Najviše obrtnika na 1.000 stanovnika krajem 2020. godine  imali su Hvar, Novalja , Komiža, Krk, Rab, Biograd na Moru, Poreč, Supetar, Vis i Cres. Najveći rast broja obrta zabilježen je, pak, u Imotskom i Hrvatskoj Kostajnici 

Unatoč krizi prošle godine broj obrta u Hrvatskoj je povećan u odnosu na 2019. godinu. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju prošle godine gradovi su imali 17.772 obrta, a na kraju 2019. godine 16.961 obrta, što je rast od 4,8 posto ili za 811 obrta. Isti trend u gradovima je, kao što je vidljivo iz podataka za cijelu zemlju, nastavljen je i ove godine. Prema podacima HZMO za srpanj u zemlji je bilo 73.347 obrtnika, oko 1.200 više nego u lipnju i oko 3.500 tisuća više nego godinu ranije.

Analiza podataka Ministarstva gospodarstva pokazuje da je u prošloj godini čak 90 gradova zabilježilo rast broja obrta, a najveći rast bilježe mali i srednji gradovi. Osam gradova ostalo je na istom broju obrtnika kao godinu ranije, a ostali su zabilježili pad. Najveći broj obrta i obrtnika smješten je naravno u najvećim gradovima, pa tako je i krajem 2020. godine, za kada smo analizirali podatke, predvodio Split sa 3.389 obrta, Rijeka sa 2.646 obrta, Zadar 2.036, Osijek 1.941, Pula 1.717, Dubrovnik 1.604, Šibenik 1.338, Velika Gorica 1.214, Slavonski Brod 1.078 i Varaždin 1.034.

Na 1.000 stanovnika, s brojem obrta predvodi Grad Hvar, 100 obrta na 1.000 stanovnika, slijedi Novalja sa 86 obrta, Komiža s njih 75, Krk 69, Rab jedan manje, Biograd na Moru 61, Poreč 58, Supetar 55 te Vis i Cres 54.

Najveći rast broja obrta u odnosu na kraj 2019. godine imao je Grad Imotski, za 14,5 posto, Hrvatska Kostajnica za 10,5 posto, Obrovac 9,8 posto, isto i Benkovac, u Pleternici je broj obrta porastao za 9,3 posto, Kutini 9,1 posto, Garešnici 9, Đurđevcu 8,8 posto, Osijeku 8,7 posto i Lipiku 8,3 posto.

Zadar: Duga tradicija obrtništva

Zadar je na kraju 2020. godini imao 2.036 obrta, što ga je svrstalo u vodećih deset gradova.

Grad Zadar ima dugu tradiciju obrtništva i obrtništvo predstavlja veoma važan segment ukupnog gospodarstva Grada Zadra. S tim u svezi i u vrijeme velike gospodarske krize koja je započela 2008.g. i koja je trajala gotovo do 2015.g.  zadarski obrtnici su pokazali svoju žilavost te  je u tom periodu kontinuirano, ali ipak  neznatno padao broj obrta  u gradu Zadru (za razliku od ostatka Hrvatske gdje je taj pad bio doista velik).

Od 2016. godine na ovamo broj registriranih obrta u Gradu Zadru kontinuirano raste (za u prosjeku cca 35 novih obrta godišnje) i prema zadnjim podacima od 31.svibnja ove godine ukupan broj registriranih obrta u Gradu Zadru iznosio je 2057 obrta.

‘Zasigurno  su  tom pozitivnom trendu rasta broja obrta u Gradu Zadru pridonijele i brojni Programi direktnih potpora koje Grad Zadar provodi  zadnjih godina kao npr.  Program potpora  poljoprivredi i ruralnom razvoju koji provodimo od 2010.g., Program poticanja  očuvanja tradicijskih obrta koji provodimo od 2014.g., Program potpora malom gospodarstvu kojim potičemo razvoj proizvodnih i ICT djelatnosti (isti provodimo od 2015.g.), Program potpora otočnom gospodarstvu i obrtništvu koji provodimo od 2020.g. kao i Programi kreditiranja poduzetništva i obrta putem subvencioniranja kamatnih stopa i to za očuvanje likvidnosti i za investicije koje smo u sklopu sveobuhvatnog paketa pomoći zadarskom gospodarstvu u ublažavanju i što bržem prevladavanju posljedica gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusom po prvi put proveli ovu godinu. Uz navedeno treba istaknuti i mjere smanjenja cijene  zakupa poslovnih prostora poduzetnicima i obrtnicima   koji posluju u gradskim prostorima tijekom zimskih mjeseci koje se provode već više od 10 godina, kao i subvencioniranje cijene zakupa poslovnih prostora poduzetnicima i obrtnicima koji posluju u Poduzetničkom inkubatoru.  U gradu Zadru, s obzirom na ekspanziju turizma tj. snažnog rasta broja dolazaka gostiju  i ostvarenih noćenja (sve do prošle pandemijske godine) prevladavaju obrti čija je glavna djelatnost turizam i ugostiteljstvo te trgovina, ali značajan udjel imaju i djelatnosti građevinarstva, intelektualnih usluga, ribarstva i marikulture. Što se tiče tradicijskih obrta, smatramo da smo našim Programom poticanja očuvanja istih (kojim sufinanciramo njihove režijske troškove i troškove ulaganja u opremu) uspjeli doprinijeti očuvanju istih, a to se posebno odnosi na postolare, urare, kovače, izrađivače  suvenira i sl.’, kaže  pročelnik UO za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka Ivica Katić.

Dakle, broj obrta u gradu Zadru je od 2016.g. do danas porastao za cca 10 % tj. za 178 obrta više, no u istom periodu broj trgovačkih društava koji imaju sjedište u gradu Zadru i koji predaju financijska izvješća porastao je za 29 % što vjerojatno nije zabilježeno u niti jednom gradu u RH.

Osijek: Dugogodišnji rast broja obrta

U vodećih deset gradova po broju obrta je i Grad Osijek sa 1.941 obrtom na kraju prošle godine, ali i po rastu broja obrta na godišnjoj razini, za 8,7 posto.

Prema podacima od kraja lipnja najviše je bilo uslužnih obrta, pa frizera i kozmetičara, onih u trgovini te ugostiteljstvu i turizmu. Podaci i pokazuju da je broj obrta u stalnom rastu. Tako ih je primjerice na kraju 2018. bilo 1.835, na kraju 2019. 2.095 te kraju prošle godine prema podacima Udruženja 2.258. Na kraju lipnja ove godine aktivnih obrta bilo je 2.392, 114 više nego u siječnju.

Grad Osijek svake godine potiče poduzetništvo pa tako i obrtnike kroz Javne pozive za dodjelu potpora iz Općeg programa poticanja razvoja poduzetništva na području grada Osijeka. Cilj je jačanje konkurentnog nastupa poduzetnika na tržištu te podizanja razine poduzetničkih znanja i vještina.

U okviru Javnog poziva realiziraju se sljedeće mjere Potpore za pokretanje gospodarske aktivnosti poduzetnika početnika, Potpore za nabavu i ugradnju strojeva i opreme, Potpore za certificiranje proizvoda i procesa te usklađivanje poslovanja s GDPR (Europska uredba o zaštiti osobnih podataka), Potpore tradicijskim i umjetničkim obrtima, Potpore za izradu projektnih prijedloga za sufinanciranje iz fondova Europske unije, Potpore za izlaganje na sajmovima i odlazak na sajmove i konferencije kao posjetitelj, Potpore za stručno obrazovanje i osposobljavanje zaposlenika te Potpore za digitalizaciju poslovanja.

Pula: Poticaji kroz šest mjera

Pula je imala 1.717 obrta na kraju prošle godine. Iako nije u vodećih deset, ipak, i u tom gradu je rastao broj obrta na godišnjoj razini, za 2,3 posto.

Grad Pula-Pola je Odlukom o poticanju razvoja malog gospodarstva kroz dodjelu potpora za razvoj poduzetništva grada Pule u 2021. godini „POTPORE PULA 2021“ postavio okvir za poticanje razvoja malog gospodarstva u 2021. godini. Provodi se kroz 6 mjera, a osiguran je iznos od milijun kuna.

Riječ je o potporama novoosnovanim tvrtkama, potpore za digitalizaciju poslovanja i digitalni marketing, potpore za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, subvencioniranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita te edukacija zaposlenika, potpore za sufinanciranje nabave dugotrajne materijalne imovine i potpore za IT sektor.

Ciljevi navedenih mjera su smanjenje početnih financijskih izdataka poduzetnika prilikom pokretanja poslovanja,poticanje mikro i malih poduzetnika da koriste sredstva za digitalni marketing i digitalizaciju poslovanja, smanjenje troškova rada u procesu samozapošljavanja ili zapošljavanja novog djelatnika, odnosno poticanje zapošljavanja nove radne snage, povećanje konkurentnosti mikro i malih poduzetnika kroz dodatnu edukaciju, naukovanje i stručno usavršavanje zaposlenika, zamjena dotrajalih strojeva, alata i opreme, odnosno nabava suvremenih strojeva, alata i opreme čime bi se osnažio sektor malih proizvodnih djelatnosti i sektor uslužnih djelatnosti u području popravaka predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo te povećanje broja gospodarskih subjekata te konkurentnosti u IT sektoru.

Sva predviđena sredstva bit će u cijelosti iskorištena budući je do 15. rujna 2021. godine zaprimljeno 133 zahtjeva poduzetnika koji premašuju iznos planiranih sredstava. Od navedenog broja zahtjeva 77 zahtjeva podnijeli su obrtnici, 54 zahtjeva podnijela su trgovačka društva a zaprimljena su i 2 zahtjeva osoba koje obavljaju djelatnosti slobodnih zanimanja. U tijeku je obrada zaprimljenih zahtjeva.

Lani je iznos poticaja bio 2,5 milijuna kuna, a ukupno je bilo zaprimljeno 272 zahtjeva  od čega je odobreno 221 zahtjev. Poticaji su se davali za sedam mjera, jednu više nego ove godine, a vezanu za posljedice koronavirusa.

Dubrovnik: 1,1 milijun za tradicijske obrte

Dubrovnik je imao 1.604 obrta na kraju 2020. godine.

Grad Dubrovnik subvencionira tradicijske obrte na svom području. Iznos za subvenciju u ovoj godini iznosi ukupno 1.152.000 kuna (48 obrtnika x 12 mjeseci x 2.000,00 kn mjesečno). Ovaj iznos kroz prethodne godine je stalno rastao. U usporedbi s prošlom 2020., Grad Dubrovnik je u ovoj godini subvenciju dao za šestero novih obrtnika (1 krojaču za muškarce, 1 restauratoru, 1 obrada drva, 1 obrada stakla i keramike i 2 unikatna nakita), što također svjedoči o trendu rasta.

Ovim potporama Grad Dubrovnik želi poticati obrtništvo, ali i pomoći opstanku tradicijskih obrta na svom području, koji često ”gube bitku” s novim tehnologijama i novim trendovima, ali i nedostatku mladih ljudi koji su spremni izučavati ove obrte.

Potpore u  2021. je dobilo ukupno 48 obrta –  4  zlatara, 2  postolara,  4  krojača  za  muškarce,  3  muška  frizera,  2  restauratora, 3  obrta za izradu narodnih nošnji i lutaka u narodnoj nošnji, 1  obrt  za  izradu klobuka, veziva i pletiva, 7  obrta  za  obradu  kamena,  2  obrta  za  obradu željeza  i  metala, izradu  ključeva  i  brava,  2  barkariola –  taksi prijevoz na vodi, 1  elektroinstalater, 2  obrta  za  izradu  maski i kostima za karneval, 1  obrt za izradu  i  popravak  kožne  galanterije, 4  obrta za proizvodnju predmeta od stakla i keramike, 1  urar, 6  obrta za izradu izvornih suvenira, rukotvorina i autohtonih proizvoda te 3 obrta za unikatni nakit.

Prema podacima Udruženja obrtnika trenutačno stanje obrta je 1.644, na kraju prošle godine bilo je 1.542, a na kraju 2019. 1.440. Otprilike pola obrta na području Grada odnosi se na prijevoz te ugostiteljstvo i turizam.

Velika Gorica: Stipendije učenicima koji se školuju u trogodišnjem programu za deficitarna zanimanja 

Velika Gorica je imala 1.214 obrta krajem prošle godine i bila u vodećih deset gradova, a što, iako je ne svrstava u vodećih deset, ipak visok rast od 2,5 posto na godišnjoj razini.

Grad Velika Gorica kontinuirano pomaže u poticanju razvoja obrtništva na području Grada Velike Gorice kroz programe potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, deficitarnih i proizvodnih obrtničkih djelatnosti, potpora za proizvodne i neproizvodne djelatnosti, potpora za poduzetnike početnike, potpore za naukovanje za obrtnička zanimanja, potpora za pokriće troškova za konzultantske usluge EU projekata te potpora za pojedinačne nastupe na manifestacijama.

Prema službenim podacima HOK-a Zagreb, Udruženje obrtnika Velika Gorica ukupan broj obrtnika u 2019. godini iznosio je 1.237, što je 122 obrtnika više u odnosu na 2018. godinu. Prema istim podacima, najviše obrtnika zastupljeno je u cehu za pružanje intelektualnih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti, 315 obrtnik u 2019. godini što je 131 obrtnik više nego u 2018. godini.

Na drugom mjestu po broju obrtnika nalazi se ceh prijevoznika sa 260 obrtnika u  2019. godini, što je 40 obrtnika više nego u 2018. godini. Slijede ga ceh građevinara i ceh frizera, kozmetičara i pedikera.

Prema službenim podacima HOK-a Zagreb, Udruženje obrtnika Velika Gorica ukupan broj obrtnika u 2020. godini iznosio je 1.299, što je 62 obrtnika više u odnosu na 2019. godinu. Prema istim podacima, najviše obrtnika zastupljeno je u cehu za pružanje intelektualnih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti, 381 obrtnik u 2020. godini što je 66 obrtnika više nego u 2019. godini. Na drugom mjestu po broju obrtnika nalazi se ceh prijevoznika sa 232 obrtnika u  2020. godini, što je  28 obrtnika manje nego u 2019. godini. Slijede ga ceh građevinara i ceh frizera, kozmetičara i pedikera.

Kako bi se poticala daljnja izobrazba učenika za tradicijska deficitarna zanimanja, Grad Velika Gorica svake godine dodjeljuje stipendije učenicima koji se školuju u trogodišnjem programu za deficitarna zanimanja (npr. armirač, bravar, dimnjačar, fasader, keramičar, kuhar, stolar, zidar..)

Slavonski Brod: Godišnje oko 100 obrta više

I Slavonski Brod je u vodećih deset gradova po broju obrta. Na kraju prošle godine bilo ih je 1.078. Rast broja obrta na godišnjoj razini nije u vodećih deset, ali je ipak visokih četiri posto.

Od početka pandemije koronavirusa Gradu Slavonskom Brodu imperativ je bio očuvati radna mjesta te pružiti pomoć poduzetnicima i obrtnicima. Grad je, stoga, prvotno pomogao donošenjem odluka o oslobađanju zakupnina i komunalne naknade. Zakupnici ljetnih terasa, unatoč činjenici što im je rad tada bio dozvoljen, bili su oslobođeni zakupa tijekom svibnja, lipnja i prve polovice srpnja 2020. godine, a nakon toga im je oslobođenje iznosilo 30 % ugovorenog zakupa. Krajem 2020. godine donesene su i mjere kojima Grad ponovno potpuno oslobađa plaćanja zakupa ljetnih terasa dok je trajalo ograničenje rada ugostiteljskih objekata. Onim poduzetnicima i obrtnicima čiji rad nije bio obustavljen, a koji su koristili poslovne prostore u vlasništvu Grada, umanjena im je obveza plaćanja zakupnine ako su imali pad prihoda u odnosu na isto razdoblje prethodne godine od 40 % i više. Oslobađanja za zakupe poslovnih javnih površina i poslovnih prostora, komunalne naknade i spomeničku rentu iznosila su više od milijun kuna. Grad je, nadalje, u 2021. godini ukinuo i porez na potrošnju te na taj način dodatno oslobodio ugostitelje s 1,3 milijuna kuna, a kroz smanjenje prihoda od poreza na dohodak zbog odgode i oslobađanja plaćanja poreza i prireza na dohodak dodatno je izdvojen iznos od 2,6 milijuna kuna. Ukupna pomoć iz gradskog proračuna poduzetnicima, obrtnicima i ugostiteljima tijekom pandemijskih okolnosti doseže iznos veći od 5 milijuna kuna.

Prema podacima Udruženja obrtnika Slavonski Brod, posljednje dvije godine vidljiv je trend povećanja broja obrta te se prema prosjeku godišnje registrira po 100 novih obrta. Govoreći o ukupnom broju obrta, prema posljednjim podacima ta brojka se kreće oko 1 700 obrta pri čemu je važno za istaknuti da ovaj broj uključuje i obrte izvan samog grada, odnosno obuhvaća područje bivše općine Slavonski Brod. U novije vrijeme sve se više pokreću konzultantski obrti, obrti koji se bave izradom suvenira i nakita, ali tu su i obrti iz područja metalne industrije i pekarstva.

Povećanje obrta posvećenih tradicionalnim djelatnostima nije uočen, odnosno obrti s takvim djelatnostima u vlasništvu su obitelji koji se već generacijama bave određenom obrtničkom djelatnošću.

Varaždin: Kontinuirani poticaji za obrtnike

Varaždin je lani također bio u vodećih deset gradova po broju obrta, bilo ih je 1.034.

‘Grad Varaždin kroz projekt “Poduzetnički fond Grada Varaždina“ dodjeljuje bespovratna sredstva poduzetnicima i obrtnicima s područja Grada Varaždina kontinuirano od 2014. godine. Visina potpore kreće se u rasponu od 5.000 do 15.000 kuna te je do sada  poticaje primilo 1.600 korisnika, a Grad je izdvojio više od 11 milijuna kuna. Činjenica je kako su obrtnici i poduzetnici zbog bolesti Covid 19 virusa protekle godine slabije poslovali, te će se i nadalje nastojati iznaći načina kako bi im se pomoglo. ‘ – komentar je iz Grada.

Krk: Raste broj obrta

Krk je imao 69 obrta na 1.000 stanovnika što ga svrstava u vodećih 10 gradova.

Prema podacima sada ima 470 obrta, najviše iz područja uslužne djelatnosti, trgovine pa ugostiteljstva. Početkom 2020. godine u Gradu je bilo 457 obrta, od čega 23 zajednička.

Poreč: Prevladavaju uslužni obrti i obrti za intelektualne usluge

Poreč je na 1.000 stanovnika imao lani 58 obrta, što ga svrstava u top deset gradova.

Početkom 2020. u Istarskoj županiji aktivno je bilo 7950 obrta. Tijekom 2020. vidljiv je lagan rast broja obrta. Krajem 2020. na području Istre poslovalo je 8063 obrta, odnosno 113 obrta više. Na području obuhvata aktivnosti Udruženja obrtnika Poreč početkom 2020. poslovalo je 1518 aktivnih obrta (u radu, privremena obustava i bez početka rada). Krajem 2020. godine na području Poreštine poslovalo je 1516 aktivnih obrta.

Na području obuhvata Udruženja obrtnika Poreč u 2020. godini prevladavali su uslužni obrti i obrti za intelektualne usluge, a zatim ugostiteljski i trgovački obrti. Primjećuje se tendencija smanjenja proizvodnih obrta, dok su tradicionalne djelatnosti konstantne te urara i postolara ima podjednako, lončari i drugi umjetnici pretežno su vezani za turizam i izradu suvenira, a ima ponešto kamenoklesara i vađenja ruda.

‘Grad Poreč-Parenzo kroz razne uspješne mjere daje podršku razvoju obrtništva na svom području. Obrtnike se podupire raznim direktnim i indirektnim mjerama od direktnih financijskih potpora, subvencioniranja kamate na kredite, subvencioniranih prostora u Poduzetničkom inkubatoru, opremljenih poduzetničkih zona do raznih edukacija i programa promicanja poduzetništva. Može se reći da se mjere za razvoj poduzetništva i poticaji za investiranje zapravo u gradskom proračunu provode kroz sve upravne odjele jer svi oni na određen način sudjeluju u pripremi i provedbi raznih programa i projekata kojima se stvara poticajno poslovno okruženje u Poreču. Obrtnici se u Poreču slušaju svakodnevno, i Grad im želi biti važan i pouzdan partner u poslovanju, zato se sada u ovo vrlo izazovno doba prilagođava njihovim potrebama i donosi posebne mjere za pomoć poduzetnicima i obrtnicima.’ – komentiraju u Gradu.

Cres: Tradicijski obrti poput prerade ovčje vune u suvenire i proizvodnja tradicionalnih otočkih keksi 

Među vodećih deset gradova po broju obrta na 1.000 stanovnika je i Grad Cres, sa 54 obrta. Podatak da je Cres među vodećim gradovima po broju obrta me veseli i potvrđuje da su Cresani marljivi i radišni ljudi, komentar je gradonačelnika Marina Gregorovića.

Trećina obrtnika je u uslužnim djelatnostima, gotovo jednako toliko spada u ugostiteljstvo, a preostala trećina odnosi se na trgovine, ribarstvo i poljoprivredu, prijevozništvo itd. Ne čudi da su najzastupljenije upravo uslužne djelatnosti, među koje se ubrajaju primjerice iznajmljivači plovila, obrti koji se bave sportom i rekreacijom, potom soboslikari, fasaderi i stolari, ali i intelektualne usluge,  budući da je glavna gospodarska grana turizam kojeg prate razni uslužni obrti. Prema podacima Udruženja obrtnika Cres-Lošinj s kojim Grad Cres dobro surađuje, broj obrtnika kontinuirano lagano raste, jedino se pad primjećuje kod ribara i poljoprivrednika koji pronalaze druge organizacijske oblike za svoj rad. Od tradicionalnih djelatnosti može se istaknuti Ruta koja prerađuje ovčju vunu u originalne suvenire ili Slastice Margareta koji proizvode tradicionalne otočke kekse, a mnoge su izvukli iz zaborava.

Programom potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju Grada Cresa za razdoblje od 2018. do 2020. godine ukupno je dodijeljeno oko 120.000 kn za šezdesetak poljoprivrednih proizvođača. Redovito su se u proračunu predviđala onolika sredstva koliko je bilo potrebno da se udovolji zahtjevima svih creskih poljoprivrednika. Mjere za koje su se tražile potpore bile su kupnja poljoprivredne mehanizacije i opreme, ograđivanje nasada za zaštitu od divljači, nabava sadnog materijala, navodnjavanje poljoprivrednih površina i razvoj ovčarstva ili pčelarstva. Od osnivanja Lokalne akcijske grupe u ribarstvu „Vela vrata“, redovito se raspisuju natječaji za dodjelu sredstava za unapređenje ribarstva koje creski ribari rado koriste. Među poticaje treba ubrojiti i subvenciju cijene vode na sjevernom dijelu otoka koji nije pokriven vodovodnom mrežom zahvaljujući kojoj se olakšava rad obrtnicima na tom području.

Imotski: Vodeći po rastu obrta

Grad Imotski vodeći je po rastu broja obrta. Na kraju 2019. bilo ih je 173, a na kraju lanjske godine 198, što je rast od 14,5 posto.

‘Grad Imotski je u 2019. i 2020. godini provodio Program potpore osnivanja i razvoja malog gospodarstva u kojem su poduzetnici početnici poticani bespovratnim sredstvima u iznosu od 20.000 kuna dok je u 2021. godini provedba istog programa u tijeku.’ – komentar je iz Grada. (L.K.)