Naša analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna gradova u 2020. pokazuje da je najviše proračunskih sredstava za poljoprivredu izdvojio Kutjevo i to kao apsolutni pobjednik u oba središnja segmenta izračuna, po udjelu izdvajanja iz Proračuna, ali i po stanovniku, ‘per capita’. Kutjevo prednjači i po porastu novčanih potpora poljoprivrednicima u 2020. u odnosu na 2017., a tek mu se u jednoj rubrici analize, u izračunu trenda izdvajanja u 2020. godini prema 2019., na vrhu pridružio Zlatar. Proračunskim udjelom poticaja poljoprivredi na svom području kroz 2020. mogu se pohvaliti i Ogulin, Ivanić-Grad, Vrgorac…, a izdvajanjem po stanovniku i Obrovac, Donji Miholjac, Grubišno Polje, Glina… U odnosu na 2019. za poljoprivredu su 12 mjeseci iza, također, sredstva značajno povećali Lepoglava, Vrlika, Stari Grad…, u odnosu na 2017., i Zadar, Sinj, Đakovo, Varaždin, Bjelovar…
U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti koje provodi gradonačelnik.hr, rekapitulirajući konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca, ovaj put smo istražili koliko su hrvatski gradovi u 2020. iz ukupne proračunske bilance izdvojili za subvencije poljoprivrednim dionicima unutar svojih područja.
Kao u puno navrata prije, analiziramo smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna, pa dok čekamo ažuriranje podataka za 2021., naša analiza se odnosi na godinu ranije, a navedeni podaci pokazuju kako su za poljoprivredu, sasvim razumljivo (ili možda i ne, ako u poljoprivredu uvrstimo i ribarstvo), daleko više ulagali ‘kontinentalni’ nego ‘morski’ gradovi, pri čemu su ipak u najvećem dijelu mali i poneki srednji gradovi u odnosu na velike izdvajali znatno više sredstava prema udjelu iz vlastitih proračuna.
Uz to, zanimljivim se pokazuje i da je čak 13 gradova u 2020. za poljoprivredu uložilo 100 i iznad posto sredstava iz svog godišnjeg proračuna više nego u 2019., a kada se radi o porastu u odnosu na 2017. brojka gradova s pozitivnim trendom 100 ili preko 100 posto je skoro i trostruko veća (35), što se logično može možda tumačiti tada, pa i donedavno, aktualnim pandemijskim razlozima (veća usmjerenost na poljodjelstvo uslijed smanjenja obima posla i posljedično potrebe za zaposlenicima, naročito u urbanim sredinama).
Značaj poljoprivrede proteklih je godina osobito došao do izražaja budući je korona kriza dodatno poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu važna mogućnost da u što većoj mjeri samostalno zadovolji prehrambene potrebe svojeg stanovništva. Pandemija, uza sve negativnosti, ako išta u pozitivnom smislu, podigla je svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača da više konzumiraju proizvode domaćih proizvođača.
Definitivno, upravo analiziranu 2020. najviše je obilježila pandemija bolesti COVID-19, koja je zaustavljanjem gospodarskih i društvenih aktivnosti uzrokovala globalnu krizu većih razmjera i od financijske krize iz 2008. Kriza je snažno utjecala na sve segmente gospodarstva, tako i poljoprivredu, no, kako naglašavaju stručnjaci iz Smartera, specijalizirane konzultantske tvrtke za poljoprivredu i prehrambenu industriju, nakon šoka izazvanog zatvaranjem tržnica i raskidom poslovnih suradnji u lancima distribucije s djelatnostima povezanim s turizmom, opskrbni lanci hranom iskazali su otpornost, a iznenadni izazovi prepoznati kao prilika.
Ubrzana digitalizacija, inovativnija distribucija i prodaja, veća informiranost potrošača i jačanje preferencije lokalnih proizvoda, poduprti setom koordiniranih mjera na nacionalnoj i lokalnoj razini usmjerenih na očuvanje sigurnosti poljoprivredno-prehrambenog lanca, likvidnosti poljoprivrednika i radnih mjesta, rezultirali su rastom bruto dodane vrijednosti (3.3 posto) i produktivnosti (10.5 posto) poljoprivrednog sektora. Prema podacima DZS-a, poljoprivredna djelatnost je u 2020. godini ostvarila vrijednost proizvodnje od 18,3 milijarda kuna. U odnosu na 2019., vrijednost proizvodnje poljoprivredne djelatnosti bila je veća za 1.6 posto, odnosno 281,7 milijuna kuna.
Hrvatska, kako je već poznato, ima izuzetne potencijale za razvoj poljoprivrede, međutim dosad ostvarenim rezultatima nikako ne možemo biti zadovoljni. RH se po produktivnosti u proizvodnji hrane nalazi na razini 30 posto prosjeka Europske unije i na samom je začelju ne pokriva ni polovicu svojih potreba. Korak naprijed svakako predstavlja hvatanje resornog ministarstva u koštac s izradom dugoročne strategije razvoja što je, uostalom, preduvjet za bilo kakav ozbiljniji napredak, a potpore proizvođačima morale bi se i dalje nastaviti.
Prema planu Vlade poljoprivreda Republike Hrvatske bi do 2030. trebala rasti za 14 milijardi kuna te bi ukupna vrijednost proizvodnje trebala dosegnuti 30 milijardi kuna. Osovine tog rasta trebale bi biti postizanje samodostatnosti i podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda. Početkom travnja je predstavljen i natječaj u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, ukupne vrijednosti 1,61 milijardu kuna, pri čemu će se bespovratno sufinancirati projekti usmjereni na ulaganja u logističko-distributivne centre za voće i povrće, za što je namijenjeno 610 milijuna kuna.
Mi smo, pak, provjerili kako, odnosno kojim konkretnim mjerama, pojedini gradovi podupiru svoje poljoprivrednike i tko za njih najviše izdvaja.
U promatranom razdoblju, za poljoprivredu je po stanovniku najviše izdvojio Grad Kutjevo, 192.98 kuna ‘per capita’. Iznad 100 ‘poljoprivrednih’ kuna po glavi stanovnika, naravno kada je riječ o subvencijama, imali su još samo Obrovac, kao jedini priobalni grad, 145.34 kuna, i Ogulin -107.59 kuna, a među 10 najizdašnijih u rubrici su i: Ivanić-Grad (87.45 kuna), Vrgorac (65.30 kuna), Donji Miholjac (54.45 kuna), Grubišno Polje (50.44 kuna), Glina (50.10 kuna), Ozalj (45.97 kuna) i Zlatar (41.12 kuna). Pet gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivredi po stanovniku 50-100 kuna, njih 34 između 10 i 50 kuna, a kod 85 su potpore iznosile ispod 10 kuna.
Po ukupnom postotnom izdvajanju za subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2020. u vrhu se, rekli smo, opet našao Kutjevo, koji je za taj podupirući element osigurao ravno 2 posto raspoloživih sredstava, u čemu je usamljen, budući da su svi ostali u tu svrhu izdvojili ispod dva posto ukupnog novca. Laureata prati Ogulin s 1.87 posto, zatim Ivanić-Grad, 1.44 posto, Vrgorac, 1.30 posto, a pozicije u Top 10 zauzimaju i Obrovac (1.16 posto), Varaždinske Toplice (1.13 posto), Donji Miholjac (1.06 posto), Glina (0.97 posto), Imotski (0.92 posto) i Sinj (0.80 posto sredstava). Usput, tek sedam gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivrednicima iznad 1 posto novca.
Listu onih koji su u 2020. povećali u postotku subvencije poljoprivredi u odnosu na 2019. predvodi Grad Zlatar, jedini preko 1.000 posto, odnosno impresivnih 8.779.23 posto rasta proračunskih izdvajanja. Prilično niži postotak, ali isto tako dojmljiv, bilježi za njim Lepoglava (943.86 posto), zatim Vrlika (357.96 posto), Stari Grad (323.64 posto), Kutjevo (229.00 posto), Donji Miholjac (208.08 posto), iza njih su u 10 s najboljim godišnji trendom Daruvar, Oroslavje, Varaždinske Toplice i Obrovac. Dvanaest gradova subvenciju je u tom razdoblju povećalo 100-1.000 posto, njih 20 bilježe od 10 do 100 posto porasta. Negativan trend su ‘prijavila’ 42 grada.
Promatramo li apsolutne brojke i tu je dominantan Kutjevo s izdvojenih 942.915 kuna u 2020. naspram 286.596 kuna u 2019., a za njim onda Obrovac (plus 524.404 kune), Zagreb (+452.258 kuna), a slijede Ivanić-Grad, Ogulin, Donji Miholjac, Velika Gorica, Zlatar, Samobor, Đakovo, Zadar…
Prvak analize, Kutjevo, imao je impozantan milijunski postotni porast subvencija u 2020. prema 2017., preciznije – 5.238.316 posto, iza kojih se visokih 11.621 posto Zadra, najviše plasiranog velikog grada, čini malim, kao i 3724 posto Grubišnog Polja. Tu su u vrhu još i Zlatar (2173.69 posto), Sinj (1279.89 posto), Đakovo (950.37 posto), Varaždin (775.79 posto), Bjelovar (473.54 posto), Ogulin (436.46 posto) i Varaždinske Toplice (360.74 posto trogodišnjeg povećanja izdvajanja). Rast iznad 1.000 posto imalo je 5 gradova, 2 su postigla povećanje između 500 i tisuću posto, 27 od 100 do 500 posto, 11 njih 10-100 posto, pozitivan trend 2017.-2020. evidentirao se u 52 gradu, a ‘minus’ – ipak u 36 hrvatskih gradova.
U apsolutnim brojevima porasta tablicu s trona gleda Grad Zagreb, ispred Ogulina, Kutjeva, Sinja, Ivanić-Grada, Obrovca, Đakova, Donjeg Miholjca, Velika Gorice, Bjelovara…
Kutjevo: Unaprjeđuju proizvodnju Graševine, poljoprivreda im je – ključ napretka
Grad Kutjevo, u Požeško-slavonskoj županiji, trostruki je laureat naših izračuna i usporedbi subvencija u poljoprivredi, najviše je u 2020. na tom polju izdvojio sredstava po tanovniku, 192.98 kuna ‘per capita’, u vrhu je i po ukupnom postotnom izdvajanju za subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2020. budući je za taj podupirući element osigurao ravno 2 posto raspoloživih sredstava. Imalo je i impozantan milijunski postotni porast subvencija u 2020. prema 2017., preciznije – 5.238.316 posto, a dominira, isto tako, s izdvojenih 942.915 kuna u 2020. naspram 286.596 kuna u 2019., kaže analiza.
Program poticanja razvoja gospodarstva provodio se u periodu od 2018. – 2020., a tijekom tri godine za tu je namjenu utrošeno 2.851.576,11 kuna. U 2018. utrošeno je oko 350.000 kuna. U 2019. utrošeno je oko 1.200.000 kuna kroz 7 mjera, a poticaje su u 2019. godini koristila 132 korisnika. U 2020. godini u istom je Programu isplaćeno 955.236,14 kuna, a potpore se odnose na sufinanciranje stočarstva i svinjogojstva, sufinanciranje samozapošljavanja otvaranjem opg-a ili obrta te ostalim ulaganjima vezano za poljoprivredu, u 2021. to je bio iznos od 335.100,56 kuna. Taj iznos uključuje i pomoć gospodarstvu uslijed pandemije COVID-19 za koje se izdvojilo 261.250 kuna.
Također, Grad Kutjevo sufinancira projekt ‘Klonska selekcija graševine’, odnosno ‘Unaprjeđenje proizvodnje grožđa i vina Graševine u vinogorjima Kutjevo i Požega – Pleternica’. Cilj projekta je unaprijediti proizvodnju grožđa i vina cv. Graševina kroz nastavak individualne klonske selekcije izdvajanjem novih klonskih kandidata Graševine i evaluaciju vinogradarskog i enološkog potencijala priznatih klonova Graševine u različitim okolinskim i tehnološkim uvjetima za što Grad izdvaja 42.000 kuna u razdoblju od pet godina. Projekt se provodi u suradnji s Požeško-slavonskom županijom i Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, ističu iz Grada.
-Drago mi je što smo ovim poticajima u razdoblju od 2018.-2020. velikom broju naših građana pomogli pri unaprjeđenju njihovog posla ili smo ih potaknuli na samozapošljavanja. Mislim da je to nešto čemu moramo težiti svake godine, iako je ova godina po tom pitanju malo lošija. Naime, zbog trenutne situacije u svijetu smo sukladno tome i smanjili poticaje, ali nadam se da ćemo već od iduće moći znatno doprinijeti razvoju našeg gospodarstva, turizma, poljoprivrede i svih ostalih segmenata. Sretan sam što smo se istaknuli baš u području koje je ključ napretka naše zajednice i težit ćemo ovakvim rezultatima i narednih godina- rekao nam je Josip Budimir, gradonačelnik Kutjeva.
Zlatar: Pomažu OPG-ovima, uređuju tržnicu, izradili i web aplikaciju – ‘Okusi zlatarskog kraja’
Grad Zlatar, u Krapinsko-zagorskoj županiji, jedini je na tronu našeg pregleda subvencija poljoprivredi u 2020. parirao Kutjevu, pa je uzeo titulu središta s najvećim porastom izdvajanja za tu svrhu u spomenutoj godini u odnosu na 2019., jedini preko 1.000 posto, odnosno impresivnih 8.779.23 posto rasta proračunskih izdvajanja. U Top 10 je prema izdvajanju ‘per capita’ (10. -41.12 kuna) i povećanju izdvajanja u odnosu na 2017. (4.- 2173.69 posto), u Top 15 prema udjelu (0.70 posto) izdvajanja iz Proračuna 2020.
Poljoprivredna djelatnost na području Grada Zlatara uvjetovana je tradicijom življenja na malim posjedima i razmještajem stanovnika, konfiguracijom terena i kvalitetom tla. Bavljenje poljoprivrednom djelatnošću ograničeno je slabim prirodnim uvjetima, brdovitim terenom te usitnjenošću posjeda i njihovom rascjepkanošću. Prema podacima iz ARKOD sustava, vidljiva je velika rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta gdje je na dan 31.12.2018. bilo evidentirano 4.077 parcela koje su koristila 397 registrirana poljoprivredna gospodarstva. Ukupna površina svih parcela iznosi 1.245 ha, odnosno prosječna veličina parcele iznosi 0,29 ha. Takva rascjepkanost posljedica je neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i rasparceliranosti površina.
Izneseni podaci odnose se samo na površine koje su u ARKOD sustav prijavila poljoprivredna gospodarstva registrirana u Upisniku poljoprivrednih gospodarstva. S obzirom na to da dio poljoprivrednih površina nije prijavljen u sustav, stvarne poljoprivredne površine su zasigurno veće, tj. uz površine neregistriranih poljoprivrednika, ovoj brojci trebaju se pridodati i značajne površine koje registrirana gospodarstva nisu mogla upisati u sustav radi neriješenih imovinskopravnih odnosa.
Iz tih razloga Grad je poljoprivredu prepoznao kao vitalnu granu za boljitak svojeg stanovništva. Upravo radi toga dugo se razmišljalo o izradi Strategije razvoja poljoprivrede, a navedeno je realizirano u 2019. godini. U izradu Strategije uloženo je 148.750 kn, a ona je na Gradskom vijeću donesena krajem 2019. U strategiji je napravljena detaljna analiza, utvrđene grane poljoprivrede koje će se poticati te predviđene mjere Grada Zlatara.
Pandemija koronavirusa, koja je u RH započela početkom 2020. godine, nažalost paralizirala je gospodarstvo pa Grad nije ni raspisao javni poziv za dodjelu potpora u poljoprivredi. Kako bi se u dotad nepoznatim i neizvjesnim okolnostima pomoglo OPG-ovcima Grad Zlatar je dao izraditi web aplikaciju Okusi zlatarskog kraja. Svrha aplikacije je spojiti domaće OPG-ove i druge proizvođače s područja Grada s domaćim kupcima kako bi se potaknula proizvodnja i prodaja domaće hrane i drugih proizvoda. Za izradu aplikacije utrošeno je 20.000 kuna.
I 2021. godina utrošena je na pripremu Programa potpore poljoprivredi na području Grada Zlatara., nastalog na temelju Strategije razvoja poljoprivrede, i dobivanje suglasnosti Ministarstva, kako bi se mogao raspisati javni poziv za dodjelu potpora obzirom da se radi o de minimis potporama. Do raspisivanja poziva došlo je početkom 2022., pa su prije nekoliko dana potpisani ugovori s poljoprivrednicima. Na poziv je pristiglo je ukupno 6 prijava, kojih su 3 zadovoljavale sve uvjete, a dodijeljene su 2 potpore za razvoj pčelarstva po 5.000 kuna i 1 za poticanje ekološke proizvodnje u iznosu od 1.707,51 kuna.
U toku prošle godine gradonačelnica Jasenka Auguštan-Penrek i ekipa pripremili su projekt uređenja tržnice i prijavili na natječaj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Cilj projekta je osigurati adekvatan prostor za prodaju lokalno proizvedenih poljoprivrednih i drugih proizvoda te robe široke potrošnje potrebne lokalnom stanovništvu. Ukupna vrijednost projekta je 9.307.137,54 kuna s PDV-om, početkom prosinca uređenje zlatarske tržnice uvršteno je na inicijalnu listu odobrenih projekata tako da je Grad na pragu još jedne velike investicije vitalnog interesa za građane, koja će istovremeno uljepšati i modernizirati postojeći gradski prostor. Konačna odluka još se čeka.
Grubišno Polje: Podupiru domaću proizvodnju i – edukaciju poljoprivrednika
Grad Grubišno Polje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, poziciju u Top 10 naše analize zauzima u dva izračuna, prema visini subvencija za poljoprivredu po stanovniku (50.44 kune) i Trendu porasta 2017.-2020. (3.724 posto povećanja). U Top 15 je prema udjelu subvencija za poljoprivredu u ukupnom Proračunu 2020. (0.64 posto), u Top 20 po povećanju potpora u 2020. u odnosu na 2019. (72.21 posto porasta poljoprivrednih subvencija).
Od 2017. Grad Grubišno Polje počeo je provoditi Program potpora u poljoprivredi na području Grada za razdoblje 2018. – 2020. Te iste godine na Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi na području Grubišnoga Polja prijavilo se 25 korisnika i ukupno je po zahtjevima isplaćeno 7.107,05 kuna. Slijedeće 2018. na Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi prijavilo se 107 korisnika te je ukupno isplaćeno 104.863,47 kuna. U 2019. godini na Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi Grada Grubišnoga Polja prijavilo se 136 korisnika i tom prilikom ukupno je isplaćeno 159.684,79 kuna.
U Programu potpora u poljoprivredi na području Grada za razdoblje 2018. – 2020. su bile 4 mjere, i to za biljnu (osiguranje poljoprivrednih usjeva, kontrola plodnosti tla, nabava i postavljanje plastenika i opreme za povrtlarstvo i cvjećarstvo, nabava i postavljanje sustava za zaštitu višegodišnjih nasada od tuče i opreme u voćarstvu, navodnjavanje) i stočarsku proizvodnju (razvoj stočarske proizvodnje – poticaj za povećanje broja muznih krava, očuvanje stočarske proizvodnje – poticaj za uzgoj i držanje muznih krava, očuvanje pčelinjeg fonda), edukaciju poljoprivrednika (edukacija, stjecanje znanja i vještina u poljoprivrednoj djelatnosti, konzultantski troškovi pripreme projekata na natječaje EU fondova) i poljoprivrednu opremu (izgradnja i opremanje prostora za preradu u poljoprivredi, ispitivanje uređaja za zaštitu bilja – prskalica i raspršivača).
-U 2020. dobili smo odobrenje Ministarstva poljoprivrede za Izmjene i dopune Programa potpora u poljoprivredi, pa su se tako, temeljem raspisanog Javnog poziva za subvencioniranje mjera potpora, za četiri mjere (unutar kojih se je nalazi 15 podmjera) prijavila 84 korisnika s područja Grada kojima je isplaćena subvencija od 271.800,16 kuna. Mjere iz Programa potpora u poljoprivredi na području Grada Grubišnoga Polja za razdoblje 2018. – 2020. nakon odobrenja Ministarstva poljoprivrede o izmjenama su bile, za biljnu proizvodnju: osiguranje poljoprivrednih usjeva, trajnih nasada i stoke, kontrola plodnosti tla, nabava i postavljanje plastenika i opreme za povrtlarstvo i cvjećarstvo, navodnjavanje te nabava i postavljanje sustava za navodnjavanje i kupnja opreme i mehanizacije, zatim za stočarsku proizvodnju: razvoj stočarske proizvodnje – potpora za tov junadi iz vlastitog ili domaćeg uzgoja, očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj muznih krava, očuvanje pčelinjeg fonda, očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj krmača, očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj ovaca i koza, kao i potpora za umjetno osjemenjivanje krava. Edukacija poljoprivrednika je obuhvaćala edukaciju, stjecanje znanja i vještina u poljoprivrednoj djelatnosti, konzultantske troškove pripreme projekata na natječaje EU fondova, a subvencija za poljoprivrednu opremu: ispitivanje uređaja za zaštitu bilja (prskalica i raspršivača) i potporu za ograđivanje poljoprivrednog zemljišta – kažu nam iz Grada.
Od 2021. godine na snazi je novi Program potpora u poljoprivredi na području Grada Grubišnoga Polja za razdoblje od 2021.- 2027. godine, za koji je dobivena suglasnost Ministarstva poljoprivrede RH. Na raspisani Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi (16 mjera), prijavilo se u Gradu lani 116 korisnika, odnosno OPG-a, s područja Grubišnoga Polja, i i isplaćena potpora u od 315.193,91 kn, dok je ulaganje koje su korisnici imali bilo 1.198.645,86 kuna…
Ukupno je za Program potpora u poljoprivredi u Proračunu Grada za 2022. osigurano 350.000 kn, a Javni poziv će gradonačelnik Zlatko Mađeruh i gradska uprava raspisati u narednom razdoblju. Mjere iz Programa potpora za razdoblje od 2021.- 2027. su: Osiguranje poljoprivrednih usjeva, trajnih nasada i stoke, Kontrola plodnosti tla, Nabava i postavljanje plastenika i opreme za povrtlarstvo i cvjećarstvo, Navodnjavanje te nabava i postavljanje sustava za navodnjavanje, Kupnja opreme i mehanizacije, Razvoj stočarske proizvodnje – potpora za tov junadi iz vlastitog ili domaćeg uzgoja, Očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj i držanje muznih krava, Očuvanje pčelinjeg fonda, Očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj i držanje krmača, Očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj ovaca i koza, Potpora za umjetno osjemenjivanje stoke (krava i junica), Edukacija, stjecanje znanja i vještina u poljoprivrednoj djelatnosti, Konzultantski troškovi pripreme projekata na natječaje EU fondova, Ispitivanje uređaja za zaštitu bilja (prskalica i raspršivača), Potpora za ograđivanje poljoprivrednog zemljišta i Potpora za okrupnjavanje zemljišta.
Donji Miholjac: Konstantna podrška u izradi programa, projekata i ostalih dokumenata
Grad Donji Miholjac, u Osječko-baranjskoj županiji, našao se u Top 10 naše analize na čak tri polja. I to, prema udjelu subvencija poljoprivredi u Proračunu 2020. (1.06 posto), zatim prema iznosu subvencija ‘per capita’ (54.45 kuna) i na koncu prema porastu subvencija u 2020. u odnosu na subvencije u 2019. (208.08 posto povećanja potpora poljoprivrednicima).
U 2017. ostvarena sredstva od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u ukupnom iznosu od 120.916,13 kuna, utrošena su na uređenje ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu, ističu se tu izvođenje građevinskih radova na strojnom iskopu uličnih kanala u Svetom Đurđu, nerazvrstane ceste – održavanje poljskih puteva, izvođenje otresišta – prilaz poljskim putevima preko obilaznice, sufinanciranje i druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede na području Donjeg Miholjca.
Također su se, uz ostalo, sufinancirali projekti unaprjeđenja poljoprivrede koji se dijelom financiraju iz međunarodnih i tuzemnih fondova, te različiti oblici subvencija poljoprivrednicima, poput: sufinanciranja projekta LAG Karašica i očuvanja ugroženih područja i očuvanje biološke raznolikosti, a provodili su se i programi kojima se štiti flora i fauna područja Grada Donjeg Miholjca.
Uz očuvanje ugroženih područja i očuvanje biološke raznolikosti, u 2018. sredstva ostvarena od prodaje i prodaje izravnom pogodbom, zakupa i privremenog korištenja, te koncesije, dugogodišnjeg zakupa i dugogodišnjeg zakupa za ribnjake, naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, utrošena su na uređenje ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu, izgradnju i održavanje ruralne infrastrukture vezane uz poljoprivredu, sufinanciranje radova na sanaciji nerazvrstanih cesta na području grada, kao i na izgradnji otresnica na prilazima poljskim i drugim putovima. Iz međunarodnih i tuzemnih fondova, te različiti oblici subvencija poljoprivrednicima, sufinancirali su se projekt LAG Karašica i naknade korisnicima poljoprivrednog zemljišta.
U 2019. sredstva ostvarena od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, te naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, na području grada Donjeg Miholjca, utrošena su za programe katastarsko – geodetske izmjere zemljišta, podmirenje dijela stvarnih troškova u vezi s provedbom Zakona o poljoprivrednom zemljištu, program uređenja ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu i akvakulturu, program očuvanja ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti, program sufinanciranja aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera iz Programa ruralnog razvoja, ali i druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede i akvakulture na području grada.
U 2020. sredstva ostvarena od prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH utrošena su, tvrdi nam gradonačelnik Goran Aladić, na sufinanciranje i druge poticajne mjere za razvoj poljoprivrede, pa su subvencije poljoprivrednicima bile – 439.052,44 kuna. Provodili su se i programi kojima se djelovalo na suzbijanje nametnika, podmirivali troškovi vezanih u provedbi katastarsko-geodetske izmjere poljoprivrednog zemljišta. Potpora se provodila i kroz uređenje ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture, uređenje poljskih putova i otresišta, privođenje namjeni poljoprivrednog zemljišta. Za Program izravnih potpora poljoprivredi na području Grada Donjeg Miholjca za 2020. godinu bio je osiguran iznos od 500.000 kn, od čega je prema zahtjevima poljoprivrednika na temelju Javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi dodijeljeno 439.052,44 kn za 63 poljoprivrednika. U 2021, uz već ranije nabrojane aktivnosti, izdvajalo se za sufinanciranja izrade programa, projekata i ostalih dokumenata nužnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, kao i za druge poticajne mjere unaprjeđenja poljoprivrede i akvakulture (400.000 kuna).
Đakovo: Brojnim mjerama doprinose sustavnom razvoju poljoprivrede i poljoprivrednika
Grad Đakovo, također u Osječko-baranjskoj županiji, zalužio je visoku poziciju u našoj analizi kada je u pitanju porast udjela (950.37 posto) subvencija za poljoprivredu u Proračunu 2020. prema Proračunu 2017. Također je u Top 20 po udjelu (0.57 posto) izdvajanja iste godine za subvencije poljoprivrednicima.
Treba kazati kako Grad Đakovo od 2018. godine intenzivno provodi programe potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju, slijedom čega su usvojeni Program potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Đakova za razdoblje 2018. – 2020. i Program dodjele potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Đakova za razdoblje 2021. – 2023. Ti programi u potpunosti su usklađeni s pravilima Europske unije o pružanju državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, što je propisano Uredbom Komisije EU na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru, a svrha i cilj su razvoj poljoprivrede i unaprjeđenje ruralnog prostora, poticanje osnivanja novih i jačanje postojećih poljoprivrednih gospodarstava, poticanje konkurentnosti poljoprivrede, kao i drugih ciljeva utvrđenih poljoprivrednom politikom Republike Hrvatske, pa su mjere i aktivnosti određene na temelju analize potreba poljoprivrednih subjekata na području Grada Đakova, njihovim identificiranjem i analizom realizacije srodnih programa na području RH.
Korisnici mjera su poljoprivredna gospodarstva, što obuhvaća obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, zadruge registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i druge pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Grad Đakovo pruža financijsku potporu i putem pet različitih mjera. To su: Potpora za ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada, Potpora za ulaganje u građenje i/ili opremanje zatvorenih/zaštićenih prostora i objekata, Potpora za ulaganje u kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednim gospodarstvima, Potpora malim poljoprivrednim proizvođačima u poljoprivredi i – Subvencioniranje kamatne stope za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje, koja se realizira u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, nabrojali su iz Grada koji je, pak, posljednjih godina, prije nastanka pandemije koronavirusa, redovito organizirao sajam poljoprivrede, obrništva i gospodarstva pod nazivom “Đakovo EXPO”, a također je sudjelovao i na Festivalu migracija, kultura i građanstva, koji se održao na velesajmu LuxExpo u Luksemburgu, manifestaciji Viroexpo i drugim manifestacijama.
U razdoblju od 2018. do 2020. ukupan iznos dodijeljenih financijskih sredstava na temelju programa iznosio je 1.062.100,24 kuna, uz naznaku da je u 2020. godini dodijeljeno 600.000 kuna, koliko je ukupno bilo predviđeno Proračunom Grada Đakova. U tom razdoblju je potpisano 116 ugovora o dodjeli potpore s korisnicima potpore, kod čega 61 ugovor o dodjeli potpore u 2020.
Donošenjem novog Programa dodjele potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada Đakova za razdoblje 2021. – 2023., u prošloj godini, Grad pod vodstvom gradonačelnika Marina Mandarića je s korisnicima potpisao 70 ugovora o dodjeli potpore ukupne vrijednosti 556.180,40 kuna, pri čemu je nastavljeno kontinuirano provođenje politike koja podrazumijeva razvoj poljoprivrede na području Grada Đakova.
-Naposljetku, u 2022. će se putem javnog poziva nastaviti provođenje Programa koji je na snazi, s ciljem omogućavanja korištenja instrumenata za dodjelu financijskih sredstava poljoprivrednim gospodarstvima, uz naznaku da se očekuje potpuno iskorištavanje proračunskih sredstava u iznosu od 600.000 kuna, kako bi se, uz druge aktivnosti koje Grad Đakovo provodi u području poljoprivrede, doprinijelo sustavnom i aktivnom razvoju te napretku poljoprivrede na području Grada – najavili su iz Đakova.
Ozalj: ‘Grad bez pesticida’, posebno ponosni na poticaj mladim gospodarstvima
Grad Ozalj, u Karlovačkoj županiji, zauzima visoko mjesto naše analize subvencija u poljoprivredi (9.), pa se u Top 10 našao kada se radi o iznosu proračunske potpore po glavi stanovnika (45.97 kuna).
U razdoblju 2017.-2021. izdvojili su sredstva za poljoprivredu u iznosu od 3.100.000 kuna. Ukupno je na području Ozlja prošle godine bilo aktivno 490 OPG-a što je u odnosu na 2017. više za 42 registrirana OPG-a. Struktura mladih poljoprivrednika (nositelji do 41 godine) u 2021. iznosi 18,57 posto ukupnog broja OPG-a (91), dok je u 2017. iznosila 13,39 posto (60 OPG-a) što predstavlja značajno povećanje za taj mali grad.
Ozalj kontinuirano ulaže u razvoj poljoprivrede, a detaljnim se analizama utvrđuju potpore male vrijednosti koje se zatim provode u suradnji s Odborom za poljoprivredu i šumarstvo putem Programa potpora u poljoprivredi. Tijekom prošle i ove godine Grad Ozalj provodi Program putem mjera potpore koje obuhvaćaju sufinanciranje: polica osiguranja usjeva i nasada, sufinanciranje kupnje sustava za obranu od tuče na voćnjacima i vinogradima, nabavke opreme za proizvodnju povrća, cvijeća i jagoda u zaštićenom prostoru i na foliji, okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta, kupnje i izgradnje akumulacijskih sustava i sustava za navodnjavanje u povrtlarstvu i voćarstvu, nabavke mehanizacije, analize, prelaska na ekološku proizvodnju, nabavke ograda i armatura na voćnjacima, vinogradima i pašnjacima.
Isto tako i dokumentacije za izgradnju novih objekata u funkciji poljoprivredne proizvodnje, legalizacije objekata za smještaj stoke, razvoja pčelinjih zajednica, osjemenjivanja goveda, krmača/nazimica, polica osiguranja životinja, kupnje i ostavljanje bređih junica, uzgoja ovaca i koza, opremanje objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na poljoprivrednom gospodarstvu, nastup na sajmovima i manifestacijama, prijava dokumentacije na natječaje za korištenje EU sredstava, potpore mladom gospodarstvu, nabavke opreme za opremanje vinskih podruma, jednokratna potpora mladim poljoprivrednicima…
U 2021. godini najtraženija mjera potpore bila je ‘Potpora za sufinanciranje nabavke mehanizacije i strojeva za primarnu poljoprivrednu proizvodnju’, a kojom se sufinancira u najvećoj mjeri poljoprivredna mehanizacija. Također, temeljem isplaćene su potpore za 204 korisnika. Grad Ozalj je i kroz 2022. osigurao proračunska sredstva za Program potpora poljoprivredi na svom području po prethodno dobivenom pozitivnom mišljenju Ministarstva, i to u iznosu od pola milijuna kuna. Ciljevi programa su opstanak poljoprivrednih gospodarstava na području Grada, unapređenje i modernizacija poljoprivredne proizvodnje, očuvanje i razvoj ruralnih područja i ruralnih vrijednosti, poticanje gospodarskog razvoja na cjelokupnom području Grada Ozlja.
U ovoj godini poljoprivredni program obuhvaća 23 mjere potpora, od kojih su posebno ponosni na poticaj mladim poljoprivrednicima i gospodarstvima. Novosti u 2022. godini su: veći iznos sufinanciranja polica osiguranja (30 posto plaćene premije po pojedinačnoj polici osiguranja), veći iznos sufinanciranja pčelarstva (30,00 kuna po pčelinjoj zajednici), sufinanciranje nabavke mehanizacije uz račun dobavljača ili kupoprodajni ugovor ovjeren kod javnog bilježnika i dokaz o plaćanju istoga, povećanje iznosa sufinanciranja osjemenjivanja na 100 posto po računu (bez PDV-a) i uvođenje sufinanciranja sjemena za osjemenjivanja na vlastitom stadu, sufinanciranje nabavke malčera iznosi 25 posto računa (bez PDV-a), a najviše po korisniku godišnje 2.500 kuna.
Potpore mladim poljoprivrednicima temeljem Programa su: ukoliko Zahtjev za potporu podnosi mlado gospodarstvo, isplaćuje se dodatni iznos potpore je 10 posto dokumentiranih troškova, također i jednokratna potpora mladim poljoprivrednicima, gdje su prihvatljivi korisnici osobe mlađe od 40 godina koje su u trenutku podnošenja zahtjeva registrirane kao nositelji gospodarstva najdulje 3 godine, a korisnik se mora baviti primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Visina potpore po korisniku iznosi 10.000 kuna. Najviši dozvoljeni ukupno godišnje isplaćeni iznos po korisniku iznosi 20.000 kn, za sve mjere ukupno. lznos se povećava do 25.000 kn po korisniku ukoliko dostavi potvrdu da je obveznik socijalnih doprinosa RH po osnovi poljoprivrede, dodaju iz Grada.
Osim toga, Ozalj se može pohvaliti i činjenicom da je, uz Zagreb, jedini ‘Grad bez pesticida’ na javnim površinama u RH. Naime, u ožujku 2018. potpisali su prisegu u europskoj mreži gradova bez pesticida i time stali uz bok svim velikim europskim gradovima koji su potpisnici. Izbacivanjem pesticida osigurava se prisutnost pčela i ostalih oprašivača kojima je potrebna adekvatna hrana i nezagađen okoliš. Prisutnost oprašivača, neophodnih za proizvodnju hrane, ima značajan utjecaj na bioraznolikost biljaka. Također Grad Ozalj, u želji da pomogne lokalnim proizvođačima, potiče prelazak s konvencionalne na ekološku proizvodnju kroz program potpora u poljoprivredi što je još prednost koju ostvaraju građani dugoročno gledajući. U suradnji s Parkom prirode Žumberak-Samoborsko gorje provodi, nadalje, projekte i brine o održavanju travnatih površina, suradnja s Parkom je svake godine sve kvalitetnija (trećina područja nalazi se na području Parka).
-Najvažnija kultura naše lokacije je vinogradarstvo te u Programu imamo posebno mjere potpore opremanja vinskih podruma i razvijamo projekt zaštite autohtonih sorti vinove loze u suradnji sa Agronomskim fakultetom u Zagrebu i lokalnim vinarima (pronađeno 9 autohtonih sorti). Svi ljubitelji kušanja izvrsnih vina ozaljskih vinara mogu uživati u eno-gastro manifestacijama Vivodina Wine and Walk i Vrhovac Wine and Walk koje su u potpunosti posvećene lokalnoj enogastronomiji. Kompletna ruta prolazi neposredno uz vinograde i prekrasna mjesta našeg kraja koji se dijelom nalazi unutar Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje, a Grad Ozalj i u budućnosti namjerava provoditi mjere za poticanje poljoprivredne proizvodnje jer kontinuiranim ulaganjem u poljoprivredu kao i prilagođavanjem potrebama lokalnih poljoprivrednika, nastojimo osigurati razvoj obiteljskih poljoprivrednih, unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju, očuvati naše ruralno područje i ruralne vrijednosti te potaknuti gospodarski razvoj na cjelokupnom području Grada. Održivi gospodarski razvoj, poticanje poljoprivrede i stočarstva osnovi su ciljevi Grada Ozlja. Navedenim nastojimo osigurati ravnomjeran razvoj cijelog područja kao i poboljšati kvalitetu života svih građana a u svrhu poticanja demografske revitalizacije našeg Grada – tvrdi nam gradonačelnica Lidija Bošnjak.
Imotski: Ustrajni u podupiranju tradicijskih i autohtonih eko- proizvoda
Grad Imotski, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smjestio se u najboljih 10 analize, u rubrici udjela izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima, koja je u Proračunu 2020. iznosio 0.92 posto, a poziciju u Top 15 (11.) zauzima prema visini subvencija poljoprivredi po glavi stanovnika (40.85 kuna).
Kvalitetnim potporama nastavljaju i nadalje, pa tako Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Grada od 2021. do 2024. predviđa tri mjere, korisnike, način, uvjete kao i za svaku pojedinu Mjeru visinu iznosa. Prva mjera odnosi se na poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, a cilj joj je unaprjeđivanje razvoja poljoprivrednih gospodarstava, potpora korisnicima u vidu sufinanciranja nabavke alata, strojeva, postrojenja za obavljanje djelatnosti, kao i povećanje matičnog stada. Za navedenu mjeru, svake godine predviđena su sredstva u iznosu od 230.000 kn, a maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 20.000 kuna. Druga mjera odnosi se na potpore za poticanje sadnje trajnih nasada, a namjera je podići nove nasade vinograda i voćnjaka odnosno sufinancirati nabave sadnica te su svake godine predviđena sredstva u iznosu od 50.000 kuna. Treća mjera također se odnosi na poticanje sadnje trajnih nasada, ali povrtnjaka; cilj je poticati podizanje novih nasada kroz sufinanciranje nabave povrtlarskih sadnica te su i za ovu svrhu predviđena sredstva na godišnjoj razini od 20.000 kuna.
Poljoprivrednim gospodarstvima upisanima u Upisnik poljoprivrednika, za unaprjeđivanje razvoja poljoprivrednih gospodarstava u 2021. dodijeljeno 200.000 kuna. U potpori za poticanje sadnje trajnih nasada, konkretno novih nasada vinograda i voćnjaka (trešnje, višnje, bademi, orasi, smokve i šljive) u 2021. dodijeljeno je, pak, 30.319,73 kuna. Plan gradonačelnika Ivana Budalića i gradske uprave Imotskoga u 2022. za Program iznosi 300.000 kuna. Provedba Programa potpore za znanstvena istraživanja u poljoprivredi na području Grada Imotskog 2021. – 2024. doprinosi očuvanju prirodne baštine, poticanju i zaštiti tradicijskih i autohtonih proizvoda, komercijalizaciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnji eko proizvoda i proizvoda s oznakom izvornosti i geografskim podrijetlom i zaštita autohtonih biljnih i životinjskih vrsta s područja grada Imotskoga i Imotske krajine, a kroz 2021. dodijeljeno je poljoprivrednicima 50.000 kuna. (Pero Livajić)
