Prema podacima iz  proračuna gradova  u 2018. godini najveći je udjel u proračunu namijenjen socijalnoj zaštiti bio u gradovima Buzetu, Vrgorcu, Vrlici, Rabu, Solinu, Valpovu, Pakracu, Đakovu, Umagu i Komiži. U odnosu na broj stanovnika opet je prvi Buzet, a slijede Umag, Rab, Vrlika, Dubrovnik, Vrgorac, Poreč, Opatija, Obrovac i Komiža. Gleda li se pak trend povećanja izdvojenih sredstava u apsolutnim iznosima u 2018. godini u odnosu na 2017. tada je vodeći Grad Rab, a slijede gradovi Bjelovar, Đakovo, Opatija, Požega, Varaždin, Vinkovci, Vrgorac, Valpovo i Koprivnica.

Analizirali smo podatke o socijalnoj zaštiti koja unutar proračuna uključuje stavke – brigu o bolesnima, invalidima, starijima, obitelji i djeci, nezaposlenima, brigu vezanu za stanovanje, socijalnoj pomoći stanovništvu te razvoju socijalne zaštite.

Svrha je da se kroz socijalnu zaštitu spriječi socijalna isključenost pojedinca, odnosno zaštite socijalno ranjive skupine, kao što su stari, bolesni, invalidi, nezaposleni, siromašni, obitelji s djecom i slično. Svakako je tema o socijalnoj zaštiti i posljednja dva mjeseca uslijed bolesti COVID-19 vrlo aktualna. Domovi za starije su među najizloženijima, a neki i glavna žarišta zaraze. Uglavnom, sve kategorije su sigurno pod većom pažnjom i stoga je jasno da se novac i kroz rebalans koji najavljuju gradovi za tu svrhu neće mijenjati.

Prema podacima od prije pet godina Hrvatska je izdvajala za socijalnu zaštitu upola manje od prosjeka EU. No, otvaranjem sredstava iz EU fondova, ta su sredstva znatno porasla, a što je vidljivo i iz proračuna gradova, gdje su za socijalnu zaštitu i nekoliko puta povećani iznosi. Jedan je tako od popularnih EU projekata, projekt Zaželi kroz koji se zapošljavaju žene. Upravo su te zaposlenice vrlo aktivne i ovih dana u gradovima, jer su se uključile u obilazak staračkih i samačkih kućanstava. Upravo je na području zapošljavanja niz mjera, ali i onih za strukovno obrazovanje, cjeloživotno učenje i sl. Sredstva su namijenjena i za najmlađe, pa se tako pomaže iz EU u gradnji vrtića ili produljenom boravku u školi. U niz mjera uključili su se posljednjih godina jače i gradovi, pa tako iz svojih proračuna velik broj njih izdvaja više sredstava za naknade za bebe, za stipendije, prijevoz učenika, sufinanciranje vrtića itd. Iz proračuna gradova u 2018. godini vidljivo je da je dvije trećine gradova povećalo iznose za socijalnu zaštitu. A mi smo ih upitali i o ovogodišnjim planovima.

Najveći udjel proračunskog novca za socijalnu zaštitu u odnosu na broj stanovnika u 2018. godini imao je Grad Buzet – 889,26  kuna , koji je ujedno i vodeći po postotku izdvojenih proračunskih sredstava u tu svrhu – 14,25 posto. Nakon Buzeta, najviše je po glavi stanovnika u 2018. godini izdvojio Grad Umag –  874 kune.

Umag: Više novca za sufinanciranje smještaja u Domu umirovljenika

„Zahvaljujući izgrađenom sustavu pogodnosti i skrbi, s ponosom možemo utvrditi kako je Umag doista grad socijalne osjetljivosti, grad koji s ponosom i osobitom pažnjom vodi računa o skrbi svojih sugrađana, posebice onih slabijeg imovnog stanja, narušenog zdravlja i osoba treće životne dobi. Upravo smo u tom smislu u proteklom razdoblju povećali izdavanja u području socijalne skrbi koja se odnose na  sufinanciranje smještaja starijih osoba u Domu umirovljenika, zdravstvenu njegu naših nemoćnih sugrađana kroz smještaj u zdravstvene ustanove posebne skrbi, program pomoći u kući, pučke kuhinje i slično. U tom smislu, Grad Umag će i u nerednom periodu poduzimati sve dostupne mjere za poboljšanje kvalitete života građana.“ – komentira gradonačelnik Umaga Vili Bassanese.

No treba i spomenuti da Umag ima besplatan vrtić, visoke naknade za novorođene bebe, visoke stipendije za učenike i studente, daje umirovljenicima najveće božićnice u RH.. i niz drugih mjera kojima  pomaže mladim obiteljima i mladima te onima treće životne dobi.

Nakon Umaga po glavi stanovnika je najviše izdvojio Grad Rab – 785,03 kune,  koji je ujedno vodeći gleda li se povećanje iznosa namijenjenom socijalnoj zaštiti u 2018. u odnosu na godinu ranije –  4.827.937 kuna.

Rab: Niz mjera za pomoć najmlađima

Kako se vidi iz proračuna za ovu godinu, na stavci socijalnog programa, koji su nam proslijedili iz Grada Raba, u ovoj godina Grad je povećao iznos u proračunu za naknade za novorođene bebe na 250 tisuća kuna, za sufinanciranje djece u vrtićima planiran je iznos od 130 tisuća kuna, a u potpunosti se plaća za djecu s poteškoćama u razvoju, prema kriteriju socijalne skrbi pokriva se i trošak marende djecu u školi, 60 tisuća kuna predviđen je iznos za logopede, 120 tisuća za produženi boravak u školi, 80 tisuća za prijevoz učenika, 125 tisuća za aktivnosti gerontodomaćica itd.

Vrlika je četvrti grad u zemlji koji je izdvojio u 2018. godini najviše sredstava po glavi stanovnika za socijalnu zaštitu iz proračuna – 700,97 kuna, a treći po udjelu izdvojenog proračunskog novca  – 10,37 posto. Slijedi Dubrovnik s izdvojenih 592,44 kune po stanovniku Grada.

Dubrovnik: Za socijalni program u 2020. godini 34,2 milijuna kuna

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na prvoj ovogodišnjoj sjednici donijelo je Mjere socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2020. godine. Mjere predstavljaju kontinuirane procese koji  imaju za cilj očuvanje životnog standarda građana te primjereno zadovoljavanje potreba socijalno osjetljivih skupina, te unaprjeđenje kvalitete života svih dobnih skupina.

Osim prava na pomoć u podmirenju troškova stanovanja i obroka u pučkoj kuhinji, koji se jamče svim građanima Republike Hrvatske kojima prijeti siromaštvo, u Dubrovniku su tim građanima, kao i onima izloženima socijalnoj isključenosti (npr. osobe s invaliditetom, starije osobe) dostupna i mnoga druga prava i pomoći. Drugim riječima, većina mjera Socijalnog programa nadogradnja je zakonom zajamčenih prava, odnosno predstavlja svojevrsni nad standard u socijalnoj skrbi.

U proračunu za 2020. godinu je za potrebe provođenja mjera osigurano 34,2 milijuna kuna. Na socijalnu skrb otpada najveći pojedinačni dio – 16,06 milijuna kuna, a 9,3 milijuna kuna rezervirano je za zdravstvenu skrb, dok je za poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju osigurano preko 3 milijuna kuna te 4,2 milijuna kuna za skrb o djeci i mladima. Za skrb o stradalnicima iz Domovinskog rata rezervirana su sredstva u iznosu od 1,4 milijuna kuna.

Vrgorac je izdvojio po glavi stanovnika 589,26 kuna ili 12,17 posto iz proračuna što ga svrstava na drugo mjesto među gradovima u RH. Poreč je po glavi stanovnika izdvojio 575,58 kuna.

Poreč: Za socijalnu skrb ove godine 11,8 milijuna kuna

 „Iz godine u godinu povećavamo iznos sredstava za javne potrebe u socijalnoj skrbi, za što smo ove godine planirali 11,8 milijuna kuna. Najveći dio toga odnosi se na sufinanciranje rada Doma za starije i nemoćne osobe u Poreču, koji je Grad izgradio svojim sredstvima, te programa koji se u njemu realiziraju-od sufinanciranja smještaja, programa Poludnevnog boravka za starije osobe, programa Hospicij – kućna skrb, te programa Medicinska rekreacija za starije osobe. Grad Poreč je bio među prvima koji je pokrenuo program sufinanciranja dopunskog zdravstvenog osiguranja za sve naše umirovljenike, a tu su i druge brojne pogodnosti koje umirovljenici ostvaruju poput popusta na parking, dodatka na mirovinu umirovljenicima s najnižim prihodima, sufinanciranje odvoza komunalnog otpada. Sufinanciramo sa 450 tisuća kuna i rad Dnevnog centra za rehabilitaciju Veruda za djecu, mladež i odrasle s poteškoćama u razvoju, kako bi građani dobili tu uslugu u našem gradu, bez potrebe putovanja u Pulu. Osim programa potreba u socijali,  s okolnim općinama i turističkim tvrtkama izdvajamo oko milijun kuna godišnje za dodatne timove hitne medicinske pomoći, kako bi vrata porečke hitne uvijek bila otvorena, zajedno sa Zavodom za hitnu medicinu Istarske županije donirali smo porečkoj ispostavi hitne i novo vozilo, kao i novu opremu za službenike, a plaćamo i troškove smještaja deficitarnim kadrovima – liječnicima, te u dogovoru s Istarskim domovima zdravlja nabavljamo novu opremu za njihovu ispostavu u našem gradu, a sve kako bi naši građani imali kvalitetne usluge, a Poreč bio grad po mjeri građana.“ – komentira gradonačelnik Poreča Loris Peršurić.

Opatija je za socijalnu zaštitu u 2018. po glavi stanovnika izdvojila 516,57 kuna i u poretku je osmi grad u RH, a četvrti gledaju li se povećana proračunska sredstva za socijalnu zaštitu o 2018. u odnosu na 2017. godinu – 2.739.643 kune.

Opatija: Briga o natalitetu i umirovljenicima

Prema odluci o socijalnoj skrbi i zdravstvenoj zaštiti Grada, niz je mjera kojima se pomaže socijalno ugroženim obiteljima i starijima, od pomoći za stanovanje, troškova ogrijeva, financiranje boravka u dječjem vrtiću, u produženom boravku u školi, pa financiranje javnog prijevoza ili smještaja za bolesne koji nemaju mogućnost brige od obitelji.

Kako stoji u dokumentu, Opatija daje i naknade za novorođene bebe, prvo 10.000 kuna, drugo 15.000, treće 20.000, te za svako sljedeće pet tisuća više. Pomaže se i novčano obiteljima s četvoro i više djece, pa umirovljenicima sa 300 kuna mjesečno kojima je mirovina 1.300 kuna i niža, odnosno sa 1.000 kuna godišnje s mirovinom od 3.000 kuna i niže.

Lani je za mjere socijalne i zdravstvene zaštite Grad izdvojio 5,4 milijuna kuna, a više od polovice odnosi se na promicanje nataliteta i umirovljenike.

Među prvih deset po izdvojenim sredstvima za socijalnu zaštitu po glavi stanovnika još su gradovi Obrovac – 468,67 i Komiža – 465,42 kune po stanovniku.

Prema udjelu namijenjenom socijalnoj zaštiti u proračunu za 2018. godinu vodeći je Buzet s odvojenih 14,25 posto proračuna, Vrgorac – 12,17 posto, Vrlika – 10,37 posto, spomenuti Rab s izdvojenih 10,34 posto, Solin – 8,76 posto te Valpovo 8,54 posto, koji je ujedno i u top deset gradova koji su povećali sredstva u 2018. u odnosu na 2017., za 2.535.512 kuna.

Valpovo: U dvije godine šest puta povećana sredstva za socijalnu skrb

Izdvajanja iz Proračuna Grada Valpova za područje socijalne zaštite se kontinuirano povećava svake godine, tako da je tijekom 2017. godine za navedenu namjenu isplaćeno ukupno 925.000 kuna, 2018. godine 3,3 milijuna, a tijekom 2019. godine rekordnih 5,8 milijuna kuna.

– U sklopu provedbe socijalnih mjera za najpotrebitije naše sugrađane, Grad Valpovo prvenstveno vodi brigu o podmirenju osnovnih životnih troškova na način da korisnicima Socijalnog programa sufinancira troškove stanovanja (troškovi električne energije, odvoza kućnog smeća, komunalna naknada, trošak stanarine i dr.), zatim troškove ogrijeva te isplaćuje jednokratne novčane pomoći.

Ujedno, svake godine sjeti se i svojih umirovljenika koji su često u današnjem društvu zapostavljeni te im isplaćuje novčane naknade u vidu božićnica i uskrsnica. Važno je spomenuti i novčane naknade za novorođenčad, sufinanciranje programa poludnevnog boravka za starije osobe, kao i značajne donacije udrugama u području humanitarnog i socijalnog karaktera gdje posebno ističemo Udrugu invalidnih osoba MI Valpovo.

Daleko najveća izdvajanja Grada Valpovu u području socijalne zaštite odnose se na EU projekt pod nazivom „Zaželi“. Navedeni projekt financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda te je njegova ukupna vrijednost 9,2 milijuna kuna. Kroz projekt „Zaželi“ priliku za zaposlenje je dobilo ukupno 65 žena koje su bile na tržištu rada i koje svojom predanošću i požrtvovnošću pružaju usluge pomoći u kući starijim osobama i osobama u nepovoljnom položaju. Naše vrijedne gerontodomaćice svakodnevno obilaze korisnike s područja grada Valpova kao i prigradskih naselja. Kako bi uspješno obavljale svoj posao sve su gerontodomaćice na korištenje dobile bicikle koji su također financirani iz sredstava Europskog socijalnog fonda u iznosu od 90.000 kuna – komentiraju u Gradu.

‘Zadovoljan sam provedbom socijalnih mjera koje uvelike olakšavaju teške životne trenutke osoba u potrebi, a ovaj trend povećanja sredstava nastavit će se i u narednom razdoblju, sve za dobrobit naših sugrađana’ – komentira gradonačelnik Matko Šutalo.

Slijedi Pakrac koji je u 2018. godini za socijalnu zaštitu izdvojio 8,44 posto, pa Đakovo sa 8,05 posto, a koji je i u top deset po rastu izdvojenih sredstava u 2018. u odnosu na godinu prije – 2.747.153 kuna.

U programu socijalne skrbi Grada Đakova također je vidljiva stavka –  briga o stanovanju, pa tako Grad sudjeluje u financiranju troškova ogrijeva, kućnog otpada, električne energije, vode ili najamnine.

Tu je i niz mjera za financiranje najmlađih i mladih – od naknada za bebe, stipendija, prijevoza…

Kako se vidi iz ovogodišnjeg proračuna Grada za stipendije studenata osiguran je iznos od 750.000 kuna, za učeničke stipendije 200.000, za naknade za novorođene bebe 700.000, za prijevoz učenika 550.000, a isti iznos i za prehranu, za poslove dadilje 100.000 kuna, pa 20.000 kuna za smještaj djece u vrtićima izvan Grada….

Iza Đakova najviše je sredstava izdvojio spomenuti Umag te Komiža s izdvojenih 7,90 posto proračuna.

Kao što smo naveli, Rab je imao najveći rast sredstava u proračunu za 2018. u odnosu na 2017. za socijalnu zaštitu, a slijedi Bjelovar kojemu su se u tu svrhu sredstva povećala za 2.908.180 kuna.

Bjelovar: Kroz projekt Zaželi zaposleno 77 žena

Grad Bjelovar želi biti razvijen, ali i socijalno osjetljiv Grad što dokazujemo i mnogim projektima na tom području. Izvršenje proračuna za socijalnu skrb u 2017. godinu iznosilo je 3.191.053,71 kn, dok je u 2018.  izvršenje na tom području 6.099.233,81 kn te u 2019. 8.058.577,00 kuna.

Povećanje je iznimno vidljivo i stoga što se u Upravnom odjelu za kulturu, socijalnu skrb i opće poslove Grada Bjelovara provode i projekti na području socijalne skrbi za koje smo iz europskih fondova dobili značajna sredstva. Jedna od najznačajnijih projekata Grada zasigurno je projekt Kotač promjene u sklopu programa „Zaželi – program zapošljavanja žena“. Europski socijalni fond Gradu Bjelovaru dodijelio oko 10 milijuna kuna, što je najviše u Hrvatskoj u tom programu. Projekt je počeo u 2018., a sada se već bliži i kraj tog dvogodišnjeg programa u kojemu smo zaposlili 77 dugotrajno nezaposlenih žena iznad 50 godina. Svaka od njih vodi brigu o četiri starije osobe ili osobe s invaliditetom, dakle ukupno je riječ o 308 korisnika. Projekt trenutačno ide jako dobro, žene pružaju pomoć i potporu u kućanstvu kao i pomoć u socijalizaciji korisnicima. Drugi veliki projekt koji je jedan od razloga povećanja proračuna u području socijalne skrbi je projekt Mi to možemo, vrijedan 1.406.786,60 kn i također u 100 %-tnom iznosu financiran iz Europskog socijalnog fonda. Projekt je počeo u travnju 2019. i traje dvije godine.

Među ostalim izdvajanjima, primjerice, je i 300 tisuća kuna na godinu za Pučku kuhinju, izdvaja se prema potrebi i jednokratna pomoć za teške životne i zdravstvene situacije, pomoći za ogrjev sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, troškovi stanovanja za korisnike zajamčene minimalne naknade sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi naknade za novorođenčad u iznosu od 1000 kn po djetetu, humanitarne udruge, Crveni križ te druge stavke u socijalnoj skrbi.

Plan u proračunu za 2020. za socijalnu skrb je 7.420.425,26 kuna, nešto manja nego godinu prije, ali treba imati na umu da završava projekt Kotač promjene.

Slijede spomenuti Đakovo i Opatija, pa Požega s više izdvojenih 2.721.251 kuna za socijalnu zaštitu u 2018. u odnosu na godinu prije.

Neki dan je potpisan ugovor kojim je  kroz EU projekt omogućena besplatna prehrana za 408 učenika u Gradu Požegi. Grad je pak od ove godine podignuo visinu stipendija, pa studentske iznose 1.000 kuna, a učeničke 500 kuna. Za tu je svrhu u proračunu povećan iznos na 600.000 kuna. Povećane su od ove godine i naknade za novorođene bebe, pa za prvo dijete Grad daje 2000 kuna, za drugo 3000 kuna, za treće 4000 kuna, za četvrto 5000 kuna i po 1.000 kuna više za svako slijedeće.

Grad Požega također se istaknuo i među 60 gradova u Hrvatskoj koji je uveo dvosmjenski rad vrtića.

Grad brine i o socijalno ugroženima, kroz financiranje različitih potreba za usluge stanovanja, a brine i o umirovljenicima kroz naknade za one sa slabijim mirovinama.

Slijedi Varaždin koji je izdvojio 2.702.777 više novaca, te Vinkovci sa 2.549.661 više izdvojenih proračunskih sredstava za socijalnu zaštitu u 2018. godini u odnosu na godinu prije.

Vinkovci: Kreću u izradu Socijalne slike Grada

Grad će, kako nam kažu, krenuti u suradnji sa studentima socijalnog rada Pravnog fakulteta u izradu Socijalne slike grada. Cilj je, kažu, istražiti i vizualizirati lokalne vrijednosti Grada. Postojeće će se stanje skenirati i mapirati te će se ukazati koji su to nedostaci i potrebe za socijalnim uslugama u Gradu.

Inače, u ovogodišnjem proračunu za Socijalnu skrb planiran je iznos od gotovo 8,5 milijuna kuna. Pa se tako vodi briga o troškovima stanovanja za najpotrebitije, kroz naknade za troškove najamnine, komunalne naknade, električne energije, plina, grijanja, vode…

Iznos od 400.000 kuna predviđen je za sufinanciranje troškova boravka djece u jaslicama i vrtićima, a za najpotrebitije troškovi boravka se financiraju, za što je osiguran iznos od 50.000 kuna. Grad osigurava i božićne pakete za djecu iz udomiteljskih obitelji, prigodne blagdanske obiteljske pakete za najugroženije obitelji, jednokratnu novčanu pomoć za najpotrebitije obitelji, pa jednokratnu naknadu za rođene bebe, za što je ove godine osiguran iznos od 650.000 kuna. Osiguran je i novac za zbrinjavanje beskućnika u ekstremnim zimskim uvjetima, božićnice za umirovljenike itd.

Usto, provode se i projekti Vrijeme Užine i projekt Zaželi. Kroz Projekt „Vrijeme užine IV.”, uključeno je svih 7 osnovnih škola s područja Grada, a za 787 učenika koji žive u siromaštvu ili su u riziku od siromaštva osiguran je besplatan obrok.

Slijedi Vrgorac koji je povećao sredstva za socijalnu zaštitu za 2.542.691 kunu, već spomenuto Valpovo, te kao deseti grad u RH Koprivnica s više izdvojenih 2.290.682 kune u 2018. godini u odnosu na 2017. godinu.

Nedavno je Grad Koprivnica potpisao ugovore sufinanciranju boravka djece u privatnim vrtićima te sufinanciranju obrta za čuvanje djece.

Za stipendije je u proračunu osigurano 3,3 milijuna kuna. Oko pola milijuna kuna lani je u proračunu osigurano za božićnice i uskrsnice umirovljenicima i za darove za djecu. Grad 1.500 kuna daje naknade obiteljima rođenih beba, sufinancira troškove prijevoza učenika i osoba s invaliditetom, te kao i ostali gradovi izdvaja sredstva za poboljšanje uvjeta stanovanja. (L.K.)