Zaštita okoliša i podizanje ekološki svijesti postale su posljednjih godina sve proračunski zahtjevnija stavka gradova. Puno je EU projekata kojima se pomaže u raznim investicijama i aktivnostima u cilju što bolje zaštite okoliša, a upravo je i zelena EU jedna od stavki kojoj će dati prioritet u novoj financijskoj omotnici. Prije dvije godine, pokazala je naša analiza, za zaštitu okoliša je u relativnom iznosu najviše izdvojio Klanjec, koji je i među vodećima gleda li se ulaganje po stanovniku i trendu povećanja sredstava u odnosu na godinu prije. Među vodećim gradovima su još Senj, Knin, Pregrada, Belišće, Opatija, Split…

Posljednjih godina sve se više priča o potrebnoj sinergiji zaštite okoliša i gospodarstva kojom će se provesti zelena tranzicija gospodarstva promicanjem većeg udjela obnovljive energije, smanjivanjem količine otpada i onečišćenja te očuvanjem bioraznolikosti i usluga ekosustava. Za cijelu zemlju su utvrđene smjernice vezane za bolje gospodarenje otpadom, posebno povećanjem recikliranja komunalnog otpada kako bi se ostvario cilj EU-a za recikliranje i olakšao prelazak na kružno gospodarstvo, završetak određivanja područja mreže Natura 2000, davanje prednosti provedbi projekata u vodnom sektoru itd.

Provjerili smo kakva je situacija bila prije dvije godine (najaktualniji dostupni podaci Ministarstva financija), tj. koliko su gradovi iz konsolidiranih proračuna iz 2018. godine izdvojili za zaštitu okoliša te saznali od njih što je napravljeno i na čemu se radi u projektima zaštite okoliša.

Vidljivo je da su milijunski iznosi utrošeni u gradnju reciklažnih dvorišta te sanaciju odlagališta komunalnih otpada. Da gradovi posjeduju sve više zelenih otoka sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada te da ih je dio ispunio zakonsku obvezu sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom. Mnogi izbacuju plastiku iz upotrebe unutar gradskih ureda te uvode uporabu bioloških sredstava za čišćenje. Radi se i na gospodarenju otpadnim vodama. Sudjeluju i u nizu aktivnosti vezanih za promociju ekologije i zelenih površina.

Iz proračuna smo uzeli stavke – gospodarenje otpadom, gospodarenje otpadnim vodama, smanjenje zagađivanja, zaštita bioraznolikosti i krajolika, istraživanje i razvoj – zaštita okoliša te poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani.

Ako se zbroje te stavke,  vodećih deset gradova izdvojilo je za zaštitu okoliša od 13 do preko 40 posto, koliko je, naime, jedino izdvojio Grad Klanjec, dok su ostali ispod 30 posto. U top deset po izdvojenim relativnim iznosima su srednji i mali gradovi.

Klanjec: Milijunske investicije u sanaciju odlagališta komunalnog otpada i reciklažno dvorište

Sa 41,80 posto izdvojenih sredstava u proračunu, Grad Klanjec je u 2018. godini bio vodeći hrvatskih grad po ulaganju u zaštitu okoliša.

‘Svjesni da smo naslijedili iznimno očuvani okoliš u kojem je još 1949. nedaleki klanac Zelenjak proglašen zaštićenim područjem prirode, strateški smo se u našoj lokalnoj zajednici odlučili za održivi razvoj i planiranje niza aktivnosti usmjerenih upravo ka zaštiti okoliša. Raduje činjenica da smo dio toga uspjeli i realizirati. Dio naših projekata vezan je uz pravilno gospodarenje otpadom. Tu svakako treba istaknuti sanaciju odlagališta komunalnog otpada Medvedov Jarek koju koristi Grad Klanjec, ali i susjedne općine. Nakon investicije vrijedne 9,4 milijuna kuna, sufinancirane od Fonda za zaštitu okoliša sa 73,92%., slika odlagališta u potpunosti se promijenila, a to je naravno i od velike važnosti za kvalitetan život stanovnika u naselju Lučelnica gdje se odlagalište desetljećima nalazi. Prošle smo godine otvorili novoizgrađeno reciklažno dvorište u Medvedovom Jarku. Bila je to investicija vrijedna 2 milijuna kuna, od čega su 1,7 milijuna kuna europska sredstva, 240 tisuća kuna sredstva Ministarstva regionalnog razvoja i 85 tisuća kuna sredstva Grada Klanjca.’ kaže gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek.

‘Uz ove investicije provodimo još jedan europski edukativni projekt pod nazivom „Učimo zeleno“ uz pomoć kojeg, zajedno sa susjednim općinama, kontinuiramo radimo na edukaciji i podizanju ekološke svijesti naših građana, od djece vrtićke dobi do starije populacije. Dio naših projekata vezan je uz učinkovito korištenje energije. Trenutno smo u velikom projektu zamjene cjelokupne javne rasvjete novom LED rasvjetom koja znači i veliku uštedu električne energije. Projekt je vrijedan čak 1,5 milijuna kuna, a odlučili smo se za njegovu realizaciju i kreditno zadužiti kod HBOR-a, uz, na sreću, vrlo povoljnu kamatnu stopu od 0,25 %. U posljednjih nekoliko godina dosta je uloženo i u energetsku obnovu javnih zgrada. Takvu je rekonstrukciju doživjela i zgrada gradske uprave, gradska dvorana, zgrada matične osnovne škole, ali i područne škole u Lučelnici. Financijski smo podupirali i energetski učinkovitu obnovu privatnih kuća, a sve kako bi se smanjila potrošnja energenata kao jedan od najvažnijih faktora u očuvanju okoliša. S obzirom na našu višegodišnju odličnu suradnju s Regionalnom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske, koju s pravom možemo smatrati hrvatskom perjanicom u ovom  području, vjerujemo da nas očekuju u skorije vrijeme i neki novi važni projekti, prvenstveno u korištenju solarne energije.’ – zaključuje gradonačelnik Brlek.

U suradnji sa Zagorskim vodovodom izgrađen je i pročistač otpadnih voda u Dolu Klanječkom vrijedan 700.000 kuna. U aktivnostima zaštite okoliša aktivan je i civilni sektor u Klanjcu.

Senj: U 2020. nabava mobilnog reciklažnog dvorišta, spremnici s karticama/ključevima za zgrade…

Slijedi Senj s izdvojenih 28,09 posto, a koji je ujedno prvi po izdvojenim sredstvima za zaštitu okoliša po broju stanovnika – 2.256,03 kune.

‘Krajem mjeseca srpnja 2018. godine završio je projekt sanacije odlagališta neopasnog otpada na lokaciji Sveti Juraj te je dozvoljena uporaba 1. i 2. dijela građevine infrastrukturne namjene. Radovi na sanaciji odlagališta trajali su od listopada 2016. do kraja lipnja 2018. godine. Ukupna vrijednost izvedenih radova iznosila je 17,3 milijuna kuna, od čega je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao sa 13,7 milijuna kuna, a Grad Senj sa 3,6 milijuna kuna. Tijek sanacije odlagališta bio je iznimno zahtjevan i izazovan jer se samo odlagalište nalazi unutar granica parka prirode Velebit, ali Grad je bio uporan u rješavanju svih poteškoća te napokon imamo odlagalište otpada koje je sanirano prema svim ekološkim standardima. 1. i 2. dio građevine sastoji se od tri kazete sa temeljnim brtvenim sustavom i sistematskom zaštitom iskopa građevinske jame te sustava odvodnje procjednih voda kazeta, sustavom odvodnja oborinskih voda cijelog prostora odlagališta, internih prometnica, sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje sanitarnih voda, sustava elektroopskrbe, ulazna zona i objekti na ulaznoj zoni te ograde i ulaza u prostor odlagališta. Obuhvaćen je i iskop i premještane postojećeg otpada kao i paralelno odlaganje novog otpada. Za potpuno dovršenje projekta još je potrebno izgraditi 3. i 4. dio građevine. 3. dio građevine sastoji se od izgradnje završnog prekrivnog sustava, izgradnje pasivnog sustava otplinjavanja te krajobraznog uređenja, dok se 4. dio građevine sastoji od izgradnje baklje na solarni pogon nakon provedenog monitoringa’ – kaže gradonačelnik Senja Sanjin Rukavina te nastavlja:

‘Krajem mjeseca srpnja 2018. godine uspješno je dovršen projekt izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta u Senju koje je odlukom Gradskog vijeća u listopadu 2018. godine predano na upravljanje Gradskom komunalnom društvu Senj d.o.o. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda, dok su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost bila Posrednička tijela. Ukupna vrijednost projekta određena je na maksimalno 4,7 milijuna kuna, od čega su ukupni prihvatljivi troškovi 4,5 milijuna.
Ukupan iznos bespovratnih sredstava iznosio je 3,8 milijuna kuna, odnosno 84,99% ukupnih prihvatljivih troškova. Projekt je osim aktivnosti izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta, obuhvaćao i obrazovno – edukativne aktivnosti te aktivnosti promidžbe i vidljivosti.
Grad Senj je radom reciklažnog dvorišta stvorio uvjete za odvojeno prikupljanje otpada, mogućnost većeg zaprimanja otpada i smanjenje ukupno odloženog komunalnog otpada na odlagalištima.

Programom građenja građevina za gospodarenje komunalnim otpadom za 2020. godinu Grada Senja planirane su aktivnosti nabave posuda za otpad 120 l (3.500 komada), nabava mobilnog reciklažnog dvorišta, 80 komada spremnika 1.100 l sa karticama/ključevima za višestambene zgrade, nabava koševa sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada na javnim površinama kao i sanacija divljih odlagališta na području Grada… – nabraja gradonačelnik Rukavina.

Treći grad po relativnom iznosu izdvojenih sredstava u 2018. godini bio je Grad Knin – 22,40 posto sredstava za zaštitu okoliša, ujedno je i u vodećih deset po izdvojenim sredstvima po glavi stanovnika – 1.077,06 kuna te po rastu izdvojenih sredstava u odnosu na godinu prije.

Pregrada: Prije 10 godina pristupio europskoj inicijativi za energetski održiv razvitak

Slijedi Pregrada – 18,32 posto izdvojenih sredstava iz proračuna za zaštitu okoliša u 2018. godini.

‘Grad Pregrada ekološki je osviješten grad, koji već niz godina provodi akcije u smjeru promoviranja ekologije, održivog gospodarenja otpadom i ekološkog osvješćivanja zajednice’, ističe gradonačelnik Marko Vešligaj.

Grad Pregrada je 2010. godine pristupio europskoj inicijativi Sporazum gradonačelnika u sklopu kojeg je izrađen Akcijski plan energetski održivog razvitka Grada Pregrade. Na tragu Sporazuma gradonačelnika, Grad Pregrada pristupio je i projektu Local Policies for Green Energy – LOCAL4GREEN koji provodi Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske u sklopu Programa transnacionalne suradnje Interreg Mediteran 2014.-2020, a na poziv REGEA-e postao je i pilot grad u projektu IMPLEMENT – „Improving Local Energy and climate policy through quality management and certification“. Riječ je o projektu koji, uvođenjem programa upravljanja kvalitetom i certifikacije European Energy Award (eea) u Belgiji, Grčkoj, Poljskoj i Hrvatskoj, ima za cilj uspostavu svih potrebnih struktura u gradovima/općinama za provedbu održivih klimatskih i energetskih politika. European Energy Award bavi se energetskom i klimatskom politikom u vidu procesa te obuhvaća cijeli niz dokazanih mjera zaštite energije i klime koje gradovi/općine mogu provoditi.

‘Na području svih mjesnih odbora postavljeni su zeleni otoci sa spremnicima za odvojeno prikupljanje otpada, a ispunili smo i zakonsku obvezu sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom i na svom području izgradili reciklažno dvorište na kojem se prikupljaju posebne vrste otpada. Od početka rada reciklažnog dvorišta, ožujka 2019. pa do kraja te godine, ukupno su prikupljene 122 tone raznog otpada, što je jasan pokazatelj kako građani brinu za okoliš i sve aktivnije djeluju u njegovom očuvanju“, kaže gradonačelnik Vešligaj.

A da bi građani znali kako koristiti dvorište, kontinuirano se radi na edukaciji stanovništva od najmlađe dobi o ekologiji, održivom razvoju i važnosti odvajanja otpada. Tako je u suradnji s Općinom Krapinske Toplice realiziran projekt edukativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom.

Ekološki osviješteni su i DV „Naša radost“ te osnovna i srednja škola, koji s ponosom nose naziv eko vrtića i škole. Uz to, OŠ Janka Leskovara provodi projekt „Pregrada – grad bez plastike“ kojim je potaknula i gradsku upravu da prestane koristiti plastične predmete za jednokratnu upotrebu. Tako je donesena odluka s nizom mjera kojima se u upravnim tijelima Grada Pregrade, trgovačkim društvima i javnim ustanovama kojima je osnivač Grad Pregrada određuje prestanak korištenja plastike za jednokratnu upotrebu, uporaba bioloških sredstava čišćenje, racionalnije korištenje prirodnih dobara i energenata te zamjena određenih predmeta koji se koriste u gradskom poslovanju s ekološki prihvatljivijim, a sve u cilju sprječavanja i/ili smanjenja nepovoljnog utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodni okoliš te zdravlje ljudi.

I gospodarenje otpadnim vodama od velike je važnosti za Grad Pregradu. Zbog nezadovoljavajućeg stanja postojeće kanalizacije u planu je izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda što bi dovelo do unapređenja komunalne usluge, smanjenja razine onečišćenja i zaštita okoliša te zaštita zdravlja stanovništva.

Također, od 2014. godine Grad Pregrada uključuje se u akciju „Zelena čistka“, čiji su ciljevi osvješćivanje važnosti primarnog odvajanja otpada, podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša, prirode i planete Zemlje kao zajedničkog dobra sviju nas. Osim u Zelenoj čistki, Grad svake godine sudjeluje u akciji „Sat za planet Zemlju“, a prošle godine pridružio se i inicijativi „Zasadi drvo, ne budi panj“, u kojoj je posađeno 15 sadnica na tri lokacije u centru grada.

Grad Glina je izdvojio 15,55 posto proračuna za zaštitu okoliša.

Belišće: Kroz projekt R-SOL-E  izgrađeno 5 solarnih elektrana, postavljen solarni totem… 

Slijedi Grad Belišće koji je izdvojio iz proračunu u 2018. godini 14,30 posto za zaštitu okoliša. Ujedno je taj Grad i povećao sredstva u tu svrhu u odnosu na godinu prije, pokazuje naša analiza.

I u proračunu Grada Belišća za 2020. godinu znatan dio sredstava usmjeren je prema zaštiti okoliša, bioraznolikosti, gospodarenju otpadom i otpadnim vodama.

‘Planom razvoja Grada Belišća za razdoblje 2021. – 2027. godine definiran je strateški cilj Energetski učinkovito i zeleno Belišće  kojim se želi postići unapređenje energetske učinkovitosti, a s ciljem održivog gospodarenja prirodnim resursima i gospodarenja otpadom kao energetskim resursom. Nizom mjera očuvat će se kvaliteta zraka, vode i tla te podizanje svijesti stanovništva o smanjivanju količine otpada, njegovom razvrstavanju i uvažavanju načela zaštite okoliša.

Najveći projekt komunalne infrastrukture na području Grada Belišća je Projekt vodoopskrbe i odvodnje vrijednosti 271.578.968 kuna, od čega 189.561.114 kuna dolazi iz Europskog kohezijskog fonda za financijsko razdoblje 2014.-2020. Vrijednost projekta za područje Grada Belišća je 93,2 milijuna kuna. Europskim sredstvima sufinancira se 65 milijuna, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode d.d. ukupno 24,6 milijuna, a tvrtka Hidrobel d.o.o. Belišće 3,5 milijuna kuna. Provedba projekta je planirana u razdoblju od 2020. – 2022. godine. Posebno značajan projekt realiziran sredstvima EU je projekt R-SOL-E kojim je izgrađeno 5 solarnih elektrana na zgradama javne namjene, punionica za električne automobile i postavljen je solarni totem. Ovaj projekt vrijedan 3.035.263,13 kn realiziran je u 2019. godini.

Osim ovog projekta u svrhu smanjenja zagađenja te korištenje obnovljivih izvora energije izgrađena je solarna elektrana na Poduzetničkom inkubatoru u Belišću koja svojim korisnicima osigurava besplatnu električnu energiju. U proračunu za 2020. godinu osigurana su sredstva za sanaciju odlagališta 4 milijuna kuna i za plan gospodarenja otpadom 4,2 milijuna kuna. Za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda Grad izdvaja 340.000 kn, za zaštitu okoliša i izgradnju javne rasvjete u gradu Belišću i pripadajućim naseljima 1,2 milijuna  te za smanjenje zagađenja ali i ekološki prihvatljivu prometnu povezanost – izgradnjom biciklističke staze duljine 4,2 km između prigradskih naselja Gat i Kitišanci u vrijednosti 6,4 milijuna. Projekt Zelene staze Dunava i Drave doprinosi očuvanju okoliša na području provođenja projekta, ekološke dobrobiti lokalnom stanovništvu i zajednici ali i razvijanje javne svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti na području provođenja projekta. Ukupna vrijednost projekta je gotovo 7,5 milijuna kuna, a sufinancirala ga je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 6,3 milijuna kuna i Grad Belišće u iznosu od  blizu 1,2 milijuna kuna.  U 2020. godini za ovaj projekt je osigurano 4,8 milijuna kuna.’ – komentira gradonačelnik Belišća Dinko Burić.

Grad Belšće, što izravnim ulaganjima vlastitih sredstava i sredstava Europske unije, a što kroz njihov indirektni utjecaj u zaštitu okoliša planira izdvojiti  u 2020. godini ukupno 20.974.056 kuna što iznosi 15.07% ukupnog Plana proračuna grada Belišća za 2020. godinu.

Grad Ploče je izdvojio 13,92 posto, Našice 13,48 posto te Županja 12,98 posto.

Supetar: Započela isporuka individualnih spremnika

Grad Supetar je izdvojio 12,57 posto i među vodećih je deset po visini izdvojenih sredstava u relativnom iznosu, ali je i u top deset po izdvojenim sredstvima u odnosu na broj stanovnika – 941,79 kuna.

‘Komunalno društvo GRAD d.o.o. u 2019. godini je nastavilo s implementacijom novog sustava po pitanju gospodarenja otpadom. Isti se u prvom redu odnosi na sakupljanje miješanog komunalnog otpada na „kućnom pragu“ koje je već uspostavljeno u naseljima Mirca, Škrip, Splitska i Supetar – predio Pašike i Centar, a ovih dana krećemo i sa posljednim predijelom Supetar-Dolčić, gdje se miješani komunalni otpad prikuplja na „kućnom pragu“, putem čipiranih spremnika, dok su istovremeno uklonjeni svi spremnici za otpad s javnih površina, izuzev tzv. zelenih otoka namijenjenih za reciklabilni otpad (staklo, plastika, papir, tekstil). Fazno uvođenje ovog sustava determinirano je velikim financijskim sredstvima potrebnim za nabavu sve potrebne opreme (nova vozila, spremnici za otpad, čipovi, čitači čipova, programska rješenja, …)

Sakupljanje reciklabilnog otpada (papir, karton, staklo, plastika, tekstil) se trenutno vrši preko 14 zelenih otoka postavljenih na javnim površinama na području čitavog Grada Supetra. Takav sustav se nije „pokazao“ kvalitetnim pa se Grad Supetar prijavio na natječaj FZOEU za nabavku individualnih spremnika namijenjenih za odvojeno prikupljanje otpada te je prije par mjeseci, nakon dugog čekanja, i započela djelomična isporuka predmetnih spremnika. Spomenuto znači da će svakom korisniku, osim spremnika za miješani komunalni otpad, biti dodijeljeni i spremnici za papir i plastiku te će se navedene frakcije otpada također prikupljati na „kućnom pragu“ korisnika i neće se zasebno naplaćivati. Cilj ovakvog prikupljanja otpada je da se povećaju količine odvojeno sakupljenog otpada. Svim korisnicima usluga odvoza otpada u Gradu Supetru su, počevši od prošle godine, dostavljeni i kuponi za glomazni otpad putem kojih mogu ostvariti odvoz glomaznog otpada do 5m, jednom godišnje, također na „kućnom pragu“, a čije planirano preuzimanje je potrebno najaviti najkasnije do 30. studenoga tekuće godine kako bi se u istoj i izvršilo.’ – kaže gradonačelnica Supetra Ivana Marković.

Po pitanju izgradnje Reciklažnog dvorišta u industrijskoj zoni Žedno Drage, kaže, ishođena je lokacijska dozvola, izrađena projektna dokumentacija te se čeka usklađenje UPU-a Žedno-Drage s PP Grada Supetra, nakon čega će se ishoditi građevinska dozvola te izvršiti prijava na natječaj FZOEU za dobivanje sredstava za izgradnju istog.

U području gospodarenja otpadom i dalje se sustavno radi na osiguravanju svih potrebnih preduvjeta za sanaciju deponija “Kupinovica”, gdje je Grad Supetar ishodio građevinsku dozvolu, pokrenuo javno savjetovanje za javnu nabavu odabira izvođača sanacije deponija u suradnju sa FZOEU, sukladno čemu nas, kaže I. Marković, u bliskoj budućnosti očekuje i početak na sanaciji deponija. Vezano za problematiku preuzimanja otpada sa područja čitavog otoka Brača, a nastavno na Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta na području RH, koju je donijelo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, moramo istaknuti kako smo nakon iscrpljivanja svih zakonskih i inih mogućnosti (Ocjena suglasnosti sa Ustavom premetne Odluke kao i samog Zakona o održivom gospodarenju otpadom, lokalni referendum, žalba i pokretanja Upravnog spora nad Rješenjem Državnog inspektorata), nažalost, morali krenuti sa provedbom predmetne odluke Ministarstva, temeljem naređenja Državnog inspektorata, a pod prijetnjom velikih novčanih kazni.

Uz spomenuti Senj i Klanjec koji su bili vodeći po izdvajanju za zaštitu okoliša u odnosu na broj stanovnika u 2018. godini, slijedi ih Grad Opatija koji je po stanovniku izdvojila 1.252,07 kuna.

Opatija: 86,63% priključenih korisnika na sustav sanitarne odvodnje

Prije dvije godine na području Grada Opatije uspostavljen je novi sustav odvajanja otpada kojim su građanima podijeljeni ljubičasti i sivi spremnici za koristan i miješani komunalni otpad, dok je u dijelovima gradova odlaganje otpada riješeno poluukopnim spremnicima.

Uz nešto početničkih problema, kažu u Gradu, možemo reći da je sustav zaživio i sukladno potrebama građana prilagođava se i djelovanje KD Komunalac d.o.o. U ljetnim mjesecima od  20. lipnja 2020. godine trgovačko društvo KOMUNALAC d.o.o. započinje s drugim tjednim odvozom komunalnog otpada koji će se obavljati do zaključno 12. rujna 2020. godine. Odvozi se miješani komunalni otpad (sivi spremnik) pri čemu Grad Opatija podmiruje troškove odvoza, a troškove zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada u centru za gospodarenje otpadom Marišćina snosi korisnik usluge tj. vlasnik otpada.

‘Odlukom o poticanju priključivanja građevina i o priključenju na komunalne vodne građevine za odvodnju na području Grada Opatije sufinanciraju se priključivanja fizičkih osoba, vlasnika postojećih građevina koje nisu spojene na sustav javne odvodnje kroz dvije mjere: sufinanciranje troškova obročnog plaćanja priključenja do 12 jednakih mjesečnih rata (kada radove izvode Liburnijske vode) – u visini kamatne stope od 6% i rok otplate do 12 mjeseci te na  sufinanciranje troškova priključenja u visini od 20% vrijednosti radova, a maksimalno do 10.000,00 kn po priključku neovisno od toga da li priključak izvode Liburnijske vode ili drugi izvođači (u slučaju da priključak izvodi sam obveznik svojim radom, sufinancira se 20% nabave materijala). Drugom odlukom, Odlukom o priključenju na komunalne vodne građevine, pored toga je uređeno da Grad Opatija sufinancira i 50% troškova nabavne cijene opreme crpne stanice s pumpom.

Ističemo da je poticanje priključivanja korisnika dalo izvanredne rezultate, jer je početkom 2014. godine na sustav sanitarne odvodnje na području Grada Opatije bilo spojeno 1761 obveznika, da bi do početka 2020. godine bilo 2.520 spojenih obveznika te danas po postotku priključenih imamo 86,63% priključenih korisnika.’ – kaže gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić.

Grad kroz javni poziv potiče i ekološke akcije koje provode pojedine udruge i mjesni odbori s ciljem uređivanja i održavanja čistoće okoliša.

Nakon Opatije po izdvajanju za zaštitu okoliša u odnosu na broj stanovnika slijede Biograd na Moru, Novalja, Knin, Supetar, Rab, Dubrovnik i Obrovac.

Što se tiče trenda povećanja sredstava u odnosu na 2017. godinu, predvodio je Grad Split, a slijedili su ga gradovi Knin, Osijek, Klanjec, Belišće, Nova Gradiška, Ploče, Županja, Sinj i Popovača. (L.K.)