Prema podacima FINA-e za 2018. godinu, na temelju konsolidiranih proračuna, a u odnosu na ukupne rashode i izdatke, najviše je za subvencioniranje poljoprivrede izdvojio Grad Ozalj – 2,51 posto. Naša je analiza pokazala da su u vodećih deset ponajprije gradovi iz Kontinentalne Hrvatske, koji povećavaju potpore, znajući da je poljoprivreda u tim krajevima većinom najznačajnija industrija, koja može zaposliti velik broj ljudi.

Nakon Grada Ozlja slijede ga gradovi Otok, Vrgorac, Sinj, Ivanić Grad, Ludbreg, Popovača, Ogulin, Našice i Novska. Gleda li se pak visina subvencija u odnosu na broj stanovnika pojedinog grada, vodeći je grad Otok s izdvojenih 101,46 kuna po stanovniku, a slijede Ozalj, Vrgorac, Ivanić Grad, Ludbreg, Ogulin, Popovača, Novska, Vukovar i Sinj.

Pretežito je riječ o gradovima Kontinentalne Hrvatske, a od gradova iz Jadranske Hrvatske zastupljeni su samo među prvih deset gradovi iz Splitsko-dalmatinske županije. U prvih deset svrstali su se mali i srednji gradovi, a takva je zastupljenost prisutna i gleda li se dalje ljestvica vodećih. Tek su od prvih velikih gradova Karlovac na 15. poziciji, a slijedi Velika Gorica kao 51. grad na ljestvici izdvajanja subvencija za poljoprivredu.

Hrvatska, a posebno onaj kontinentalni dio, velik potencijal vidi u poljoprivredi, a da ta industrija uz stalno usavršavanje, ima budućnost, pokazuje i velik broj istraživanja.

Tako je prošlogodišnje istraživanje Svjetske banke pokazalo da su  ulaganja u poljoprivredu gospodarski opravdana te se procjenjuje da ulaganje jednog milijuna dolara u poljoprivrednu proizvodnju generira povećanje od 5,19 milijuna dolara u vrijednosti ukupnog obujma proizvodnje u gospodarstvu.

Naglasili su i da je Hrvatska još uvijek ovisna o uvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a hrvatski poljoprivrednici koriste zastarjelu i neučinkovitu mehanizaciju, sporo se prilagođavaju tehnološkim promjenama, inovacijama i relativno se rijetko udružuju, što ih čini manje konkurentnima i slabije prilagodljivima promjenama.

Zato je i zaključeno da su za potpuno ostvarenje potencijala poljoprivredno-prehrambenog sektora važna poboljšanja i u faktoru produktivnosti u poljoprivredi i u stvaranju dodane vrijednosti kroz povezivanje primarne proizvodnje i prerade.

Vrijednost hrvatske poljoprivredne proizvodnje od 2008. do 2018. smanjena je sa 22,5 milijardi na 16 milijardi kuna, a u razdoblju od ulaska u EU pala je za oko 3,5 milijardi i stagnira.

Poljoprivreda ima budućnost, gradovi je potiču izravnim poticajima iz svojih proračuna, no postoji i niz mjera kroz koje se iz EU fondova mogu povući sredstva. Jer za domaću poljoprivredu je neophodno veće ulaganje u istraživanje i razvoj, ali i prema nizu preporuka, povezivanje proizvođača.

Prema visini isplaćenih subvencija iz proračuna u 2018. godini predvodi Ozalj s isplaćenih 2,51 posto od ukupnih rashoda i izdataka, odnosno oko 688,8 tisuća kuna. Taj je Grad i drugi, gleda li se visina isplaćenih subvencija u odnosu na broj stanovnika, a iznosi 101,46 kuna.

Ozalj: U 2018. i 2019. po 700.000 kuna potpora

Prije dolaska aktualne gradonačelnice na čelo Grada, poticaja za poljoprivredu nije bilo, a u posljednje tri godine, u razdoblju od 2016-2019., kroz program potpora poljoprivrednicima izdvojeno je 2 milijuna kuna (u 2018. i 2019. godini čak po 700.000 kuna). U ovoj godini predviđen je iznos od 500 tisuća kuna.

– Smanjenje je previđeno zbog najave Ministarstva poljoprivrede da se neki od poticaja koje smo do sada isplaćivali našim poljoprivrednicima, u 2020. više neće smjeti isplaćivati. Nemamo od njih još precizne informacije na koje poticaje će se odnositi ukidanje, pa smo smanjenje procijenili – kaže gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić.

Program potpora je podijeljen u četiri dijela – potpora biljnoj proizvodnji, potpora stočarstvu, potpore za razvoj seoskih gospodarstava i potpore za projektnu dokumentaciju, a u suradnji s Karlovačkom županijom postoje specifične mjere potpore za pčelarstvo.  Ukupno je na raspolaganju kroz Program potpora poljoprivredi 25 mjera. Godišnje Grad ima oko 300 isplata, a najtraženija je potpora za nabavku mehanizacije.

Na području Ozlja prošle godine je bilo aktivno 456 OPG- ova. Najvažnija proizvodnja je vinogradarstvo, bez obzira na male površine. Pa bez obzira na rasploživih niti 100 ha,  pokrivenost vinogradima je 80,4 ha, što je izuzetno visoko, uzme li se u obzir da je pokrivenost unutar cijele Karlovačke županije 105 ha.  U Programu postoji posebna mjera potpore opremanja vinskih podruma i razvija se projekt zaštite autohtonih sorti vinove loze u suradnji s Agronomskim fakultetom i lokalnim vinarima. Pronađeno je, naime, 9 autohtonih sorti.

Grad Ozalj je u 2019. godini na drugom mjestu unutar Županije po broju svinja i koza, treći po broju ovaca i četvrti po broju goveda. Nadalje, imaju i razvijeno pčelarastvo, te je i pokrenut  brand Ozaljski med. I povrtlarstvo je zastupljeno, za sada uglavnom za vlastite potrebe, ali se polako kreće i s proizvodnjom za tržište. Grad potiče proizvodnju kroz nabavu opreme i strojeva, kao i samih plastenika. Postoje i dobri uvjeti za voćarstvo, koje je već nekoliko desetljeća u padu, no kroz poticaje i ta bi se proizvodnja trebala potaknuti .

‘Za sve tipove poljoprivredne proizvodnje trudimo se osigurati i maksimalnu podršku struke, pa smo tako vratili u Ozalj Savjetodavnu službu za poljoprivredu, a rado prihvaćamo i konkretne projekte u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu’ – kažu u Gradu.

Ozalj se je prvi nakon Zagreba pridružio  mreži Gradova bez pesticida, a u suradnji s Parkom prirode Žumberak-Samoborsko gorje provode se projekti i brine se o održavanju travnatih površina.

– Ruralni smo kraj, velika većina naših stanovnika posjeduje vlastite poljoprivredne parcele, te je gotovo svima moguće proizvoditi „nešto“. Grad je kroz različite mjere odlučio poticati ljude da im zemlja ne bude zapuštena (i da Grad ne mora pribjegavati opominjanju i kažnjavanju zbog zapuštenosti i zaraslosti parcela putem komunalnog redarstva), već da je iskoriste za proizvodnju hrane za svoje potrebe ili za proizvodnju viškova koje mogu prodati i tako ostvariti dodatni prihod za sebe i obitelj – kaže gradonačelnica Gordana Lipšinić i dodaje: – Za ljude koji eventualno nemaju vlastite zemlje za obradu, a takvih nije puno, Grad je osigurao kvalitetno poljoprivredno zemljište u neposrednoj blizini centra grada,  kojeg ustupamo zainteresiranim osobama, bez naknade, u formi Gradskih vrtova. – kaže gradonačelnica Lipšinić.

Slijedi Grad Otok kod Vinkovaca s izdvojenih 2,22 posto proračunskih rashoda i izdataka, pa Vrgorac koji je za subvencije poljoprivrednicima preklani izdvojio 1,5 posto, zatim Sinj s izdvojenih 0,99 posto, te Ivanić Grad sa 0,88 posto ili 45,42 kune po stanovniku.

Ivanić Grad: Cilj je potaknuti proizvodnju visoko profitabilnih kultura

Na području Grada Ivanić-Grada registrirano je preko 1000 poljoprivrednih gospodarstava, a poljoprivredne površine dostižu brojku od skoro 7000 ha od čega je 4000 ha u privatnom vlasništvu. Najzastupljenije poljoprivredne kulture su žitarice, pa se programom poticanja poljoprivredne proizvodnje nastoji potaknuti proizvođače na proizvodnju visoko profitabilnih kultura. Poticaji se inače provode kroz 9 mjera.

– Važnost poljoprivrede za naš grad je očuvanje broja OPG-ova te poticanje istih na udruživanje u zadruge i proizvođačke organizacije zbog održivosti i razvoja gospodarstva te očuvanja ruralne baštine. Također je od posebne važnosti stvaranje prehrambene neovisnosti, očuvanje tradicionalnih prehrambenih proizvoda te održavanje agrobioraznolikosti i održive uporabe prirodnih resursa – kaže gradonačelnik Javor Bojan Leš.

Također sa 0,88 posto iznosilo je subvencioniranje poljoprivrede u odnosu na ostale rashode u Gradu Ludbregu, šestom po izdvojenim subvencijama, što u apsolutnom iznosu iznosi oko 319,5 tisuća kuna. Gleda li se pak ta brojka u odnosu na broj stanovnika u Ludbregu, onda je taj Grad peti na ljestvici s izdvojenih 37,69 kuna po stanovniku.

Ludbreg: Poljoprivrednici se potiču kroz 14 mjera

Grad Ludbreg već dugi niz godina kontinuirano provodi poticajne mjere i aktivnosti usmjerene na rast i razvoj poljoprivrede kao vrlo važnu djelatnost ludbreškog kraja. Poticajnim mjerama Grad Ludbreg odlučio je pokrenuti poljoprivredne grane, a koje su tradicionalno vezane uz ovaj kraj. Poljoprivrednike potiče kroz 14 različitih mjera kroz koje se prvenstveno nastoji pomoći malim proizvođačima, tj. obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

– Dostupne mjere i dostupni natječaji  pokazali su velik interes, a najveći interes vidljiv je u potporama za poticanje malih proizvođača svinja – poticaj za uzgoj i držanje svinja. Ovom mjerom nastojimo potaknuti mala obiteljska gospodarstva da se vrate uzgoju svinja. Tako je u 2019. godini isplaćeno preko 285 tisuća kuna potpora u poljoprivredi, od čega se najveći dio odnosi upravo na poticanje malih proizvođača svinja. Grad Ludbreg kontinuirano potiče razvoj pčelarstva, vinogradarstva i cvjećarstva kao vrlo važnih grana poljoprivredne proizvodnje, subvencionirajući nabavu novih košnica i pčelinjih zajednica, sadnog materijala, izgradnju plastenika i staklenika te navodnjavanje. Uz mjere u poljoprivredi Grad Ludbreg je pokrenuo i inicijativu za osnivanje poljoprivredne zadruge „Ludbreški kraj“ koja je u 4 godine djelovanja okupila 41 člana te dvadesetak kooperanata. Zadruga je time postala važan čimbenik lokalnog razvoja i omogućila snažne gospodarske i razvojne učinke, a okuplja članove ne samo iz Ludbrega već s područja cijele bivše općine Ludbreg pa i šire – prokomentirao nam je gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić.

Na području Grada Ludbrega dominiraju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, njih ukupno 594, koji su ujedno i nositelji poljoprivredne proizvodnje, a slijede obrti, njih 26, zatim trgovačka društva, njih 8 te 2 zadruge. Posljednjih godina raste broj mlađih osoba nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tako je 2017. godine bio prijavljen 71 nositelj OPG-a mlađi od 41 godine, a s 31.12.2018. godine taj broj iznosi 87 OPG-a.

– Valja napomenuti da su OPG-ovi i ostali poljoprivredni, ali i drugi ponuđači sa područja Grada Ludbrega uključeni u različite europske projekte koji provodi Grad Ludbreg, a sve u cilju poboljšanja promocije i prodaje poljoprivrednih proizvoda te proizvodnje ekološke ili bio hrane, kao i očuvanje okoliša – kaže Bilić.

Popovača je prema analizi sedmi grad po izdvojenim subvencijama poljoprivrednicima – 0,80 posto, a slijedi Ogulin sa 0,77 posto, Našice – 0,67 posto i Novska s izdvojenim subvencijama od 0,66 posto, odnosno iznosom od gotovo 400.000 kuna. Taj je iznos i veći u odnosu na neke gradove koji mu prethode, ali kao što smo naveli, računali smo izdvajanja za poljoprivredu u odnosu na ukupne rashode i izdatke u proračunu, koji su  u Novskoj veći u odnosu na gradove koji joj prethode na ljestvici .  Gleda li se pak izdvajanja u poljoprivredu u Novskoj u odnosu na broj stanovnika, računica pokazuje da je izdvojeno 29,59 kuna po stanovniku, što je taj Grad svrstalo na osmu poziciju u našoj analizi.

Novska: U dvije godine povučeno preko 12 milijuna kuna za poljoprivredu

Poljoprivreda je jedna od ključnih grana gospodarstva Novske, Grad će i dalje nastaviti poticati poljoprivrednike, ali i pružiti im svu potrebnu pomoć oko pripreme njihovih programa za mjere ruralnog razvoja Europske unije. Potporom SIMORE i NORE, županijske i gradske razvojne agencije, samo u protekle dvije godine novljanski su poljoprivrednici povukli  preko 12 milijuna kuna bespovratnih sredstava za svoje razvojne programe jačanja poljoprivrednih gospodarstva, a samim time i povećali poljoprivrednu proizvodnju – komentira gradonačelnik Novske Marin Piletić.

 

U odnosu na broj stanovnika, subvencije su bile u 2018. najizdašnije u Gradu Otok – 101,46 kuna, slijedi već spomenuti Ozalj, pa Vrgorac s isplaćenih 72,50 kuna po stanovniku, Ivanić Grad – 45,42 kune, spomenuti Ludbreg, pa Ogulin – 36,24 kune, Popovača – 31,02 kune, Novska, Vukovar koji je po stanovniku izdvojio za poljoprivredu 28,57 kuna i Sinj sa 27,35 kuna. (Lidija Kiseljak)