U prvih šest mjeseci ove godine na građevinsku dozvolu u Hrvatskoj se u prosjeku čeka čak 69 dana, 20 dana više nego u 2020. godini koju smo uzeli za usporedbu i u odnosu na koju proceduru izdavanja dozvole ubrzalo tek sedam gradova

Brzina izdavanja građevinskih dozvola jedan od vrlo konkretnih pokazatelja efikasnosti gradskih uprava i vrlo bitan adut i kod privlačenja investitora, pa smo provjerili kakva je ove godine situacija s rokovima, koji su gradovi najbrži i koji su se u protekle tri godine najviše ubrzali. Usporedili smo, naime, podatke za 2020. i 2023. godinu.

Prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, prosječna dužina čekanja na građevinsku dozvolu  u 34 grada koji su u sustavu eDozvola  prošle je godine iznosila čak 69 dana, 20 dana više nego što se na dozvole čekalo 2020., s kojom smo radili usporedbu. U ova 34 grada prošle je godine izdano 5.668 dozvola, a u 2020. 4.328, što govori o nastavku građevinskog booma, a vjerojatno i objašnjava trend usporavanja izdavanja građevinskih dozvola – u većini gradova, očito, nedostaje kadra koji bi mogao u kraćem roku obraditi i sve pristigle zahtjeve.

Iako i oni bilježe rast broja predmeta, odnosno izdanih dozvola, u odnosu na 2020. godinu proceduru je ubrzalo tek sedam gradova – Krapina, Kutina, Slavonski Brod, Petrinja, Bjelovar, Pazin i Samobor, s tim da su Slavonski Brod i Samobor ujedno i među gradovima koji su u odnosu na 2020. najviše povećali broj izdanih dozvolaU svim ostalim gradovima proces se znatno produžio, u prosjeku za preko 40 posto, za koliko je otprilike porastao i broj izdanih dozvola.

Najveće produljenje procedure u odnosu na 2020. bilježi Grad Zagreb – s 36 dana u 2020. na čak 135 u 2023. godini. Zagreb, naravno, ima i najveći broj izdanih dozvola – u prošloj godini čak 1.503, što je pet puta više nego u Zadru koji je prvi slijedeći po broju izdanih dozvola. Zagreb bilježi i najveće povećanje broja izdanih dozvola u odnosu na 2020. – prošle godine izdano je 309 dozvola više nego 2020.. U postotcima je to povećanje od 25,9 posto, što Zagreb svrstava na 25. mjesto u odnosu na ostale gradove.

U samo tri grada čeka se kraće od mjesec dana

U prošloj se godini, tako, na građevinsku dozvolu u samo tri grada u zemlji čekalo kraće od mjesec dana. Najbolje su prošli investitori u Kutini u kojoj se čekalo 22 dana, u Bjelovaru 25 i Krapini 28 dana. Grad Samobor dozvole je izdavao u roku 30 dana, u Virovitici se čekalo 32 dana, u Koprivnici 37, Gospiću 38, a u top 10 najbržih gradova su još Poreč u kojemu se na dozvolu čekalo 41 dan, Slavonski Brod, Čakovec i Vukovar s rokom od 42 dana te Petrinja u kojoj su od podnošenja zahtjeva do rješavanja predmeta u prosjeku prolazila 43 dana.

Kao što smo već naveli, procedura izdavanja dozvole ubrzana je u samo sedam gradova i svi oni su 2023. godinu završili u top 10 najbržih.

Rokovi čekanja najviše su skraćeni u Krapini u kojoj su investitori prošle godine čekali po 28 dana, osam manje nego tri godine ranije kad su sa rokom izdavanja dozvola od 36 dana bili pozicionirani kao 10. najbrži grad u zemlji. U Krapini je prošle godine izdana 51 dozvola, 15 više nego 2020. godine.

Slijedi Kutina koja je rokove čekanja skratila za sedam dana, sa 29 na 22 i tako sa 5. mjesta u 2020. izbila na 1. mjesto kao najbrži grad u zemlji po izdavanju građevinskih dozvola. Izdane su 44 dozvole, tri više nego prije tri godine.

Slavonski Brod skratio je čekanje za šest dana, sa 48 na 42 dana, i sa 20. mjesta u 2020. se probio na 4. mjesto u prošloj godini. Za razliku od gradova kod kojih je povećanje predmeta dovelo do usporavanja procedure izdavanja dozvola, u Slavonskom Brodu to se nije dogodilo. Iako su u top 10 gradova s najvećim povećanjem broja izdanih dozvola – u 2023. izdana je 181 dozvola, 44 dozvole, odnosno 32,1 posto više nego u 2020., istovremeno su i među tek sedam gradova koji su ubrzali proceduru.

Petrinja je rokove skratila za četiri dana, sa 47 na 43, i sa 19. pozicije skočila na 5. mjesto. U prošloj godini izdana je 41 dozvola, 13 više nego 2020. godine.

Grad Bjelovar u cijeloj priči pokazuje najveću stabilnost i kontinuitet – prije tri godine Bjelovar je bio treći najbrži grad u zemlji, tamošnji investitori na dozvolu su čekali 28 dana. U prošloj godini bjelovarski gradski službenici ubrzali su proceduru za tri dana a Bjelovar se pozicionirao kao drugi najbrži grad u zemlji. Kad je, pak, broj izdanih dozvola u pitanju, Grad Bjelovar je na 14. mjestu sa 130 izdanih dozvola. Prije tri godine izdano je 129 dozvola.

Grad Pazin proceduru je skratio za dva dana, sa 46 na 44 dana i skočili sa 14. na 13. poziciju u ukupnom poretku. Izdano je 39 dozvola, sedam više nego u 2020. godini.

Listu gradova koji su jedini ubrzali proceduru izdavanja dozvola zaključuje Samobor, još jedan grad koji je u samom vrhu po povećanju broja izdanih dozvola. U 2020. izdali su 131 dozvolu, a na izdavanje se čekalo 31 dan, dok su u prošloj godini izdali 190 dozvola, što je povećanje od 45 posto, a čekalo se dan manje, okruglih mjesec dana.

Što se tiče broja dozvola, nakon Zagreba, najviše ih je prošle godine izdano u Zadru – 312, Velikoj Gorici – 283, Kaštelima – 259, Osijeku – 217, Šibeniku – 198, Samoboru – 190, Slavonskom Brodu – 181, Poreču i Splitu – 174, Puli – 171, Karlovcu – 143, Čakovcu – 142, Varaždinu – 131, Bjelovaru – 130, Makarskoj – 120 i Rovinju – 112. Preko 100 dozvola izdano je još u Vodnjanu – 108 i Dubrovniku – 105. U Koprivnici ih je izdano 99, Umagu 97, Rijeci 86, Vinkovcima 85, Virovitici 80, Trogiru 79, Sisku 76, Labinu 73, Novigradu 68, Gospiću 55, Krapini 51, Kutini 44, Vukovaru 42, Petrinji 41 te Pazinu 39.

Najveće, pak, povećanje broja izdanih dozvola, nakon Zagreba, bilježe Velika Gorica (+146), Zadar (+130), Kaštela (+87), Split (+67), Šibenik (+62), Samobor (+59), Dubrovnik (+50), Rijeka (+46) i Slavonski Brod (+44). (m.p.d.)

 

Bjelovar drugi najbrži sa samo troje službenika – ‘Imamo stručne i obrazovane ljude s puno iskustva pa ne čudi da sve ide brzo’

Grad Bjelovar drugi je najbrži grad u zemlji po izdavanju građevinskih dozvola i jedan od samo sedam gradova koji su u protekle tri godine ubrzali proceduru. Prošle su godine tako izdali 130 dozvola na koje se u prosjeku, prema podacima Ministarstva, čekalo 25 dana. U gradskoj upravi kažu kako svake godine zaprime otprilike podjednak broj zahtjeva, oko 150. Na izdavanju dozvola radi troje službenika, a prema njihovim evidencijama od dana predaje urednog zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole pa do njezinog izdavanja u prosjeku prođe 22 dana.

‘Posljednjih godina svjedoci smo eksplozije građevinskoga sektora u našem gradu. Primjerice, kada je za vrijeme pandemije koronavirusa sve nekako stalo, građevinski sektor kod nas je radio kao nikada i tada smo isto imali izvrsne rezultate u brzini izdavanja građevinskih dozvola. Prvenstveno, na tome rade stručni, obrazovani ljudi s puno iskustva pa ni ne čudi da sve ide brzo, kako se i očekuje. Puno je privatnih investicija te se grade suvremene stambene zgrade, koje su u pet godina niknule na sve strane. No, jednako tako puno radi i sam Grad Bjelovar pa ako znamo da se u sljedećih pet godina očekuje realizacija oko 200 milijuna eura vrijednih projekata, ne čudi da djelatnici moraju biti stručni i brzi kako bi sve ostvarili u zadanom roku. Dodamo li svemu tome da je Bjelovar najveći hrvatski grad s najmanjim porezima, da uskoro počinje gradnja Poslovne zone Veliko Korenovo na oko 80 ha, koju će grijati nedavno izbušena bušotina, da će se graditi i Terme Bjelovar te da će grad uskoro dobiti i dugoočekivanu brzu cestu, zasigurno je kao takav primamljiv brojnim investitorima koji će graditi i ulagati i u budućnosti’, kaže nam gradonačelnik Dario Hrebak.

Samobor: Veći broj izdanih dozvola u kraćem roku i uz manji broj ljudi!

Grad Samobor pokazuje kako je i uz povećan obim posla, pa čak i smanjeni broj ljudi, moguće ubrzati procedure. U prošloj godini izdali su 190 dozvola – 59, a u postotku čak 45 posto više nego prije tri godine, i pritom čekanje skratili za jedan dan i s rokom od 30 dana od predaje zahtjeva do izdavanja dozvola se plasirali kao četvrti najbrži i najefikasniji grad u zemlji. Pritom im se, kaže pročelnik Upravnog odjela za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju Davor Bošković, u proteklih godinu dana broj djelatnika smanjio za gotovo 50 posto. ‘Međutim, iskustvom, željom i predanošću poslu dokazali smo da možemo i dalje biti među najboljima u Hrvatskoj. Djelatnici su ti koji zaslužuju pohvale za predan rad, jer bez njih ne bismo bili ni približno tako dobri i  učinkoviti u izdavanju dozvola’, ističe pročelnik Bošković koji je ovu funkciju preuzeo 2019. godine i tada, kako kaže, ozbiljnije i odgovornije pristupio procesu povećanja učinkovitosti rada Odjela, odnosno promijenile su se do tada uhodane procedure.

„Naš Odjel unaprijed s investitorima odnosno projektantima minimalizira eventualne nedostatke u glavnom projektu na sastancima prije predaje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole odnosno već u procesu izrade idejnih rješenja za određene objekte. Tijekom uredovnog vremena stranke mogu saznati sve detalje koje smatraju spornima ili oko kojih imaju nedoumice kao npr. udaljenosti zgrade od susjeda, broj parkirnih mjesta, broj etaža, postotak zelenila i slično. Na sve njihove upite odgovaramo u najkraćem mogućem roku, često i nakon radnog vremena “, ističe Bošković.

Gradonačelnica Petra Škrobot zadovoljna je ovakvim rezultatima i ističe kako je obveza Grada biti na usluzi građanima i poduzetnicima.

‘Kako smo usmjereni prema privlačenju novih investicija, u interesu nam je da procedura izdavanja građevinskih dozvola ide brzo i zato, iako je broj predmeta u porastu, proces izdavanja dozvola nije usporen. Uz dobru organizaciju i predanost poslu moguće je ostvariti maksimalni učinak. Upravni odjel za provođenje dokumenata prostornog uređenja i gradnju radi dobar posao. Iako se broj djelatnika smanjio, jer su neki otišli u mirovinu, uspijeva se sve potrebno odraditi maksimalno brzo, no uskoro raspisujemo natječaj za zapošljavanje u tom Odjelu, jer interes za izdavanjem dozvola kontinuirano raste. Razlog tome je i niz olakšica za investitore i poduzetnike, koje smo donijeli u proteklom razdoblju.  Smanjeni su komunalni doprinos i komunalna naknada za mnoge djelatnosti, što je pozivnica kako investitorima, tako i obiteljima da dođu živjeti i raditi u Samobor. Grad je tako napravio dodatni iskorak prema stvaranju najbolje klime za gospodarski razvoj. Komunalni doprinos je smanjen od 50 % do 100 % za sve investitore, osim onih koji grade trgovačke centre i skladišne prostore te se bave proizvodnjom u I. zoni gradnje. Komunalna naknada je umanjena  100 % za prvu, 75 % za drugu i 25 % za treću godinu poslovanja. Smanjena je komunalna naknada za kreativne i pametne industrije, tradicijske i umjetničke obrte te kriteriji za oslobođenje plaćanja komunalne naknade za one koji otvaraju obrte u prostorima koji neko vrijeme nisu korišteni, kako bi se isti priveli svrsi. Smanjen je komunalni doprinos za gradnju stanova i obiteljskih kuća izvan I. zone što pojeftinjuje gradnju nekretnine izvan te zone’, kazala nam je gradonačelnica Petra Škrobot.

Slavonski Brod: Skratili proceduru uz povećani broj predmeta i bez novih zapošljavanja

Grad Slavonski Brod deveti je najbrži grad u zemlji po izdavanju dozvola, a u odnosu na 2020. proceduru su skratili za čak šest dana, sa 48 na 42. U samom su vrhu i po broju izdanih dozvola – u 2023. izdano ih je 181, što je 44 više nego 2020., pa je Slavonski Brod u top 10 gradova i po povećanju broja izdanih dozvola.

‘Ova vijest je jako pozitivna za Slavonski Brod i njegove građane. Ona najprije ukazuje na poboljšanu efikasnost administrativnih procesa jer dodatnog zapošljavanja na tim poslovima nije bilo. Ukoliko projektanti dobro pripreme dokumentaciju nema zapreke za rješavanjem predmeta, a sistem e-dozvola dodatno olakšava proces jer se sada i druga javno pravna tijela drže rokova. Poboljšavanje efikasnosti administrativnih procesa može značajno doprinijeti razvoju grada, što je u Slavonskom Brodu izrazito vidljivo. Ovo je potvrda i priznanje gradu da stvara dobro i zdravo poslovno okruženje i daje podršku razvoju građevinskog sektora’, ističe pročelnik Upravnog odjela za graditeljstvo Damir Klarić.