Nakon što smo analizirali proračunska izdvajanja gradova za kulturu, dodatno smo istražili koji gradovi najviše izdvajaju i ulažu u očuvanje tradicijske kulture i baštine…
Nedavno smo objavili analizu izdvajanja gradova za kulturu koja je potvrdila nastavak trenda povećanja ulaganja u kulturne projekte i infrastrukturu u većini gradova. Sredstva za kulturu u 2022. povećalo je, tako, čak 96 gradova, desetak njih sredstva je udvostručilo, utrostručilo ili čak upeterostručilo (Vis, Mursko Središće, Benkovac, Sveti Ivan Zelina, Sveta Nedjelja…), a nekoliko gradova za kulturu je u analiziranoj godini izdvojilo i preko trećine proračuna (Pleternica, Našice).
Nastavno na tu temu, ovaj put nas je zanimalo koliko gradovi pažnje i sredstava ulažu u segment kulture koji se bavi očuvanjem tradicijske kulture i baštine. Konkretno, koliko izdvajaju za financiranje udruga i organizacija koje čuvaju i promiču tradicijsku kulturu, organiziraju festivale takvog tipa, prezentiraju stare zanate, tradicijske obrte, itd…
Upit smo poslali svim gradovima, a odgovore dobili od njih dvadesetak koji imaju posebne stavke i izdvajanja za očuvanje tradicijske kulture i baštine.
Prema podacima koje smo dobili direktno od gradova, u prošloj godini za udruge koje se bave očuvanjem tradicijske baštine najviše su izdvojili Pula (59.171 eura), Obrovac (48.700 eura), Pleternica (45.000 eura), Đurđevac (38.490 eura), Našice (37.220 eura), Sveti Ivan Zelina (30.560 eura), Čazma (29.199 eura), Novi Vinodolski (28.960 eura), Vrlika (28.000 eura) i Cres (27.150 eura). Većina njih značajno je povećala ova izdvajanja u odnosu na godinu ranije, Obrovac i Sveti Ivan Zelina dvostruko, a Pleternica gotovo trostruko.
Gledajući po pera capita kriteriju, najviše za udruge koje se bave očuvanjem tradicije i kulturne baštine izdvaja Vrlika – 16.2004 eura na 1.000 stanovnika, potom Obrovac – 14.104 eura, Cres – 9.996 eura, Novi Vinodolski – 6.691 eura, te Đurđevac – 5.217 eura. U top 10 su još Pleternica, Čazma, Kutjevo, Našice i Mursko Središće.
Grad Pula-Pola, kažu u gradskoj upravi, posebnu pažnju posvećuje njegovanju tradicije te zaštiti i očuvanju kulturne baštine pa je upravo očuvanje baštine i jedan od četiri prioritetna područja budućeg razvoja zacrtan strateškim dokumentom Plana razvoja kulture grada Pule-Pola.
‘Baština je istaknuta kao značajan resurs razvoja grada što pretpostavlja upravljanje baštinom na način integrirane održivosti, a jačajući njenu društvenu vrijednost za razvoj lokalne zajednice. Cilj je u narednom razdoblju snažnije uključiti lokalnu zajednicu u njeno očuvanje i razvoj, ojačati svijest lokalne zajednice o važnosti baštine što će doprinijeti društvenoj, okolišnoj i ekonomskoj održivosti baštine te će se generirati pozitivni učinci na razvoj cijelog grada’, ističu iz gradske uprave.
S ciljem revitalizacije povijesne jezgre grada Pule-Pola, u narednom razdoblju pristupit će se tako i izradi Plana upravljanja povijesnom jezgrom grada Pule kao doprinos povezivanju svih vrijednosti povijesne jezgre i mogućnosti stvaranja okvira za održivo upravljanje područjem. Osim infrastrukturne obnove, kroz programe valorizacije baštine kontinuirano će se doprinositi edukaciji lokalnog stanovništva o bogatstvu pulske povijesti i baštine te također raditi na jasnom narativu grada kao kulturno – turističke destinacije.
Tu su i važni programi i projekti koji se pomno osmišljavaju s ciljem prezentacije i interpretacije baštine u gradu, od aktivnosti stručne obrade, zaštite i prezentacije građe i programa koji doprinose očuvanju kulturne baštine, zaštiti, prezentaciji, razvoju i difuziji kulturne baštine (prezentaciji kulturnog dobra, korištenju u javnim manifestacijama, edukacijskoj vrijednosti), do programa namijenjenih širem krugu, posebice posjetiteljima grada poput Festivala antike, Pula Svperiorvm, koji je odgovor na potrebu za stvaranjem prepoznatljivog glazbeno-scenskog, edukativnog događaja koji će široj publici približiti izrazito vrijedan dio tri tisućljetne povijesti grada i njegove okolice te već dugi niz godina kulturološki oplemenjuje pulsku svakodnevnicu. Dani antike donose atraktivne i događajima ispunjene dane iz bogate antičke povijesti. Većina programa održava se na antičkom trgu Forumu, na prostoru ispred Augustovog hrama i gradske Palače koji su se dokazali kao izvrsna kulisa za ovaj, već reprezentativan povijesni događaj. U sklopu povijesno-zabavnog programa Spectacvla Antiqva tradicionalno se održavaju i vrlo popularne borbe gladijatora u Amfiteatru. Tisuće gledatelja posljednjih godina u pulsku Arenu privlači jedinstveni spektakl borbi gladijatora. Radi se o Spectacvli Antiqvi, manifestaciji koja se od lipnja do rujna održava u amfiteatru i kojom se simuliraju gladijatorske borbe, jednako atraktivne i zanimljive kao i u doba starog Rima.
Spectacvla Antiqva svoje gledatelje upoznaje s tradicijom koja seže sve do četvrtog stoljeća prije Krista. Gladijatorske borbe u Areni oživljavaju duh i mentalitet ondašnji ljudi, oživljavaju vrijeme gladijatorskih borbi u kojima nije bilo milosti, a bile su pomno organizirane i izuzetno popularne. Spectacvla antikqva ne nudi gledateljima samo uzbuđenje gladijatorskih borbi već ih narator svojom pričom na zanimljiv, duhovit i edukativan način uvodi u davno doba Rimskog carstva.
Današnji gladijatori bore se pravim oružjem i u pravoj odori, replikama starorimskih koje sami izrađuju. Po završetku programa gledatelji se mogu fotografirati sa gladijatorima i razgledati njihovu opremu
Brojne organizacije na području Pule brinu o očuvanju tradicije. Veliku ulogu u tome ima Savez kulturno-umjetničkih društava grada Pule koji brine o očuvanju glazbe, plesa, govora, običaja Istre te realizira značajne već tradicionalne manifestacije poput Smotre narodne glazbe i plesa Puljštine koja će se ove godine održati 57. put. Očuvanju tradicijske kulture i nematerijalne kulturne baštine pridonose i brojnim drugim programima od Večeri tradicijske glazbe i plesa, Dana vokalne glazbe „Brajši u spomen„, „Glazba i grad“ kroz folklornu večer i predstavljanje tradicijske baštine, Dječji folklorni susreti s ciljem promicanja tradicijske baštine Istre i ostalih krajeva Republike Hrvatske te njegovanje multikulturalnost…
Pula je i grad s najstarijom nacionalnom filmskom manifestacijom u Hrvatskoj, ali i s jednim od najstarijih filmskih festivala u Europi – Pula film festivalom iznimno značajnim festivalom ne samo za našu kinematografiju nego i cijelu kulturu, a koji se ove godine održava 71. put. Ujedno je i najposjećenija kulturna manifestacija s brojem posjetitelja koji varira između 50.000 i 70.000. Festival je najpoznatiji po prikazivanju recentne nacionalne produkcije u antičkoj areni gdje se po projekciji okupi i do 7.000 gledatelja. Uz glavni program Hrvatskog filma i Manjinskih hrvatskih koprodukcija, festival predstavlja niz filmskih i popratnih programa; radionice, izložbe, predstavljanje knjiga i drugih programa vezanih uz film i Festival, stoga se grad Pula s ponosom diči prefiksom filmskoga grada.
Izuzev nemjerljive tradicije održavanja i nezamjenjive lokacije prikazivanja filmova u amfiteatru, Pulski filmski festival rado je posjećen program koji je utkan u pulsku srpanjsku svakodnevicu, ali i utkan u sve popularniju kulturnu turističku ponudu kao referenca koja se ne propušta.
U Pleternici kao jednu od najjačih manifestacija kojima čuvaju i njeguju tradicijsku baštinu i glavnu okosnicu kulturnog života grada ističu Lipanjske dane amaterskog stvaralaštva, poznatije kao LIDAS. Smotra folklora, kojoj je suorganizator KUD Orljava, ugošćuje razna kulturno umjetnička društva iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva. Tradicijski plesovi nude ljubiteljima folklora sadržaj za pamćenje jer se na jednom mjestu može upoznati bogatstvo tradicijskih običaja i nošnji uz veselu atmosferu koja izmami na sunčane ulice velik broj posjetitelja. Istoga vikenda, u Pleternici, održava se i Fišijada, manifestacija koja veliča bogatstvo okusa i mirisa slavonske kuhinje. Također, jedan vikend u mjesecu lipnju posvećen je dječjoj kreativnosti i Dječjem tamburaškom festivalu Cvjetići glazbe, jedinom takvom u Hrvatskoj. Posljednji vikend lipnja predviđen je za Otvoreno prvenstvo Republike Hrvatske u vožnji dvoprega po FEI pravilima i to s ciljem promoviranja konjičkog sporta.
Advent u bećarskom šoru je poseban program u Pleternici tijekom 4 tjedna došašća i božićnog tjedna. U Pleternici se tada događa povratak u neka prošla vremena kad su šorom šetali bećari pjevajući bećarce, a po kućama i crkvama pjevale se stare tradicionalne božićne pjesme. Pleternica se odlučila za jednu posebnu priču koja prezentira naše zajedništvo. Bećarski šor uređuju sve pleterničke tvrtke i ustanove i kroz cijeli advent se proteže upravo to zajedništvo. Advent u bećarskom šoru subotom ugošćuje lokalne proizvođače i razne udruge uz pratnju tamburaških sastava, a nedjelja je rezervirana za paljenje adventske svijeće.
Ljetni tamburaški kamp ljetna je manifestacija koja je već postala tradicionalna u Pleternici, a održava se u kolovozu. Kamp se održava u vremenskom razdoblju od tjedan dana tijekom kojeg mladi polaznici ukratko saznaju sve o tamburi i tamburaškom umijeću.
Pučko crkveno pjevanje župe Buk, tradicionalna je manifestacija koju organizira Kulturno-umjetničko društvo „Svilenka“ iz Buka, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, Požeško-slavonske županije i grada Pleternice. Pučko crkveno pjevanje je svečanost u čast Gospi Snježnoj, kada brojna kulturno-umjetnička društva pjevaju crkvene pjesme. Iz starih se pjesmarica izabiru najljepše marijanske pjesme te se na pučki način oživljavaju iz zaborava. Običaji starog zavičaja naziv je tradicionalne adventske manifestacije koju organizira Zavičajno kulturno-umjetničko društvo Rama. Od sudionika se traži jedan običaj iz kraja iz kojeg dolaze. Smotra je zamišljena kao Hrvatska u malom, jer stalnom seobom iz bilo kojih razloga u Požeštini žive ljudi doseljeni gotovo sa svih strana Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Uz to, svaki prvi vikend u mjesecu rezerviran je za Vikend za baštinu u Muzeju bećarca. Tijekom vikenda organizirane su razne radionice posvećene baštini i tradiciji, poput radionice izrade tradicionalnih božićnih ukrasa koja je održana prošle godine. Osim radionica, prikazivat će se i razni baštinski filmovi poput Običaji branja kukuruza.
Kad su, pak, u pitanju festivali i manifestacije kojima se promiče i čuva tradicija i baština, ističu se Šibenik i Đurđevac.
Grad Šibenik za svoje festivale i manifestacije koji su objedinjeni u nazivu Šibensko kulturno ljeto – Grad je pozornica u prošloj je godini izdvojio gotovo 100 tisuća eura. Kako navode u gradskoj upravi, najviše sredstava izdvaja se za Večeri dalmatinske šansone, Šibenik Dance Festival, Croatian Travel Festival, Orguljašku ljetnu školu, Međunarodni festival animiranog filma Supertoon, Međunarodni festival suvremene književnosti ŠKURE, Festival alternative i ljevice Šibenik, Kulturaljku, Festival dječjeg folklornog stvaralaštva, Festival prirode Flora Dalmatica, Project Vojarna open air, Regius Festival, Membrain Festival itd.
Najpoznatija šibenska manifestacija je Međunarodni dječji festival koji se u kontinuitetu od 1958.godine odvija u okviru programa Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku.
Također, Grad Šibenik posredstvom javnog poziva, dodjeljuje i značajna sredstva udrugama koje svojim programima obogaćuju kulturnu ponudu grada te pridonose očuvanju baštine i lokalnog identiteta. Među njima su Šibenska narodna glazba, Šibensko pjevačko društvo Kolo, Gradski komorni orkestar te brojne druge glazbene, likovne i udruge koje njeguju pisanu riječ.
Grad Đurđevac drugi je najjači po izdvajanju za manifestacije i događanja kojima se promiče i čuva tradicija i kulturna baština – u prošloj godini za njih je izdvojeno gotovo 80.000 eura, a u vrhu su i po izdvajanju za udruge koje očuvanjem kulturno – povijesnog nasljeđa pridonose razvitku i promicanju očuvanja tradicije i kulturne baštine. Gradska sredstva dobivaju tako Kulturno umjetničko društvo koje djeluje kroz nekoliko sekcija, od foklorne, tamburaške do dječje folklorne sekcije, potom ženska vokalna skupina ”Đurđevčice” i ženski vokalni sastav ”Katarine”. Isto tako Udruga sv. Juraj te nekoliko udruga žena značajno promiču tradiciju podravskoga kraja te svojim radom izrazito doprinose očuvanju tradicije.
Što se manifestacija tiče, Grad sufinancira nekoliko njih koje provodi Turistička zajednica Grada Đurđevca u suradnji s udrugama na kojima je naglasak promidžbe tradicijske kulture, starih zanata, starinskih jela, alata i slično. Tu su, tako, Mali fašenk, Đurđevo, Kukuriček, Picokijada, Ljeto v Đurđevcu, Jesen v Đurđevcu, Advent u Đurđevcu, a najpoznatija i najatraktivnija je Picokijada, najveća kulturna i turistička ljetna manifestacija koja se tradicionalno održava još od 1968. godine i iz godine u godinu poprima sve spektakularnija izdanja i privlači sve više posjetitelja.
Najveća atrakcija već tradicionalno je uprizorenje stare ‘Legende o Picokima’ koju posljednjih godina režira najpoznatiji hrvatski režiser, đurđevčanin, Krešo Dolenčić, a u kojoj je prošle godine sudjelovao rekordni broj glumaca i amatera, članova brojnih udruge Grada Đurđevca, prigradskih naselja te susjednih općina i županija – njih preko 400. Ova priredba Gradu Đurđevcu je priskrbila prestižnu titulu Europske destinacije turističke izvrsnosti u čuvanju nematerijalne kulturne baštine. (M.P.D.)
