brinu o održavanju travnatih površina, a suradnja s Parkom je svake godine sve kvalitetnija što je i sasvim razumljivo jer se trećina područja nalazi na prostoru Parka.
-Najvažnija kultura lokacije nam je vinogradarstvo, tako u Programu imamo napose mjere potpore opremanja vinskih podruma i razvijamo projekt zaštite autohtonih sorti vinove loze (pronađeno je 9 autohtonih sorti) u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i naravno lokalnim vinarima. Svi ljubitelji kušanja izvrsnih vina ozaljskih vinara mogu inače uživati u dvjema eno-gastro manifestacijama koje su u potpunosti posvećene lokalnoj enogastronomiji- Vivodina Wine & Walk i Vrhovac Wine & Walk. Kompletna ruta prolazi neposredno uz vinograde i prekrasna mjesta našeg kraja koji se dijelom nalazi unutar Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje – napominje također gradonačelnica Ozlja, Lidija Bošnjak.
Orahovica: Poljoporivrednicima za ovu godinu osigurali 20.000 eura, gradi se i nova tržnica
Grad Orahovica, u Virovitičko-podravskoj županiji, zauzima 4. mjesto u našoj analizi prema udjelu proračunskog izdvajanja za poljoprivredu (1.29 posto), 7.poziciju u Trendu porasta 2020.-2021. (250.000 kuna povećanja) i 8. mjesto u tablici visine subvencija po glavi stanovnika (55.10 kuna).
Kroz potpore poljoprivrednicima iz Programa potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada, Orahovica svake godine izdvaja znatna sredstva iz proračuna, a sve s ciljem unapređenja poljoprivredne proizvodnje, daljnjeg razvoja i poticanja konkurentnosti poljoprivrednika.
Sredstva se dodjeljuju temeljem kriterija koje svaki prijavitelj mora ispuniti kroz osam različitih mjera, a maksimalan iznos potpore po mjerama kreće se 50-70 posto prihvatljivih troškova. Maksimalan je iznos po prijavitelju 5.308,91 eura (40.000 kuna).
-Ove mjere i bespovratna sredstva najviše koriste mali poljoprivrednici s područja Orahovice kojima novčana potpora znači uistinu puno u svom daljnjem razvoju. Kao i proteklih godina tako smo i sada u proračunu za 2023. ostavili za podršku poljoprivredi sredstva u iznosu koja su 20.000 eura, ali ukoliko bude puno veći interes za tim sredstvima kroz rebalans proračuna ćemo osigurati da svi poljoprivrednici koji se jave i ostvare pravo na potporu- napominju iz Grada.
-Od 2021.godine Grad Orahovica u svojim proračunima uvijek odvaja sredstva za poticanje poljoprivrednika s područja Grada. Ono što me raduje je činjenica da su poljoprivrednici prihvatili ove potpore, da je za njih iskazan veliki interes i da su na kraju sredstva utrošena za ono što je bilo i potrebno prijaviteljima. Vjerujem da će i ove godine poljoprivrednici spremni dočekati javni poziv koji ćemo uskoro i objaviti te da će iskoristiti sva sredstva koja im stoje na raspolaganju u proračunu za 2023., a sukladno uvjetima i kriterijima jer dijelimo javna sredstva i tražim da kriteriji budu mjerljivi i da sve bude transparentno – kaže nam Saša Rister, orahovački gradonačelnik.
U Orahovici grade i novu natkrivenu Gradsku tržnicu sa 477,70 m2 korisne površine s integriranom sunčanom elektranom na krovu zgrade, interni kolni prilaz s 19 parkirnih mjesta, opremljen i uređen zatvoreni prodajni prostor korisne površine 418,50 kvadrata, ukupne vrijednosti preko 5.5 milijuna kuna.
Grubišno Polje: Podupiru konstantno domaću proizvodnju i – edukaciju poljoprivrednika
Grad Grubišno Polje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, poziciju u Top 10 naše analize zauzima u dva izračuna, prema visini subvencija za poljoprivredu po stanovniku (58.73 kuna) i udjelu izdvajanja iz blagajne Grada (0.85 posto Proračuna).
Od 2017. Grad Grubišno Polje počeo je provoditi Program potpora u poljoprivredi na području Grada za razdoblje 2018. – 2020. Te iste godine na Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi na području Grubišnoga Polja prijavilo se 25 korisnika i ukupno je po zahtjevima isplaćeno 7.107,05 kuna. Slijedeće 2018. na Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi prijavilo se 107 korisnika te je ukupno isplaćeno 104.863,47 kuna. U 2019. godini na Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi Grada Grubišnoga Polja prijavilo se 136 korisnika i tom prilikom ukupno je isplaćeno 159.684,79 kuna. U 2020. dobili su odobrenje Ministarstva poljoprivrede za Izmjene i dopune Programa potpora u poljoprivredi, pa su se tako, temeljem raspisanog Javnog poziva za subvencioniranje mjera potpora, za četiri mjere (unutar kojih se je nalazi 15 podmjera) prijavila 84 korisnika s područja Grada kojima je isplaćena subvencija od 271.800,16 kuna.
Od 2021. godine na snazi je novi Program potpora u poljoprivredi na području Grada Grubišnoga Polja za razdoblje od 2021.- 2027., za koji je dobivena suglasnost Ministarstva poljoprivrede RH. Na raspisani Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi (16 mjera), prijavilo se u Gradu predlani 116 korisnika, odnosno OPG-a, s područja Grubišnoga Polja, i isplaćena potpora od 315.193,91 kn, dok je ulaganje koje su korisnici imali bilo 1.198.645,86 kuna…
Mjere iz Programa su: Osiguranje poljoprivrednih usjeva, trajnih nasada i stoke, Kontrola plodnosti tla, Nabava i postavljanje plastenika i opreme za povrtlarstvo i cvjećarstvo, Navodnjavanje te nabava i postavljanje sustava za navodnjavanje, Kupnja opreme i mehanizacije, Razvoj stočarske proizvodnje – potpora za tov junadi iz vlastitog ili domaćeg uzgoja, Očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj i držanje muznih krava, Očuvanje pčelinjeg fonda, Očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj i držanje krmača, Očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj ovaca i koza, Potpora za umjetno osjemenjivanje stoke (krava i junica), Edukacija, stjecanje znanja i vještina u poljoprivrednoj djelatnosti, Konzultantski troškovi pripreme projekata na natječaje EU fondova, Ispitivanje uređaja za zaštitu bilja (prskalica i raspršivača), Potpora za ograđivanje poljoprivrednog zemljišta i Potpora za okrupnjavanje zemljišta.
-Sve mjere iz Programa se koriste, a postotak iskorištenja je sukladan odobrenim sredstvima po mjerama, a što je sukladno prethodnim godinama i iskustvu koje imamo od početka provedbe Programa potpora, a to je 2017. godina. Najveći interes je iskazan za Mjeru 1., 2., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11. i 15., dok se i kod preostalih mjera bilježi povećanje interesa. U 2022. iz Proračuna je isplaćeno 352.315,35 kn (46.760,28 eura). Za 2023. u Proračunu su planirana sredstva u iznosu 50.000 eura. Planirana sredstva odnose se na dakako svih 16 mjera iz Programa. Korisnici subvencije su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koja imaju sjedište na području Grada Grubišnoga Polja. Temeljem dosadašnjih pokazatelja i korištenja sredstava planiranih u Proračunu Grada u prethodnih godinama, moram iskazati zadovoljstvo, jer osim što su kvalitetno odabrane i obrađene mjere (vidljivo iz sve većeg broja zainteresiranih poljoprivrednih gospodarstava) Grad i na ovaj način pokušava pomoći razvoju i opstanku poljoprivrede koja je tradicionalna za ovo područje – Ističe Zlatko Mađeruh, gradonačelnik Grubišnog Polja.
Donji Miholjac: Podrška su poljodjelcima u izradi programa i projekata, dograđuje se i gradska tržnica
Grad Donji Miholjac, u Osječko-baranjskoj županiji, našao se u Top 10 naše analize na dva polja. I to, prema udjelu subvencija poljoprivredi u Proračunu 2021. (7.-1.00 posto), i prema iznosu podijeljenih subvencija ‘per capita’ (10.- 49.81 kuna)…
Još u 2017. ostvarena sredstva od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u ukupnom iznosu 120.916,13 kuna, utrošena su na uređenje ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu, a ističu se tu izvođenje građevinskih radova na strojnom iskopu uličnih kanala u Svetom Đurđu, nerazvrstane ceste – održavanje poljskih puteva, izvođenje otresišta – prilaz poljskim putevima preko obilaznice, sufinanciranje i druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede na području Donjeg Miholjca.
Također su se, uz ostalo, sufinancirali projekti unaprjeđenja poljoprivrede koji se dijelom financiraju iz međunarodnih i tuzemnih fondova, te različiti oblici subvencija poljoprivrednicima, poput: sufinanciranja projekta LAG Karašica i očuvanja ugroženih područja i očuvanje biološke raznolikosti, a provodili su se i programi kojima se štiti flora i fauna područja Grada Donjeg Miholjca.
Uz očuvanje ugroženih područja i očuvanje biološke raznolikosti, u 2018. sredstva ostvarena od prodaje i prodaje izravnom pogodbom, zakupa i privremenog korištenja, te koncesije, dugogodišnjeg zakupa i dugogodišnjeg zakupa za ribnjake, naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, utrošena su na uređenje ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu, izgradnju i održavanje ruralne infrastrukture vezane uz poljoprivredu, sufinanciranje radova na sanaciji nerazvrstanih cesta na području grada, kao i na izgradnji otresnica na prilazima poljskim i drugim putovima. Iz međunarodnih i tuzemnih fondova, te različiti oblici subvencija poljoprivrednicima, sufinancirali su se projekt LAG Karašica i naknade korisnicima poljoprivrednog zemljišta.
U 2019. sredstva ostvarena od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, te naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, na području grada Donjeg Miholjca, utrošena su za programe katastarsko – geodetske izmjere zemljišta, podmirenje dijela stvarnih troškova u vezi s provedbom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, program uređenja ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu i akvakulturu, program očuvanja ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti, program sufinanciranja aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera iz Programa ruralnog razvoja, ali i druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede i akvakulture na području grada.
U 2020. sredstva ostvarena od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH utrošena su, tvrdi nam gradonačelnik Goran Aladić, na sufinanciranje i druge poticajne mjere za razvoj poljoprivrede, pa su subvencije poljoprivrednicima bile – 439.052,44 kuna. Provodili su se i programi kojima se djelovalo na suzbijanje nametnika, podmirivali troškovi vezanih u provedbi katastarsko-geodetske izmjere poljoprivrednog zemljišta. Potpora se provodila i kroz uređenje ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture, uređenje poljskih putova i otresišta, privođenje namjeni poljoprivrednog zemljišta. Za Program izravnih potpora poljoprivredi na području Grada Donjeg Miholjca za 2020. godinu bio je osiguran iznos od 500.000 kn, od čega je prema zahtjevima poljoprivrednika na temelju Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi dodijeljeno 439.052,44 kn za 63 poljoprivrednika.
U našoj analizi promatranoj 2021, pak, uz već ranije nabrojane aktivnosti, izdvajalo se za sufinanciranja izrade programa, projekata i ostalih dokumenata nužnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, kao i za druge poticajne mjere unaprjeđenja poljoprivrede i akvakulture (400.000 kuna).
Potpora male vrijednosti dodjeljuje se sukladno pravilima Europske unije o pružanju državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, a korisnici potpora su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koja imaju prebivalište, odnosno sjedište ili proizvodne kapacitete na području Grada Donjeg Miholjca, koji nemaju nepodmirenih obveza prema Gradu Donjem Miholjcu i Republici Hrvatskoj, a ispunjavaju i druge uvjete iz Programa.
U 2022. potpore su se dijelile po 9 mjera: za sufinanciranje premija osiguranja ratarskih, voćarskih i povrtlarskih kultura od nepovoljnih vremenskih uvjeta, za nabavu i postavljanje sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče, za kupnju plastenika i staklenika te opreme za iste, za očuvanje pčelinjeg fonda, za nabavu voćnih sadnica i loznih cijepova, sufinanciranje kontrole plodnosti tla, za nabavku opreme, alata i strojeva za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje, subvencioniranje kamatne stope za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje i za nabavu i postavljanje sustava navodnjavanja …
Ukupno raspoloživa sredstva iznosila su 400.000 kuna, a najviši iznos potpora koju je jedan korisnik mogao ostvariti u tekućoj iznosila su 20.000 kuna. Inače, ukupan iznos potpora male vrijednosti (de minimis) koji je dodijeljen pojedinom korisniku ne može prelaziti iznos od 20.000 eura tijekom razdoblja od tri fiskalne godine, pa se ta gornja granica primjenjuje bez obzira na oblik potpore ili svrhu potpore, ističu iz Grada.
-Osim tog poziva puno smo investirali u održavanje poljskih puteva i otresnica koje koriste uglavnom poljoprivrednici. Već nekoliko godina u dogovoru s veterinarskom postajom Mihael zbrinjavamo životinjski otpad koji ostaje nakon klanja. Ove godine nastavljamo sa spomenutim mjerama i investicijama. Sredstva od poljoprivrede su do kraja strogo namjenska i vraća ih se u poljoprivredni sektor putem navedenih mjera i projekata – tvrdi nam Goran Aladić, gradonačelnik Donjeg Miholjca.
Kada se radi o (neizravnoj) potpori poljoprivrednicima, posebno OPG-ovima, treba istaći i prije neki dan potpisan Ugovor o rekonstrukciji i dogradnji zgrade gradske tržnice s poduzećem Gradnja iz Osijeka. Ta tvrtka bila je najbolji ponuditelj na javnom natječaju i time stekla pravo potpisa ugovora i izvođenja radova. Vrijednost zahvata s uključenim PDV-om iznosi približno 1.792.000 eura. Financiranje će biti jednim dijelom sredstvima fondova EU i OBŽ te većim dijelom iz Proračuna Grada, a početak radova očekuje se u drugoj polovici mjeseca travnja. Izgradnjom novog prostora želi se podići uslugu, uvjete i razinu trgovanja na tržnici na znatno višu razinu pogotovo uvođenjem specijaliziranih trgovina poput mesnice, ribarnice, mliječnih proizvoda, pekarnice, caffe bara i manjih prostora prigodnih za prodaju prigodnih gotovih proizvoda lokalnih OPG-ova i obrta…
Novi Marof: Potiču poljoprivrednike da otvore OPG i iskoriste mogućnosti koje im nudi država
Grad Novi Marof plasirao se visoko u tablici analize, ušavši u Top 10, na 3. mjestu, po visini porasta izdvajanja iz Proračuna sredstava za subvencije poljoprivrednicima na svom području u 2021. u odnosu na 2020. (+1.136,75 posto povećanja)…
U 2021. godini subvencije poljoprivrednicima Grada Novog Marofa iznosile su 140.990 kuna. Grad je uplatio 41.490 kuna Udruzi pčelara Medarica za nabavu šećera za dohranu pčela. Sa 20 tisuća kuna sufinancirana je kupnja krava za četiri OPG-a (pet tisuća kuna po OPG-u) i 800 kuna subvenciju umjetne oplodnje jednom OPG-u. Ostatkom iznosa (78.700 kuna) sufinancirana je Dopunska izobrazba o sigurnom rukovanju s pesticidima i pravilnoj primjeni pesticida.
Tijekom 2022. izrađen je i usvojen Program potpora u poljoprivredi Grada Novog Marofa za razdoblje od 2022. do 2025. Programom se utvrđuju aktivnosti i mjere za koje će Grad dodjeljivati potpore male vrijednosti, kao i kriteriji i postupak dodjele sredstava. Potpore, konkretno, podrazumijevaju dodjelu bespovratnih novčanih sredstava iz Proračuna Grada Novog Marofa. Korisnik u smislu ovog programa je poljoprivrednik upisan u Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji ima sjedište i koji ulaže na području Novog Marofa.
Programom su predviđene (de minimis) potpore za ulaganje u materijalnu imovinu na poljoprivrednim gospodarstvima, nabavu sadnica voćaka, višegodišnjeg ljekovitog bilja i loznih sadnica, ekološku proizvodnju, umjetno osjemenjivanje, kupnju rasplodnih životinja (krave, ovce i koze), očuvanje pčelinjeg fonda te okrupnjavanje i povećanje poljoprivrednog zemljišta.
Potpore se dodjeljuju putem javnog poziva. U 2022. godini dodijeljene potpore iznosile su 348.06,64 kuna, a dodjeljivale su se kroz tri javna poziva: za dodjelu potpore male vrijednosti za očuvanje pčelinjeg fonda, za dodjelu potpore male vrijednosti za kupnju rasplodnih životinja i za dodjelu potpore male vrijednosti za ulaganje u materijalnu imovinu na poljoprivrednim gospodarstvima…
Iznos prve potpore je bio 30 kuna po pčelinjoj zajednici, a maksimalan godišnji iznos po korisniku 4.000,00 kuna. Planirani iznos potpore po tom javnom pozivu iznosio je 50.000 kuna. Mjeru je koristilo 28 pčelara, a za nju je utrošeno ukupno 31.320 kuna. Subvencija kupnje rasplodnih životinja poljoprivrednim gospodarstvima vršila se, pak, isplatom novčane pomoći korisniku mjere u iznosu 5.000 kuna po kravi i 400 kn po ovci ili kozi, a maksimalan iznos po korisniku bio je 15.000 kuna. Sredstva su se dodjeljivala za troškove nastale od 1. siječnja do iskorištenja. Planirani iznos potpore iznosio je 25.000 kuna, a mjeru je koristio jedan poljoprivrednik s ukupno 15.000 kuna. Potpora u trećem pozivu se odobravala u visini do 50 posto iznosa računa, maksimalan iznos sredstava potpore po poljoprivrednom gospodarstvu godišnje iznosio je 15.000 kuna, a sredstva su se dodjeljivala za troškove nastale od 1. siječnja do iskorištenja. Planirani iznos potpore iznosio je- 235.000 kuna. Tu mjeru je koristilo 23 poljoprivrednika s ukupno 241.272,26 kuna. Zbog velikog interesa za ovaj javni poziv donesena je odluka o preraspodjeli sredstava planiranih Programom potpora u poljoprivredi Grada Novog Marofa za razdoblje od 2022. do 2025. kojom je za mjeru povećan iznos za 70 tisuća kuna pa je konačno mjeru koristilo 29 poljoprivrednika s ukupno 301.746,64 kuna.
U 2023. godini planira se – na tome se i radi – nastaviti s praksom iz 2022. Proračunom su predviđena jednaka novčana sredstva, a ove godine poljoprivrednici s područja Grada Novog Marofa mogu očekivati i javni poziv za nabavu sadnica voćaka. Prema odazivu poljoprivrednika i iskorištenju planiranih sredstava, vidljivo je da su mjere poticajne i da za njima postoji stvarna potreba.
-Želimo potaknuti ljude koji se bave sjetvom ili poljoprivrednom proizvodnjom, a ima ih podosta na području Grada Novog Marofa, da otvore OPG i da iskoriste mogućnosti koje nudi država, a na taj način se mogu javiti i na javne pozive koje provodi lokalna samouprava. Cilj je da imamo što više proizvođača koji koriste sredstva za vlastite potrebe, ali i svoje proizvode daju na tržište i tako stvaraju novu vrijednost, na kraju krajeva to je i smisao poljoprivredne proizvodnje, a ljudi su počeli sve više pozornosti pridavati kvaliteti voća, povrća, mlijeka, mesa i jaja. Te proizvode u velikoj mjeri mogu nabaviti kod lokalnih proizvođača i poljoprivrednika. Vjerujem da će ovakvi programi i dalji biti stimulativni i da će domaći, kvalitetni proizvodi biti još dostupniji – tvrdi nam i komentira “poljoprivredna” proračunska izdvajanja gradonačelnik Novog Marofa, Siniša Jenkač.
Sinj: Kontinuirano povećavaju subvencijska sredstva, potiču razvoj obiteljskih gospodarstava
Grad Sinj u našoj analizi nalazi se u Top 10 prema udjelu izdvajanja za subvencije u poljoprivredi iz Proračuna 2021. – zauzima 9. mjesto na tablici s 0.83 posto udjela.
Polovicom ožujka raspisali su u Gradu Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti iz Programa potpora poljoprivredi na području Grada Sinja za razdoblje 2022.-2025. u 2023. godini.
-Ove godine sredstva za poticanje poljoprivrednika i poduzetnika na našem području kroz Program potpora u poljoprivredi na području Grada Sinja povećane su na 238.900 eura (1.800.000 kuna) što je povećanje, u odnosu na prošlu godinu, za 39.816 eura (300.000 kuna)- navode iz Grada.
Prethodnih godina Grad Sinj poticao je, naime, poljoprivrednu proizvodnju sa 700.000 kuna, ali je lani na prijedlog gradonačelnika Mira Bulja izrađen novi Program poticanja poljoprivrednika i poduzetnika, pa je iznos povećan na 1.500.000 kuna, kod čega je za poljoprivrednike izdvojeno ravno milijun kuna, a poduzetnicima 500.000 kuna.
Pokazalo se kako je Program bio „pun pogodak“ , u prilog tome govori i činjenica da su sredstva u potpunosti namjenski utrošena. Njime je uvedena mjera kojom se primarnim proizvođačima sufinancirao otkup poljoprivrednih proizvoda (mlijeka, mesa i povrća). Natječaj za podnošenje prijava na Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti iz Programa potpora poljoprivredi na području Grada Sinja za razdoblje 2022.-2025. počinje 12. travnja 2023. od 8:00 sati, a traje do utroška sredstava, odnosno objave Odluke o zatvaranju poziva.
-Prihvatljivi troškovi će biti troškovi koji su nastali u 2023. godini. Prijave podnesene prije ili poslije propisanog roka, smatrat će se nepravovremene i bit će odbačene pa je važno naglasiti da se prijave ne podnose prije navedenog roka – kažu iz Grada.
Korisnik potpore može biti poljoprivredno gospodarstvo koje je upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ima prebivalište/sjedište na području Grada Sinja, proizvodne kapacitete/proizvodnju na području Sinja, nema nepodmirenih obveza prema Gradu i nepodmirenih obveza s osnove javnih davanja, o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava, ne stariju od 30 dana. Poljoprivredna gospodarstva isu: obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), obrti, trgovačka društva, udruge, zadruge i druge pravne osobe, registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a potpora se dodjeljuje retroaktivno, odnosno nakon nastalog troška uz dostavu propisanih dokumenata. Uz to, svaki korisnik potpore može se prijaviti na više mjera i ostvariti maksimalni iznos potpore u visini 6.636,14 eura. Ukupno se radi o šest mjera. Tu su: potpora investicijama u poljoprivredna gospodarstva, potpora za osiguranje poljoprivredne proizvodnje od elementarnih nepogoda, zatim za stručno obrazovanje i usavršavanje poljoprivrednika, za pripremu projekata koji se financiraju iz nacionalnih i međunarodnih fondova, potom potpora investicijama u preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda, kao i potpora za promociju i plasman poljoprivrednih proizvoda.
Korisnici potpore dužni su odobrena sredstva koristiti isključivo namjenski i omogućiti Povjerenstvu Grada Sinja kontrolu namjenskog utroška u roku od 5 godina, a svi predmeti sufinanciranja po Programu, moraju biti označeni odgovarajućom oznakom koja potvrđuje da su sufinancirani iz Grada, a koje će Grad Sinj osigurati i dodijeliti korisnicima.
-Spremni smo dati maksimum za subvencije poljoprivrednicima i poduzetnicima. Mjere koje su iznosile 700 tisuća kuna i bile isključivo za poljoprivrednike, podignute su na preko milijun i 500 tisuća kuna, a uveli smo i nove za poduzetnike- rekao je gradonačelnik Miro Bulj u prosincu 2022. uručujući ugovore o potpori za nabavu poljoprivrede opreme, strojeva i sustava za navodnjavanje za što je Grad izdvojio 903.537,62 kuna.
Ranije, u rujnu, gradonačelnik je potpisao i ugovore s 80 korisnika za sufinanciranje rekonstrukcije i opremanja objekata u poljoprivredi, kupnju prihrane za pčele, nabavku opreme i poljoprivrednih strojeva. Bulj je na svečanosti potpisivanja, među ostalim, rekao kako su izdvajanja u poljoprivredi iznimno važna i da će s dobrom praksom nastaviti, napomenuo je kako će se poljoprivrednici uvijek moći osloniti na Grad Sinj koji će kroz ovaj, ali i druge programe poticati razvoj obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava i općenito poljoprivrednika…
Koprivnica: Za poljoprivredu godišnje osigurali 40.000 eura, posebno pomažu ‘malim’ poljoprivrednicima
Grad Koprivnica se u vrhu naše analize našao po pozitivnom trendu, odnosno rastu izdvajanja za poljoprivredne subvencije u 2021. naspram izdvajanja u 2020. (+224.129 kuna).
U 2021. godini Grad je donio Odluku o potporama poljoprivredi za razdoblje od 2021. do 2023., a njome se u Proračunu za svaku godinu osiguralo gotovo 40 tisuća eura.
Poljoprivrednicima su kroz javne pozive sredstva djeljena kroz 14 mjera, a one se odnose na cjeloživotno obrazovanje, sudjelovanje na sajmovima, studijska putovanja, proizvodnju povrća, cvijeća i sjemenja u zatvorenim prostorima, podizanju trajnih nasada, očuvanje pčelinjeg fonda, analizu tla kalcifikacija, okrupnjavanje posjeda, nabavu novih plastenika, nabavu i postavljanje sustava za navodnjavanje, nabavu i postavljanje sustava za zaštitu od tuče, ekološku proizvodnja, nabavu i postavljanje uređaja za hladnjače i na koncu – umjetno osjemenjivanje goveda…
U 2021. godini isplaćeno je 79 zahtjeva u iznosu 302.473,07 kuna (40.145,07 eura), a najviše za: očuvanje pčelinjeg fonda – 35 zahtjeva- isplaćeno 127.360 kuna (16.903,58 eura), ekološku proizvodnju- 19 zahtjeva – 80.033,89 kuna (10.622,32 eura) i proizvodnju povrća, cvijeća i sjemenja u zatvorenim prostorima (plastenici i staklenici) – 12 zahtjeva- isplaćeno u 37.564,35 kuna (4.985,65 eura). U 2022. godini isplaćena su 83 zahtjeva u iznosu 300.000 kuna (39.816,84 eura), a opet najviše za: očuvanje pčelinjeg fonda – 35 zahtjeva – 106.960 kuna (14.196,03 eura), ekološku proizvodnju- 18 zahtjeva-71.454,45 kuna (9.483,64 eura), proizvodnju povrća, cvijeća i sjemenja u zatvorenim prostorima (plastenici i staklenici) – 12 zahtjeva isplaćeno 35.638,65 kuna (4.730,06 eura), ali i podizanje trajnih nasada – 4 zahtjeva -31.660,00 kuna (4.202,00 eura), kao i nabavu i postavljanje sustava za zaštitu od tuče – 2 zahtjeva isplaćena u iznosu 27.651,26 kuna (3.669,95 eura).
-Mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su prija svega korisnici naših mjera iz Javnog poziva od velikog su značaja za očuvanje poljoprivredne proizvodnje, ali i svojevrsna garancija kvalitete proizvoda koje će konzumirati naši građani. Upravo takvim gospodarstvima puno puta zbog nedostatka vlastitog financijskog kapitala i nedovoljnih kapaciteta otežan je pristup financiranju iz programa EU. Vodeći se ovim činjenicama odlučili smo za njih kreirati javni poziv koji će im u potpunosti biti prilagođen te doprinositi njihovom radu i djelovanju, a sami time i zajednici u cjelini- kaže nam koprivnički gradonačelnik Mišel Jakšić.
Križevci: Pokrenuli kratki lanac opskrbe „Zdravo Križevci“ i tako OPG-ovim omogućili dodatni kanal
Grad Križevci u visokom ‘gornjem domu’ naše analize poziciju u Top 10 je zauzeo zahvaljujući postotnom porastu izdvajanja za poljoprivredu u 2021. u odnosu na izdvajanja iz Proračuna u 2020. (9. mjesto – 215.35 posto povećanja).
Gradsko vijeće svake godine donosi Program potpora poljoprivredi na području Križevaca na temelju kojeg se planira i vrši dodjela bespovratnih novčanih sredstava iz Proračuna Grada Križevaca. Pravila o državnim potporama propisuje Zakon o poljoprivrede i mjere državne potpore moraju biti usklađene s EU pravilima.
U 2020. potpore su se dodjeljivale u skladu s Uredbom Komisije (EU) za ulaganja u materijalnu imovinu ili nematerijalnu imovinu na poljoprivrednim gospodarstvima. Zbog toga je prije tri godine utrošeno manje sredstava iz Proračuna na potpore u poljoprivredi. U 2021. potpore su se ponovo mogle dodjeljivati sukladno Uredbi Komisije (EU) koja se odnosila na potpore ‘de minimis’ u poljoprivrednom sektoru, navode iz Grada.
Uz mjere kojima se već ranijih godina poticala poljoprivredna proizvodnja, kao što su Potpora za prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, Potpora za korištenje uzgojno vrjednijeg genetskog materijala u stočarstvu, Potpora za očuvanje izvornih pasmina peradi, Grad Križevci donio je i druge mjere za pomoć poljoprivredi kao što su: subvencija kamata za kredite za nabavu repromaterijala za proljetnu i jesensku sjetvu, potpora za podizanje višegodišnjih nasada, potpora za kupnju i opremanje plastenika i staklenika, potpora za ekološku proizvodnju, potpora za očuvanje pčelinjih zajednica i – potpora za izobrazbu o sigurnom rukovanju pesticidima. Osim toga u Razvojnom centru i tehnološkom parku osiguran je prostor koji se oprema sustavom za punionicu meda za što je isto tako sredstva izdvojio Grad.
Te 2021. godine najviše sredstava utrošeno je na potpore za korištenje uzgojno vrjednijeg genetskog materijala u stočarstvu- 108.379,90 kuna, i za podizanje višegodišnjih nasada, kupnju plastenika i staklenika – 69.010,78 kuna. Identične mjere Grad je Programom potpora propisao i 2022. godine, a još su nadodane i – Potpore za sudjelovanje na specijaliziranim sajmovima i Sufinanciranje troškova analize kvalitete tla. U 2022. najviše sredstava utrošeno je na potpore za korištenje uzgojno vrjednijeg genetskog materijala u stočarstvu – 150.525,50 kuna i potpore po osnovi ulaganja u višegodišnje nasade i opreme za doradu i preradu voća -63.427,36 kuna, kao i 171.696,18 na uređivanje prostora za punionicu meda. U 2023. godini u Proračunu grada Križevaca planirana su sredstva u iznosu- 63.690 eura za iste mjera kao i 2022.
-Grad Križevci je grad koji osluškuje potrebe svih svojih građana pa tako i poljoprivrednika. Konkretno, u suradnji s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pokrenuli smo kratki lanac opskrbe „Zdravo Križevci“ i tako našim OPG-ovim omogućili dodatni kanal prodaje, a našim građanima dostavu svježih i domaćih namirnica na kućni prag. U tijeku je izgradnja punionice meda koja će pomoći domaćim proizvođačima meda i omogućiti im uvjete za povećanje proizvodnje te olakšati plasman njihovih proizvoda. Valja spomenuti da smo ujedno bili prvi grad koji je na temelju razgovora s poljoprivrednicima uveo sufinanciranje kamate na kredite za proljetnu i jesensku sjetvu. Mnogo je tu još aktivnosti kojima pomažemo našim poljoprivrednicima svjesni da bez njih nema proizvodnje hrane potrebne za prehranu stanovništva – naglašava nam gradonačelnik Križevaca, Mario Rajn.
Novska: Kroz Razvojnu agenciju pomažu kod apliciranja na sve natječaje iz poljoprivrednog sektora
Grad Novska u Top 10 naše analize našao se kao deseti na ljestvici porasta novčanog izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima iz Proračuna u 2021. naspram izdvajanja u 2020. (202.674 kuna povećanja sredstava).
Treba, ipak, istaći kako su subvencije raspisane u 2020. isplaćene u 2021. Sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, Grad Novska raspolaže državnim poljoprivrednim zemljištem i sredstva ostvarena od zakupa, prodaje, prodaje izravnom pogodbom, privremenog korištenja i davanja na korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području Grada Novske dalje ulaže u sektor poljoprivrede na korist poljoprivrednicima.
-Tako smo u 2022. godini osigurali novčana sredstva za poticaje u poljoprivredi i raspisali Javni poziv za dodjelu potpore male vrijednosti temeljem Programa potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada. Pravo na potporu Grada Novske ostvarilo 85 poljoprivrednih gospodarstava za aktivnosti u sljedećim programskim mjerama: umjetno osjemenjivanje goveda, umjetno osjemenjivanje krmača i nazimica, biljna proizvodnja, stočarska proizvodnja, subvencija premije osiguranja, potpora za dostizanje standarda u svrhu registracije i odobravanja objekata u poslovanju s hranom, i potpora za edukaciju i stručno osposobljavanje poljoprivrednika- upoznaju nas i informiraju iz Grada.
Grad Novska, osim dodjeljivanja potpora za razvoj poljoprivrede kojim poljoprivrednici vraćaju dio uloženih sredstava za razvoj svojih gospodarstava, radi i na raspolaganju državnog poljoprivrednog zemljišta kao najvažnijim prirodnim resursom bez kojeg ne bi niti bilo poljoprivrede, dodaju nam.
Kako ističu u Gradu, od 2020. godine do danas, kroz natječaje za zakup i prodaju, dali su mogućnost poljoprivrednicima u Novskoj, prvenstveno onima kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, a sve sukladno Zakonu i podzakonskim aktima, da konkuriraju za više od 1100 hektara državnog zemljišta. Danas je to preko 100 novih ugovora kojima su poljoprivrednici ili kupili zemlju ili postali zakupci na 25 godina i time osigurali sigurniju budućnost svojim obiteljima…
Osim aktivnosti koje direktno utječu na poljoprivredu, Grad Novska ulaže i značajna sredstva u krčenje zapuštenih površina, ali i poljskih puteva koji nisu bili u uporabi više od 20 godina. Kako se raspolaže zemljištem koje je dugo bilo van uporabe, a sada je pronašlo svoga vlasnika ili zakupca, Grad krči puteve koje će kasnije nastaviti održavati poljoprivrednici koji ga koriste u svojim potrebama. Poljoprivredna redarica također prati održavanje i korištenje privatnih poljoprivrednih površina jer je cilj da svaka čestica bude usklađena sa svojom katastarskom kulturom i održavana kako bi se smanjio problem prilaska divljih životinja prema kućanstvima.
Ako želimo važnije aktivnosti Grada Novske kojima se potiče poljoprivreda (potpore poljoprivrednicima i održavanje poljoprivrednih površina) kvantificirati financijskim podacima, onda je u 2022. godini uloženo preko 705.000 kuna. U 2023. godini planiraju nastaviti poticati poljoprivredu kroz potporne mjere Grada, krčiti obrasle poljoprivredne površine i poljske puteve te su samo za taj manji dio navedenih aktivnosti osigurali preko 163.000 eura. Pored direktnih financijskih ulaganja Grada, poljoprivrednici su dobili potporu i u obliku usluga Razvojne agencije Grada Novske koja im pomaže oko apliciranja na sve natječaje iz poljoprivrednog sektora.
-Svjesni smo da smo poljoprivredni kraj i cilj nam je uvijek biti potpora našim poljoprivrednicima. U jeku koronavirusa, okupili smo naše domaće proizvođače hrane i omogućili plasman njihovih proizvoda kroz online tržnicu domaćih proizvoda. Cjelokupna proizvodnja na obiteljskim gospodarstvima pronašla je svoje kupce jer su kupci znali što kupuju, a roba bi im se dostavljala i do kućnog praga. Cijela ta situacija nas je naučila da moramo dati sve od sebe i pružati potporu poljoprivredi koliko je to u našoj moći. Iz tog razloga je krajem 2019. godine i osnovan Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu koji je među boljim gradovima i općinama u raspolaganju državnim poljoprivrednim zemljištem te koji provodi i druge aktivnosti definirane Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Poljoprivreda nam je jako važna i zato iz godine u godinu povećavamo iznos sredstava kroz gradski proračun koji se dalje ulaže u taj sektor – kažu nam gradonačelnica Marija Kušmiš i Boženka Spahić, pročelnica UO za gospodarstvo i poljoprivredu Grada. (Pero Livajić)
