U prosjeku najtransparentniji gradovi su u Brodsko-posavskoj (5), Istarskoj (4,8) i Primorsko-goranskoj (4,7) županiji, a najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj (3) i Zadarskoj županiji (3,5). Autori posebnu pohvalu ističu gradovima koji su u svim dosadašnjim ciklusima objavili svih pet traženih dokumenata, a to su Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb. Ističu i Oroslavje kao primjer transparentnog grada s malim prihodima, te Cres i Novalju kao najmanje gradove s objavljenih svih pet dokumenata 

Institut za javne financije u srijedu je predstavio rezultate petog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna svih 576 jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj koje su za svoju transparentnost ove godine ocijenjene prosječnom ocjenom 3,9 od mogućih 5. Ovo je napredak u odnosu na prošlu godinu, kada je prosječna ocjena iznosila 3,5, dok su gradovi ove godine sa prošlogodišnjeg prosjeka 4,0 skočili na ocjenu 4,3. Peticu za transparentnost tako je ove godine dobilo 65 gradova, za razliku od prošle kada ih je odličnim ocijenjeno 55.

‘Prosječna proračunska transparentnost iz godine u godinu se popravlja, te u ovom ciklusu iznosi 3,9. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015. kada je  iznosila prosječnih 1,8. Ipak, usprkos poboljšanjima i vrlo dobrim prosjecima – županija 4,9, gradovi 4,3 i općine 3,8 – i dalje su prevelike razlike, posebice među općinama, a brojni će gradovi i veliki dio općina morati još puno truda uložiti da zadovolje obveze Zakona o proračunu i Zakona o pravu na pristup informacijama, te preporuke Ministarstva financija’, zaključak je istraživanja koje su proveli Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić, Branko Stanić i Simona Prijaković.

Proračunsku transparentnost IF mjeri brojem proračunskih dokumenata ( izvještaj o godišnjem izvršenju proračuna za 2017.;  izvještaj o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2018.;  prijedlog proračuna za 2019.;  izglasani proračun za 2019.;  proračunski vodič za građane za 2019) objavljenih na službenim mrežnim stranicama županija, gradova i općina, i taj broj se iz godine u godinu povećava, no još uvijek je dosta gradova i općina koje ne objavljuju čak ni zakonom obvezne dokumente, a još je veći broj gradova i općina, čak i tri županije, koji ne slijede ni preporuke Ministarstva financija, navodi se u analizi.

Pa tako još uvijek 15 općina nije objavilo ni jedan, a 25 općina i jedan grad (Otok) je objavilo samo po jedan proračunski dokument. Još uvijek se 23 posto lokalnih jedinica (17 gradova i 115 općina) čak ni ne pridržava zakona, odnosno ne objavljuje sva tri dokumenta koja su po zakonu obvezne objavljivati (izglasani proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna). Također se 49% lokalnih jedinica (55 gradova, 222 općine i 3 županije) ne pridržava uputa Ministarstva financija i ne objavljuje dva dodatna dokumenta (prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane).

Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, najtransparentnije su Primorsko-goranska, Požeško-slavonska i Koprivničko-križevačka, dok su najmanje transparentne Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija. No, tu autori pojašnjavaju kako su primjerice, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija transparentne (objavljuju svih pet dokumenata), no njihove su općine među najnetransparentnijima (prosjeci 2,7 i 2,9), pa je i ukupna prosječna transparentnost tih županija među najlošijima (3,1 i 3,3).

Što se tiče gradova, 65 ih je dobilo ocjenu odličan, a u prosjeku su najtransparentniji u Brodsko-posavskoj (5), Istarskoj (4,8) i Primorsko-goranskoj (4,7) županiji. Najnetransparentniji su pak, gradovi u Vukovarsko-srijemskoj (3) i Zadarskoj županiji (3,5).

Usprkos prosječno vrlo dobrim rezultatima i ohrabrujućim trendovima, ističu autori, valja svakako naglasiti da se još uvijek samo sve županije u potpunosti pridržavaju zakona, odnosno objavljuju izglasani proračun, te izvještaje o godišnjem i polugodišnjem izvršenju proračuna, dok je priličan broj gradova i još veći broj općina koje ne objavljuju čak ni te zakonom obvezne dokumente, a još je veći broj gradova, općina (pa i tri županije) koji ne slijede preporuke Ministarstva financija, odnosno ne objavljuju prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane.

Autori posebnu pohvalu ističu za lokalne jedinice koje su u svim dosadašnjim ciklusima objavile svih pet traženih dokumenata. To su samo četiri županije: Krapinsko-zagorska, Šibensko-kninska, Varaždinska i Zadarska, te samo osam gradova: Buzet, Osijek, Pazin, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb. Nažalost, među njima nema ni jedne općine.

Najtransparentniji gradovi s prihodom nižim od 2.600 kn po stanovniku su Duga Resa i Oroslavje, dok su najmanji gradovi s objavljenih svih pet dokumenata Cres (s manje od 3.000 stanovnika) i Novalja (manje od 4.000 stanovnika). Među prvih četrdesetak gradova s prihodom većim od 6.000 kn po stanovniku, manje od četiri dokumenta objavili su Komiža, Nin, Novi Vinodolski, Obrovac, Pag i Stari Grad. Ipak, ni jedan od gradova s više od 13.000 stanovnika nije objavio manje od četiri dokumenta. Najnetransparentniji grad, jedini sa samo jednim objavljenim dokumentom – Otok – ima manje od 5.500 stanovnika, ističe se u istraživanju.

Ukoliko se usporedi ovaj i prethodni ciklus istraživanja, 47% svih jedinica objavilo je jednaki broj, a 16% čak i manji broj. Ohrabruje što je 26% lokalnih jedinica zadržalo najvišu razinu transparentnosti i što ih je 37% objavilo više dokumenata nego u prethodnom ciklusu. Općine Gornji Mihaljevec, Stankovci i Preko su čak s nule skočile 3 Bez obzira na službeno razlikovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pojam ”lokalne jedinice” u ovom tekstu podrazumijeva svih 20 županija, 128 gradova i 428 općina.

‘Premda sama objava proračunskih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, mora je se i propisivati i poticati kao inicijativu ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za participaciju građana. Sve dok proračunska transparentnost ne bude zakonski adekvatno regulirana i dok nadležna ministarstva ne budu provodila primjerene kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koje – kao što se vidi iz dosad postignutih poboljšanja proračunske transparentnosti – uistinu ima u brojnim lokalnim jedinicama. Valja se nadati da će nadležna ministarstva napokon adekvatnije regulirati i kontrolirati lokalne jedinice, da će se lokalne jedinice koje zasad zaostaju ugledati u one koje su već u tome daleko odmakle, a i da će građani, udruge, mediji, sindikati, političke stranke i nezavisni političari konačno početi koristiti brojne, već postojeće oblike proračunske transparentnosti i konstruktivno se uključivati u proračunske procese’, poručuju autori istraživanja.  Čitavo istraživanje i interaktivnu kartumožete pogledati na stranicama IFJ. (gradonačelnik.hr/M.P.D.)

Najtransparentniji gradovi

Peticu za transparentnost ove je godine dobilo 65 gradova:

Bakar, Beli Manastir, Bjelovar, Buje, Buzet, Cres, Crikvenica, Čazma, Delnice, Donja Stubica, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Đakovo, Gospić, Grubišno Polje, Imotski, Ivanec, Jastrebarsko, Karlovac, Kastav, Kaštela, Korčula, Kraljevica, Krk, Lepoglava, Ludbreg, Mali Lošinj, Metković, Našice, Nova Gradiška, Novalja, Novska, Orahovica, Oroslavje, Osijek, Ozalj, Pazin, Petrinja, Pleternica, Poreč, Požega, Prelog, Pula, Rab, Rijeka, Rovinj, Samobor, Slavonski Brod, Split, Supetar, Sveti Ivan Zelina, Umag, Valpovo, Varaždin, Varaždinske Toplice, Virovitica, Vodice, Vodnjan, Vrbovsko, Vrgorac, Zabok, Zadar, Zagreb, Zlatar

Četvorku je zaslužilo njih 44:

Benkovac, Biograd na Moru, Čabar, Čakovec, Daruvar, Drniš, Đurđevac, Garešnica, Glina, Hvar, Ivanić-Grad, Klanjec, Knin, Koprivnica, Krapina, Križevci, Kutina, Kutjevo, Labin, Lipik, Makarska, Mursko Središće, Novigrad, Omiš, Opatija, Opuzen, Otočac, Pregrada, Senj, Sinj, Sisak, Slunj, Solin, Sveta Nedelja, Šibenik, Trogir, Velika Gorica, Vinkovci, Vis, Vrbovec, Vrlika, Vukovar, Zaprešić, Županja

Gradovi s najboljim webom

Iz godine u godinu sve je veći broj gradova s oglednim mrežnim stranicama na kojima se građani mogu vrlo lako snaći, navodi se u istržaivanju. ‘Neki se ističu i s različitim posebnostima: vrlo zanimljivim vodičima za građane, dokumentima u pretraživim formatima, arhivama dokumenata koje sežu više godina unazad, mogućnostima sudjelovanja građana u proračunskim procesima, internetskim savjetovanjima o proračunu, dječjim proračunima, financijskim izvještajima svojih proračunskih korisnika i čitavim nizom drugih proračunskih zanimljivosti. Neki pritom koriste i zajedničke aplikacije poput Proračuna općina i gradova i Rješenja za pametan grad.

Kvalitetom mrežnih stranica ističu se Bakar, Beli Manastir, Buje, Buzet, Crikvenica, Gospić, Grubišno Polje, Jastrebarsko, Kastav, Krk, Mali Lošinj, Metković, Nova Gradiška, Novska, Osijek, Pazin, Pleternica, Poreč, Požega, Rab, Rijeka, Rovinj, Samobor, Supetar, Umag, Vodnjan, Zabok i Zagreb.

Neki su gradovi otišli i znatno dalje u proračunskoj transparentnosti, pa tako Rijeka građanima već godinama nudi sudjelovanje u planiranju i donošenju proračuna, odnosno participativno budžetiranje u obliku malih komunalnih akcija, programa lokalnog partnerstva i edukativne proračunske igre – Proračun(ajme). I u Pazinu se već godinama provodi projekt Pazi(n), Proračun! u okviru kojega građani mogu saznati informacije o tekućem proračunu, sudjelovati u izradi proračuna za iduću godinu i raspravljati na proračunskom forumu. Tako u Pazinu već od svibnja 2019. gradske vlasti i građani zajednički planiraju proračun za 2020., pri čemu građani sami odabiru male komunalne akcije za realizaciju u 2020. Bjelovar je, pak, nedavno svojim građanima ponudio vrlo atraktivnu aplikaciju Isplate iz proračuna’, navodi se u analizi IFJ.