Novalja i dalje rekorder po proračunskim prihodima!

Analiza izvršenja proračuna za 2016. pokazuje da su prihodi gradova porasli za pet posto u odnosu na godinu ranije te da najveće prihode i dalje ostvaruju ‘morski’ gradovi. Uz Novalju, najveće prihode su tako ostvarili Novigrad, Umag, Opatija, Rovinj, Hvar, Cres, Poreč i Krk ,

Institut za javne financije objavio je analizu ostvarenja proračuna jedinica lokalne samouprave za 2016. godinu koji pokazuju da je Novalja ponovo broj jedan i najuspješniji hrvatski grad kada su u pitanju prihodi proračuna, kao i da su prihodi gradova porasli za pet posto u odnosu na godinu ranije. Također, uočljivo je da po prihodima prednjače ‘morski’ gradovi pa tako od 25 gradova s najvećim prihodima od kojih većina imaviše od 6.000 kuna prihoda po stanovniku samo Zagreb i Ludbreg nisu na moru, dok su među 63 grada s prihodom po stanovniku nižim od 3.500 kuna samo dva – Kaštela i Ploče – na moru.

Najuspješniji, Grad Novalja u 2016. godini ostvario je, tako, 13.702 kune po stanovniku, čak 2.500 više od drugoplasiranog Novigrada (11.139 kuna po stanovniku). Paralelna analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna koju su, pak, napravili analitičari gradonačelnik.hr-a pokazuje i da je Novalja među top deset gradova s najvećim proračunskim suficitom – 2016. godinu su završili sa 950 kuna viška po stanovniku.

Novalja je već godinama u samom vrhu po proračunskim prihodima, a za to je, osim naravno turizma, ključno bilo sređivanje podataka o nekretninama, s čime se gradonačelnik Dabo uhvatio u koštac čim je 2013. preuzeo vlast u Gradu. Napravili su kompletnu novu bazu podataka i katastar nekretnina, pri čemu se pokazalo kako je godinama prije toga na tisuće nekretnina bilo izvan sustava ili nisu bile adekvatno evidentirane, zbog čega je Grad ubirao znatno manje prihoda od komunalnih naknada, poreza na vikendice, legalizacije, itd… Osim toga, Novalja je među najuspješnijim gradovima i po zaposlenosti i poduzetništvu, gospodarska aktivnost im je u stalnom porastu, što se sve odražava izuzetno visokim prihodima u proračunu. U svakom slučaju, bez povećanja iti jednog nameta za građane, čak su i smanjili neke komunalne doprinose, Ante Dabo i njegova gradska uprava povećali su proračunske prihode za 5-6 milijuna kuna godišnje u odnosu na svoje prethodnike. Dabo tako ističe kako je prije njegova dolaska Grad Novalja samo jednom imao prihode preko 40 milijuna kuna, a otkako je on preuzeo upravljanje gradom, prihodi su četiri godine za redom debelo iznad tog iznosa.

Nakon Novalja i Novigrada, najviše proračunske prihode od svih gradova ima Umag – 11.116 kuna po stanovniku. Gradonačelnik Vili Bassanesetome dodaje i podatak FINA-e po kojem je Grad Umag treći i po gospodarskom stupnju razvijenosti.

‘Navedeni nas rezultati iznimno vesele, no koliko god nam godili, moramo reći da su oni samo dio pokazatelja koji utječu na kvalitetu života naših građana, što je u konačnici naša zadaća i cilj. Kontinuirani i pozitivni rezultati nadasve potvrđuju da smo u zadnjih 10 godina ostvarili najveći rast i razvoj u povijesti našega grada. Prije 10 godina, kroz početnu sveobuhvatnu analizu, započeli smo graditi sustav temeljen na kompetentnim djelatnicima te smo ustrojili tim koji dnevno radi na učinkovitosti i prihodovnoj strani proračuna. Rezultat je to višegodišnjeg promišljanja i ustroja gradske uprave, od sustava upravljanja financijama do sustava upravljanja imovinom grada te sustava procjene i promišljanja. Nadalje, sustave upravljanja proračunom usmjerili smo na alternativne izvore punjenja proračuna i EU fondove te sve dostupne državne izvore. Rezultat toga je da nam je proračun u posljednjih 10 godina narastao gotovo pa za duplo. Zaključak je da gradimo grad budućnosti, grad po mjeri građana koji će imati najviše standarde, uz što nižu cijenu troška. Da je sve to moguće ostvariti, govore rezultati, razna istraživanja i nagrade koji predstavljaju potvrdu da smo na pravom putu’, zaključio je gradonačelnik Bassanese.

Na četvrtom mjestu po visini proračunskih prihoda je Opatija – 9.679 kuna po stanovniku. Gradonačelnik Ivo Dujmić komentira kako ostvareni prihodi s jedne strane ukazuju na nastavak pozitivnih trendova u protekle divje godine. Također, to ukazuje i da je Proračun za 2016. bio realno planiran, što je rezultat opreznijeg pristupa planiranju proračuna kao i kontinuiranog rada na naplati proračunskih prihoda. Dujmić posebno ističe povećanje prihoda od poreza i prireza na dohodak za 6,49 posto u odnosu na 2015. godinu, što ukazuje na povećanje ostvarenog dohotka građana Opatije. Nadalje, porez na promet nekretnina bio je viši za 21,9 posto, što govori o oporavku tržišta nekretnina. Povećani su i prihodi od poreza na potrošnju, što ukazuje na povećanje prometa u ugostiteljskim objektima, dok je povećanje prihoda od poreza na kuće za odmor rezultat kontinuiranog rada gradskih službi na utvrđivanju i naplati.

‘Pored toga, treba istaknuti da Grad durigm mjerama utječe na ostvarenje prihoda proračuna. Primjerice, jedna od mjera je umanjenje zakupnine na zakup gradskih prostora za sve obveznike koji redovito podmiruju svoje obveze. Ta mjera je prvenstveno bila usmjerena poduzetnicima, ali je doprinjela znatno boljoj naplati prihoda od zakupa’, ističe Dujmić i zaključuje kako su ovako dobri rezultati pokazatelj da se gospodarske i socijalne prilike u Gradu Opatiji kreću na bolje, čemu je i sam Grad doprinio svojim kapitalnim ulaganjima i raznim poticajnim mjerama usmjerenim na zapošljavanje i razvoj poduzetništva. ‘Na žalost, Grad kod ostvarenja prihoda u velikoj mjeri ovisi o zakonodavnom okviru koji se proteklih godina mnogo mijenjao, najčešće na štetu JLS. Posljednje izmjene poreznih propisa i provedba porezne reforme imat će negativan učinak na proračunske prihode u 2017. godini kroz smanjenje prihoda od poreza i prireza na dohodak kao i poreza na tvrtku, a od poreza na nekretnine kao mogućeg izvora za više proračunske prihode se u međuvremenu odustalo’, zaključuje Dujmić.

Na petom mjestu je Rovinj – 9.337 kuna, a potom su tu i Hvar – 9.149 kuna, Dubrovnik – 9.090 kuna, te Cres sa 8.583 kune po stanovniku.Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako konstatira kako su ovi rezultati potvrda višegodišnjeg kvalitetnog upravljanja gradskim resursima u Gradu Cresu.

‘Uglavnom sve prihodovne stavke u gradskom proračunu rastu kontinuirano iz godine u godinu. Takav rast ne bi bio moguć da se nizom aktivnosti i odluka gradskih tijela ne potiče razvoj gospodarstva’, ističe Jurjako i navodi neke od njih. Grad je tako, kaže, ciljano smanjio komunalni doprinos u poduzetničkim zonama za 30%. Svoje zemljište u poduzetničkim zonama daju poduzetnicima kroz pravo građenja kako bi im u startu smanjili investiciju jer ne moraju kupovati na otocima skupu zemlju. Kroz vrlo dobro prihvaćen program malih potpora u poljoprivredi, nadalje, sufinanciraju poljoprivredu, gospodarsku granu koja ima svoju perspektivu upravo kroz turizam. ‘Također, uskladili smo svoje procedure sa BFC SEE standardima te dobili BFC certifikat kojim smo ušli među lokalne samouprave sa povoljnim poslovnim okruženjem. Naravno, gospodarske subjekte pratimo sa potrebnom infrastrukturom od vode, kanalizacije pa do cesta. A sve pozitivne poslovne ideje naš Odsjek za poduzetništvo i ostale gradske službe spremno prate kroz njihovu realizaciju’, zaključuje Jurjako.

U top deset po visini proračunskoh prihoda još su Poreč – 8.583 kune te Krk – 8.521 kunu po stanovniku.

Što se suficita tiče, analiza gradonačelik.hr-a pokazuje da je najviše viška u blagajni na kraju 2016. ostalo u Ozlju – 1.422 kune, potom Grubišnom Polju – 1.360 kuna, Rovinju – 1.349 kuna, Novigradu – 1.284, Krku – 1.190, Umagu – 1.122, Omišu – 1.058, Novalji – 950, Kutjevu – 897, te Bujama – 772 kune po stanovniku.

Kada su, pak, općine u pitanju, najveći prihod po stanovniku imala je općina Sutivan na Braču – čak 16.782 kune, a među županijama Virovitičko-podravska, 1.579 kuna.

Autori analize – Katarina Ott, Mihela Bronić i Branko Stanić, napominju kako relativno visoki prihodi nekih jedinica lokalne samouprave ne moraju značiti da one i dobro posluju. Kao primjer navode općinu Civljane koja je 2016. spadala među 18 općina s najvećim proračunskim prihodom po stanovniku, no više od 75 posto njenih ukupnih prihoda bile su državne pomoći (oko 1,9 od oko 2,5 milijuna kuna). Napominju i da sam proračun lokalne jedinice ne mora uvijek odražavati njeno stvarno financijsko stanje, jer se može zaduživati i mimo proračuna, preko pravnih osoba čija je vlasnica/suvlasnica te ustanova koje je osnovala.

‘Iako u nekim lokalnim jedinicama postoje velike razlike između prihoda i rashoda u jednoj godini to ne mora biti pokazatelj lošeg planiranja ili ostvarivanja lokalnim proračuna’, navode autori, objašnjavajući primjerice da je moguće da su lokalne jedinice baš u tom razdoblju ostvarile velike prodaje kapitalne imovine (npr. zemljišta ili zgrada), naplatile visoke iznose komunalne naknade, imale velika kapitalna ulaganja (npr. za lokalne ceste ili sportske objekte) koje su financirale kreditima i/ili pomoćima EU-a, da su prenijele viškove ili manjkove prihoda i primitaka iz prethodne godine, itd.

Analitičari IJF-a kao zanimljivosti ističu to da po prihodima među općinama vode Sutivan (16.782), Vir (16.142) i Baška (15.630) – sve smještene uz more, te da od 18 općina s prihodom po stanovniku većim od 10.000 kuna samo tri nisu na moru. Kada se, pak, gledaju ukupni prihodi – izuzme li se grad Zagreb, koji sa 6,4 milijarde kuna ostvaruje više od 40 posto ukupnih prihoda svih gradova, slijede Split sa 743,7 milijuna kuna i Rijeka sa 679,7 milijuna kuna. No, primjećuju dalje, čak 11 gradova i čak 34 općine u 2016. ostvarilo prihode po stanovniku veće od Zagreba (8.135 kuna).

U usporedbi s prethodnom godinom, prihodi po stanovniku u županijama manji su za jedan posto, u gradovima su viši za pet posto, a u općinama za šest posto. Najviše su ih povećale, gotovo učetverostručile, općine Bosiljevo i Smokvica, te gradovi Ludbreg i Ozalj, koji su ih više nego udvostručili.

Autori analize ističu i kako, iz godine u godinu, podatci o ostvarenju proračuna hrvatskih lokalnih jedinica ukazuju na presudan utjecaj položaja uz more na financijsko stanje gradova i općina; česte velike neusklađenosti između prihoda i rashoda lokalnih jedinica unutra jedne godine; česte velike oscilacije prihoda i rashoda lokalnih jedinica iz godine u godinu; neadekvatne kriterije pri određivanju statusa općina i gradova.

Iznose i nekoliko preporuka za potpuno informiranje o ukupnom i stvarnom financijskom stanju lokalnih jedinica, primjerice da Ministarstvo financija uz objavljene proračune i bilance svih lokalnih jedinica objavljuje i narativna objašnjenja (npr. metodologiju, obuhvat podataka i lomove u serijama podataka), da Vlada odredi nadležna ministarstva koja će za sve pravne osobe u vlasništvu i suvlasništvu lokalnih jedinica, kao i za ustanove koje su te jedinice osnovale, objaviti jedinstvene, ažurirane online baze osnovnih podataka i njihovu bilancu te račun dobiti i gubitaka.

Analitičari IJF-a preporučuju i redovito ažuriranje svih baza podataka, a podsjećaju i na zakonske odredbe kojima su lokalne jedinice, kao i njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici, obvezani objavljivati godišnja financijska izvješća, kao i potpuna godišnja i polugodišnja izvješća o izvršenju proračuna, itd. (gradonačelnik.hr)

0