Krk, Supetar, Solin, Dugo Selo, Sveta Nedjelja, Biograd na Moru, Stari Grad i Novalja jedini su gradovi u Hrvatskoj koji su, prema prvim rezultatima Popisa stanovništva 2021., u proteklih 10 godina narasli i povećali broj stanovnika

Iako su neslužbene procjene poznate već nekoliko mjeseci, prvi službeni rezultati Popisa stanovništva 2021. izazvali su prošli tjedan lavinu dramatičnih reakcija jer – situacija je dramatična. Ukupno nas je manje od 3,9 milijuna, a u posljednjih 10 godina ostali smo bez 396.360 ljudi, što je gotovo 10 posto stanovništva. Tek tri najveća grada – Zagreb, Split i Rijeka broje više od 100 tisuća stanovnika, četvrti najveći grad, Osijek, pao je na 96.848, Zadar na 70.829, Velika Gorica na 61.198, Pula na 52.411, a posljednji u nizu gradova koji imaju preko 50 tisuća stanovnika je Slavonski Brod.

U minusu su sve županije i svi gradovi – osim njih osam, a mi ćemo se, kao i uvijek, fokusirati upravo na te pozitivne primjere.

Negativnim trendovima uspjeli su se, tako, othrvati i u ovoj demografskoj katastrofi zabilježiti čak i porast broja stanovnika – Solin, Krk, Dugo Selo, Supetar, Sveta Nedjelja, Biograd na Moru, Stari Grad i Novalja.

Najveći rast gledano u apsolutnim brojkama bilježi Grad Solin koji je u proteklih deset godina narastao za gotovo 1.000 stanovnika (986), dok je – gledajući u postotcima, na prvom mjestu Krk sa rastom od 565 stanovnika, odnosno 9 posto.

Po postotnom rastu na drugom je mjestu Supetar koji danas, u odnosu na 2011. ima 6,55 posto više stanovnika (+267), slijedi Solin s rastom od 4,12 posto, te Dugo Selo koje je u proteklih 10 godina naraslo za 395 stanovnika, što je rast od 2,26 posto.

U plusu su još Sveta Nedjelja sa 248 stanovnika više, odnosno rastom od 1,37 posto, Biograd na Moru (+29/0,52 posto), Stari Grad (+9/0,32 posto), te Novalja (+4/0,11 posto).

Minimalni pad bilježe, pak, Poreč (-130/-0,18 posto), Vis (-7/-0,36 posto), te Samobor (-152/-0,40 posto). Ispod tri posto pada su još Nin, Kastav, Kaštela, Vodice, Dubrovnik, Buzet i Zagreb. (M.P.D.)

Demografske mjere gradova koji rastu – najvažnije je jako gospodarstvo!

Solin: Demografske mjere, djeca i mladi temelj su njihovih projekata

I Državni zavod za statistiku je još jednom, sada i popisom stanovništva, potvrdio ono što stalno u Gradu ističu, a to je kako se Solin, kao jedan od rijetkih u Hrvatskoj, može pohvaliti da je prijatelj djece, mladih i obitelji.  Uostalom, Grad Solin je kroz proteklih nekoliko godina izdvojio više od trećine Proračuna za poboljšanje života djece i mladih kroz različite aspekte: izgradnju vrtića, igrališta, osnovne škole, stipendije učenika i studenata, za radni školski materijal..

Planom su obuhvaćene i nove mjere i povećanje novčanih potpora za novorođenu djecu, isto tako povećanje potpore za produljeni porodiljni dopust te povećanje mjesečne potpore za obitelji s četvero i više mališana.

U 2021. svečano su otvorili novi objekt Dječjeg vrtića Cvrčak s ulaganjem od preko 26 milijuna kuna. U tijeku su aktivnosti i na realizaciji novih objekata dječjeg vrtića u mjesnim odborima Rupotine i Sveti Kajo, osigurali su i dodatna proračunska sredstva za financiranje izjednačavanja cijena u gradskim i privatnim vrtićima. Bez obzira na demografske mjere koje su donijeli, svakako treba istaknuti da iz godine u godinu mlade obitelji prepoznaju Solin kao grad ugodan za življenje, što je potvrda rada i nastojanja Gradske uprave za podizanjem kvalitete života i osiguravanja svih potrebnih sadržaja. Kako ističu, demografske mjere, djeca i mladi  temelj su njihovih projekata, a uvjereni su da će i dodatna ulaganja u prometnu infrastrukturu dodatno potaknuti gospodarski rast i podizati kvalitetu života.

Krk: Veteran našeg izbora za Najbolji grad i jedini koji je u jednog godini osvojio dva pobjednička naslova oslanja se na turizam, ali i na efikasnu poslovnu zonu

Otkako provodimo izbor za Najbolji grad, Krk je u konstantnom  vrhu po svim relevantnim pokazateljima, a ove je godine treći put zaredom osvojio titulu najboljeg malog grada za život u Hrvatskoj. Među rekorderima je po broju nominacija i titula, a jedini je koji je u jednoj godini osvojio dva pobjednička naslova. Ne čudi nas stoga ni činjenica da je upravo ovaj grad među osam najbolje plasiranih gradova po broju stanovnika, odnosno, prema trendu po apsolutnim brojkama u 2021. godini imao je 565 stanovnika više nego 2011. dok prema relativnim brojkama bilježi porast od 9 %.

Obrazovanje i mladi ovom su gradu zasigurno jedno od najvažnijih područja i, kako ističu u upravi, u njemu se konstantno podiže razina kvalitete na najvišu točku kako bi se sugrađanima omogućio što ugodniji život. Što se tiče najmlađih, Grad odmah po rođenju kao mjeru pronatalitetne politike osigurava  roditeljima jednokratnu financijsku pomoć u nabavci opreme za novorođenčad, a visina iznosa za prvo dijete je 3.000 kuna, za drugo 4.500 te za treće 6.000 kuna. Naknada se povećava za svako sljedeće novorođeno dijete za 3.000 kuna. Gotovo u potpunosti je riješeno pitanje neupisanih mališana u vrtić, a sa 75 posto ekonomske cijene po djetetu Grad sufinancira pohađanje dječjega vrtića.

Početkom svake školske godine dodjeljuje  se naknada za nabavu drugih obrazovnih materijala i bilježnica kao i jednokratna potpora u svrhu nabave udžbenika, radnih bilježnica i bilježnice učenicima srednje škole dok pravo na 500 kuna naknade imaju svi učenici s prebivalištem na području Grada Krka. Učenicima koji na školovanje putuju prema kopnu Grad sufinancira, prema Ugovoru s lokalnim autoprijevoznikom, cijenu prijevoza s 50 posto iznosa.

Stipendije se dodjeljuju redovitim učenicima srednjih škola, studentima i postdiplomantima. Iznos mjesečne stipendije za studenta je 700, a za učenika 500 kuna dok student poslijediplomskog studija prima tisuću kuna. Učenik generacije nagrađuje se iznosom od tisuću kuna, a visina nagrada vezanih uz natjecanja ovisi o osvojenim mjestima. Osim obrazovnih, nagrađuju se i sportska postignuća te mladi sportaši i sportašice mogu, ovisno o plasmanu, dobiti od 500 do sedam tisuća kuna.

Dovršena je  izgradnja POS-ovih stanova čemu se osobito razveselilo tridesetak uglavnom mladih obitelji. Kontinuirano se ulaže i u gradnju novih prometnica i prateće infrastrukture kao preduvjete za stvaranje sadržaja koji doprinose povećanju kvalitete života.

Na području Grada Krka djeluju dva dječja vrtića, dvije osnovne i srednja škola čiju je izgradnju sufinancirao Grad. Vodi se kvalitetan socijalni program, kao i dosljedna briga o zdravlju građana, pa Dom zdravlja osim usluga liječnika opće prakse i pedijatra, pruža usluge raznih specijalističkih pregleda.

Dostupni su i razni sadržaji kulturnog i zabavnog karaktera, poput Interpretacijskog centra pomorske baštine otoka Krka, dobro opremljenog i iznimno posjećenog kina,  a na području Grada aktivno je i preko stotinu udruga koje doprinose obogaćivanju društvenog života za čije djelovanje Grad Krk izdvaja dobar dio proračunskih sredstava, odnosno, prošle godine 3,4 milijuna kuna.

Poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti koje su obuhvaćene mjerom zabrane rada odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite, odobrena je bila i odgoda plaćanja svih računa, a za vrijeme trajanja odgode plaćanja obveza nije se obračunavala zakonska zatezna kamata. Prvim mjerama se nastojala osigurati likvidnost poslovanja, a sve naredne mjere su se razmatrale i donosile u skladu s razvojem situacije i mjerama i preporukama donesenima na razini RH. Time se dodatno stvorila i stvara povoljna klima za ulaganja lokalnih gospodarstvenika te se i njima tako pruža prilika za daljnji rast i razvoj, svakako i nova zapošljavanja, što u konačnici vodi svemu onome što karakterizira Krk kao otočni grad s niskom stopom nezaposlenosti, ali i djelovanju velikog broja poduzetnika i pozitivnom poslovanju gospodarstvenika.

Na koncu, Grad Krk se godinama uvrštava među najprivlačnije gradove za život, ne samo na otocima, a što se budućnosti tiče mogu se osloniti na efikasnu poslovnu zonu, kao i turizam koji stimulativno djeluje na ostale djelatnosti.

Dugo Selo: Jedan od najuspješnijih srednjih gradova za gospodarstvo kroz protekle četiri godine povukao je bespovratnih EU sredstava u visini jednog gradskog proračuna

Ovaj srednji grad po veličini jedan je, kako potvrđuju podaci popisa stanovništva, među osam hrvatskih gradova koji se mogu pohvaliti porastom broja stanovnika. Naime, 2011. godine imao je 17.466 stanovnika, a 2021. taj broj popeo se za 2,2 posto ili  295 stanovnika više.

Dugo Selo krajem prošle godine prvi put se našlo i u izboru za Najbolji grad kao jedan od najuspješnijih unutar kategorije gospodarstvo. Među najboljima se, između ostalog, našao zbog pokrivenosti gradskih rashoda prihodima od 105 posto, udjelom poreznih prihoda u ukupnim prihodima grada od 59 posto, efikasnošću gradske uprave (2,7 milijuna kuna prihoda po zaposlenom) te prosječnom iznosu bruto plaće zaposlenih građana od 582 tisuće kuna.

‘Naše ulaganje prvenstveno se odnosi na izgradnju infrastrukture u poduzetničkim zonama te oslobađanje investitora od plaćanja komunalne naknade i doprinosa. Također, značajna sredstva usmjeravamo u predškolski odgoj, sportsku infrastrukturu i civilno društvo, što rezultira velikom potražnjom za stambenim prostorom, a velika stanogradnja dodatno puni proračunske prihode i od komunalnog doprinosa i od poreza na promet nekretninama. Značajno je reći kako je Dugo Selo tijekom protekle četiri godine povuklo bespovratnih sredstava iz EU fondova u visini jednog gradskog proračuna’ – rekli su prilikom predstavljanja rezultata u Gradu.

Gospodarski razvoj jedan je od temeljnih prioriteta u razvoju Dugog Sela radi čega je, prema prostorno planskim dokumentima, za gospodarsku aktivnost namijenjeno gotovo 286 ha građevinskog zemljišta na kojem se šire i poduzetničke zone Črnovčak i Puhovec. Većina zemljišta je u državnom vlasništvu, dio je u privatnom, a u vlasništvu Grada više je parcela ukupne površine 12 ha, slobodnih za prodaju.

Prošle godine za potpore gospodarstvu izdvojeno je 250 dok se ove godine u iste svrhe planira još više sredstava, odnosno 360 tisuća kuna.

Što se tiče demografskih mjera, spomenimo kako Grad Dugo Selo financira udžbenike i radne bilježnice srednjoškolcima, a osigurava i radne bilježnice za sve svoje osnovnoškolce. U ovoj školskoj odnosno akademskoj godini  dodjeljuje se 20 stipendija za učenike srednjih škola od čega 10 za deficitarna zanimanja te 20 stipendija za studente od čega će također 10 stipendija dobiti studenti deficitarnih zanimanja. Pritom visina stipendije za srednjoškolce iznosi 550, a za studente 750 kuna mjesečno.

“Usprkos činjenici da je grad Dugo Selo jedan od devet gradova koji je na popisu stanovništva 2021. u pozitivnom trendu razočaran sam tom činjenicom. I samim brojem, jer sam mislio da smo puno bliže brojci od 20.000. U zadnjih nekoliko godina grad je postao veliko gradilište, desetak projekata EU fondova, dvostruko veći proračun, 200 milijuna kuna komunalne infrastrukture, dječja igrališta, ulaganje u sportsku infrastukturu, ceste kroz poduzetničke zone, veliki interes za tim zonama, samo su neki od preduvjeta ostanka. Nakon kratkotrajnog zastoja u gradnji izazvanog recesijom početkom prošlog desetljeća, privučeni poglavito cijenama nekretnina, zatim povoljnim položajem prema Zagrebu koji se dijelom prazni zbog posljedica razornog potresa te željeznice kojom za dvadesetak minuta stižete u centar glavnog grada, krenulo se u izgradnju i prodaju velikog broja stanova. Preko 350 je izgrađeno i prodano u samo nekoliko godina i još toliko se gradi. Dolaze mlade obitelji koje su većinom zaposlene te je najveći izazov smjestiti djecu u vrtiće. Gradski i privatni su na rubu te je potrebno povećati kapacitete, izgradnjom vrtića u Velikoj Ostrni i dogradnjom onog u Lukarišće nadoknaditi ćemo i to. Izgradnjom treće osnovne škole pripremamo se za jednosmjensku nastavu. Srednja škola dograđuje dio za izvrsnost u robotici, gradi se veliki pump track, dječja igrališta i šetnice. Spoj Martin brega i centra kroz šetnicu i još desetak sličnih projekata. Nadamo se i skorom završetku nadvožnjaka koji će spojiti sjever i jug Dugog Sela i obilaznice u vrijednosti 220 milijuna kuna. Tu je i obnovljena glazbena škola, a nadajmo se i akademiji. Uskoro i veliki trgovački centar, uz postojećih pet manjih. Zašto Dugo Selo? Mali grad za miran i kvalitetan život” – rekao nam je Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela.

Grad Supetar priprema se za nove EU natječaje, a jedan od najvažnijih projekata izgradnja je nove osnovne škole

Grad Supetar u odnosu na popis iz 2011. ima 267 stanovnika više, odnosno, promatramo li relativne brojke, riječ je o povećanju od 6,55 posto. Ovaj podatak lijepo se nastavlja na onaj o povećanju broja učenika po čemu je Supetar također uvršten na listu najbolje plasiranih gradova u RH, a što je pokazala naša analiza podataka Državnog zavoda za statistiku.

Osim što je poznat po svojim izrazito snažnim demografskim i socijalnim mjerama i dvaput bio finalist izbora za Najbolji grad po kvaliteti života, Supetar je ujedno  i jedan od najpametnijih malih gradova u državi te se prije dvije godine našao u finalu i za Smart city. Supetar se istaknuo po nizu parametara, od izdvajanja za zaštitu okoliša, usluge unapređenja stanovanja i zajednice do broja obrtnika na svakih tisuću stanovnika. K tome, u 2020. godini bio je i jedan od najuspješnijih po povlačenju EU sredstava, točnije, s 2309,59 kuna po stanovniku bili su drugi grad u državi.

Supetarska gradska uprava ulaže velike napore ne bi li stimulirala ostanak svojih mladih te privukla novo stanovništvo, a izrazito je posvećena dobrobiti djece te je pokrenut i medijski vrlo prepoznat projekt „Sritna dica, sritan grad“ zahvaljujući kojem su stvoreni preduvjeti za provedbu, kako to kaže gradonačelnica Ivana Marković, jedne konkretne i zaokružene politike usmjerene na demografski rast i razvoj gradske i otočne zajednice.

U sklopu spomenutog projekta, sustavno su povećavane naknade za novorođenčad te sufinancirane obitelji s četvero i više djece dok se socijalno osjetljivim slučajevima ili sufinancira boravak djece u vrtiću ili potpuno oslobađa od plaćanja. Spomenimo i da su potpuno rekonstruirane prostorije DV Mrvica te je on transformiran u energetski učinkovit vrtić s novom, suvremenom kuhinjom za što je osigurano 9 milijuna kuna, otvorene su dvije nove jasličke grupe, provodi se projekt unapređenja usluga za djecu kroz koji su zaposlene dodatne odgojiteljice, uređene su senzorne prostorije kako bi se omogućio napredak i učenje kroz igru u što povoljnijoj atmosferi, osiguran je rad pedagoga, psihologa i zdravstvene voditeljice na puno radno vrijeme, a u ovoj godini u planu je osigurati i usluge logopeda. Nadalje, sufinanciraju se školski udžbenici i oprema, osigurane su stipendije za najbolje učenike i studente, a koje su ujedno i među najvišima u RH, jednokratnom potporom stimulira se upisivanje Srednje škole Brač u Supetru kako bi se potaknuo ostanak učenika u vlastitom gradu, otvoreni su prostori nove sportske dvorane, uređena četiri nova dječja igrališta, a u narednom razdoblju namjerava se obnovit i izgraditi sportsko igralište u svim pripadajućim mjestima.

„Ovaj vrlo važan podatak najzornije pokazuje uspješnost neke sredine te sam vrlo ponosna da se naš grad našao u, nažalost rijetkom društvu ovih urbanih sredina koje se uspješno bore sa “bijelom kugom”. Najveći naglasak od početka obnašanja dužnosti stavili smo upravo na demografsku obnovu te projekte koji su vezani za obitelji i djecu. Iza nas je veliki posao, trenutno smo zaista usporili obzirom da je situacija s covid-19 krizom ozbiljno pogodila gradski proračun, cilj nam je otvoriti kroz naredna dva mjeseca vatrogasni dom, završiti projekt Trolokve i uređenje društvenog doma u Mircima. Hvala svima koji ste dio naše naše zajednice i koji svojim doprinosom činite da naš grad i naš otok idu naprijed! Nakon suglasnosti Ministarstva obrazovanja na projekt u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole za projekt nove škole što će svakako biti jedan od najvažnijih projekata koji je pred nama. U međuvremenu pripremamo dokumentaciju (novi rotor D113, projekte komunalnog uređenja i infrastrukture, sportska igrališta) za prijavu na novo obračunsko razdoblje EU te ćemo biti spremni na raspisivanje natječaja i prijavu projekata“ – napisala je, između ostalog, ovim povodom na svom FB profilu supetarska gradonačelnica, Ivana Marković.

Sveta Nedelja: Kreiraju smjernice za budućnost, kako bi i dalje bili poželjni za život…

Grad Sveta Nedelja po četvrti puta je koncem prošle godine obranio naslov najboljeg srednjega grada za gospodarstvo u našem izboru za najbolji grad. Ne čudi to, u njemu su sjedišta nekih iz redova novih perjanica hrvatskog gospodarstva, poput Rimac Automobila, Medical Intertradea i Stanića… Grad je ušao u finale najboljih gradova za život u RH, pa onda ne čudi niti statistički podatak iz nedavnog popisa stanovništva koji ga svrstava među rijetke s pozitivnim trendom u ukupnom negativnom kretanju na razini RH.

Prema objavljenim podacima ukupan broj stanovnika Svete Nedelje je 18.307što je za 248 stanovnika tj. 1,37 posto  više nego ih je bilo po Popisu stanovništva 2011.  Ukupan broj kućanstava je 5.825, od čega je 5.822 privatnih, a popisana je 7.191 stambena jedinica kod kojih je za stalno stanovanje -6.907 stanova.

Premda, kažu, porast stanovnika u Svetoj Nedelji ne prepisuju samo klasičnim demografskim mjerama, nego ukupnom razvoju u svim segmentima, kroz protekle četiri godine udvostručili su izdvajanja za naknade za bebe, kao i za stipendije studentima. U 2017. roditelji su za prvu bebu u obitelji dobivali po 2.000 kuna, kao i po 1.000 više za svaku iduću, a sada za prvu bebu dobivaju po 3.000 kuna, drugu 4.000, treću 5.000 i po tisuću više za svako iduće dijete, tako da je u 2021. za naknade u proračunu osigurano 600 tisuća kuna. Uveli su i naknadu za roditelje ili skrbnike koji imaju status njegovatelja djece s teškoćama do 400 kuna mjesečno, za što su osigurali 100 tisuća kuna.

Povećan je i broj stipendija koje se dijele učenicima i studentima, a za koje je u proračunu osigurano blizu 700 tisuća, dok je prije četiri godine za tu namjenu bilo utrošeno 430 tisuća kuna. Za 2021./2022. dijele 20 učeničkih i  40 studentskih stipendija, odnosno sveukupno 60 stipendija, što je 5 studentskih stipendija više nego prošle godine, 2020./21.

Uz to, jedan su od još uvijek rijetkih gradova koji osigurava novčane nagrade za svoje najbolje učenike, a iznos se, ovisno o osvojenim nagradama, kreće i do 4.000 kuna što je također, treba li isticati, među najvišim iznosima u RH. Dodajmo tome i sufinanciranje nabavke udžbenika, produženog boravka, školske kuhinje i drugih učeničkih i školskih potreba. Potpisali su i odluku kojom su nakon provedenog postupka javne nabave sa 714.000 kuna u cijelosti financirali nabavu dopunskih i pomoćnih nastavnih sredstava – radnih bilježnica, zbirki zadataka, kutija za tehničku kulturu, likovnih mapa, geografskih atlasa i drugih dodatnih potrepština – za sve učenike od 1.do 8.razreda (cca 998 đaka), u svim gradskim osnovnim školama.

Kad je ulaganje u djecu i mlade u pitanju, svakako treba istaknuti kapitalni projekt u koji su krenuli – gradnju nove osnovne škole, te završetak gradnje novog vrtića kojim se povećavaju kapaciteti i smanjuje lista čekanja. Radovi na dogradnji objekta DV Slavuj započeli su u ožujku prošle godine, a vrtić postaje i prva zgrada nulte energije u vlasništvu Grada. Uz OŠ Strmec, u koju se ulaže 30 milijuna kuna, završena je energetska obnova Područne škole Kerestinec vrijedna 2,7 milijuna kuna. U planu su- glazbena i plesna škola…

No, rekli smo, pronatalitetna politika nije bazirana samo na potporama najmlađima, već i njihovim roditeljima i ostalim sugrađanima. Tako je Grad Sveta Nedelja proveo i najveće porezno rasterećenje, ukinuo prirez sa 6 posto na 0 posto, kao i komunalni doprinos za proizvodnju, kreativne industrije, financijski sektor, kulturu, obrazovanje i zdravstvo s 40,00 kuna/mᵌ na 0,00 kuna/mᵌ, ukinuta je i komunalna naknada za hotele, kampove i apartmanska naselja s 1,5 posto ukupnih prihoda na 0, komunalni doprinos za stanogradnju ukinut je za gradnju tri i više stanova s 40 na 0 kuna/mᵌ, dok je za gradnju jednog do 2 stana smanjen upola. Za gradnju niskoenergetskih kuća doprinos je smanjen za 80, a čak 90 posto za gradnju pasivnih kuća. Poslovni subjekti oslobođeni komunalnog doprinosa, oslobođeni su i komunalne naknade u prvoj godini poslovanja, a smanjen je i paušalni porez po krevetu za male iznajmljivače na zakonski minimum- 150 kuna. Poreznim rasterećenjem povećali su broj novih investicija i prihode od poreza na dohodak, pa je tako kompenziran proračunski manjak. Politika vodstva grada je porezno rasterećenje, kroz njihovo smanjenje ili ukidanje, umjesto uobičajena davanja potpora.

-Sveta Nedelja je najbolji primjer kako se dobrim upravljanjem i odgovornim trošenjem novca građana mogu smanjiti porezi i parafiskalni nameti, a sve kako bi se dodatno rasteretili građani i gospodarstvo, postigli željeni učinci – povećanje ulaganja, proizvodnje i zaposlenosti te bolje plaće i mirovine za sugrađane- ponovio je gradonačelnik Dario Zurovec, u nekoliko navrata.

Komunalna naknada smanjena je za većinu građana Svete Nedelje u rasponu od 2 do 30 posto, a ukinuta je i naknada za izdavanje taxi dozvola. Na samom početku pandemije koronavirusa poduzete su mjere za pomoć gospodarstvu, pa je tako primjerice, ukinuta naplata javnih površina i najma javnih prostora na 3 mjeseca, obustavljene su ovrhe, naplate komunalnih naknada za poslovne subjekte na tri mjeseca…

U Svetoj Nedelji su i četiri poduzetničke zone, a peta se gradi, svojevrsna gospodarska ‘meka’ ZG županije, sufinancira i kamatu na poduzetničke kredite za investicije do ukupno 6 posto, a krajnje pozitivnu gospodarsku klimu koja je privukla i privlači brojne uspješne poduzetnike iz zemlje i inozemstva prepoznao je i Mate Rimac koji je, uz postojeću proizvodnju u Svetoj Nedelji, započeo u Kerestincu s  povijesnom investicijom – izgradnjom Kampusa Rimac. Vrijedan 200 milijuna eura, prostirat će se na 200 tisuća m² s proizvodnim i istraživačkim objektima na 95.000 m², dok će 35 posto zemljišta biti pokriveno vegetacijom. Projekt bi trebao osigurati do 700 novih radnih mjesta te pružiti primjer i poticaj ostalim lokalnim upravama diljem RH. Intenziviran je i rad timova Imunološkog zavoda i Ministarstva zdravstva na pripremama za preseljenje Imunološkog zavoda sa sadašnje lokacije u Rockefellerovoj ulici u Zagrebu na novu lokaciju – u Brezju, u Svetoj Nedelji imaju i jednu od najboljih klinika u Europi za liječenje karcinoma i malignih bolesti.  Dr. Dragan Schwarz. Priprema se i projekt sveobuhvatnog Centra za zdravlje, kompleks bi pružao usluge iz interne medicine, neurologije, psihijatrije i palijativne medicine, uz dom za starije i nemoćne s individualnim programima za korisnike, a predviđeno je da u objektima budu smješteni i liječnik obiteljske medicine i hitna služba za potrebe cijelog grada.

Pozitivan trend želi se zadržati, a postotak novih stanovnika značajnije povećati, kako bi se Grad i dalje razvijao. Razvoj stanovništva odvija se u stalnom djelovanju brojnih okolnosti i procesa koji utječu na njegov razvoj u užem i širem smislu, a promjene u ekonomskim, socijalnim, kulturnim i drugim čimbenicima značajno pridonose demografskim promjenama. Kako bi odredili smjernice populacijske politike te planirali gospodarski i društveni razvoj, Grad Sveta Nedelja pristupa izradi Demografske studije za čiju izradu je angažiran je doc. dr. sc. Marin Strmotačlan Katedre za demografiju pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Katedra za demografiju kao zasebna ustrojbena jedinca Ekonomskog fakulteta, osnovana je 1996. godine i kao takva jedinstvena je u RH.

-S obzirom na pozitivne trendove i buduće investicije u našem gradu, angažirali smo doc. dr. sc. Marina Strmotu s katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu za izradu Demografske studije grada Svete Nedelje do 2035. U cilju nam je kreirati smjernice za budućnost, kako bi i dalje bili poželjni za život i poslovanje, uz maksimalnu brigu za sve naraštaje. Demografija, kao što smo vidjeli na popisu stanovništva, ne poznaje lijevo ili desno, poznaje samo napredak, pamet i brigu za ljude. Svi naši projekti i sve što radimo, okrenuto je prema napretku, budućnosti i ljudima – poručio je, pak, danas gradonačelnik putem facebooka.
Novalja: Trude se stvarati uvjete za kvalitetan razvoj grada i ostanak otočana

Nizom mjera Grad stvara bolje uvjete za život, pa tako primjerice se izdvaja, prvi otočki poduzetnički inkubator, poduzetnička zona, novi dograđeni vrtić, povećane naknade za rođene bebe, božićnice za umirovljenike… što su, uz ostale mjere kojima potiču život na otoku, preduvjeti za ostanak mladih i obitelji, a onda i za među rijetkima kod nas pozitivan rezultat u novom popisu stanovništva.

Kada je u pitanju stroga pronatalitetna politika,  ove godine Grad je povećao naknadu za  novorođene bebe sa 4.000 na 5.000 kuna za prvo dijete, sa 6.000 na 10.000 za drugo, sa 8.000 na čak 25.000 kuna za treće, a za svako sljedeće dijete dodatno po 5 tisuća umjesto dosadašnjih 2 tisuće kuna.

Izdvajaju božićnice umirovljenicima s malim mirovinama, a za minule blagdana dodijeljene su u visini od 300 ili 500 kuna, tu je i pomoć za djecu s teškoćama u razvoju, sufinanciranje troškova djece s poteškoćama u razvoju, studentske i učeničke stipendije, sufinanciranje udžbenika učenika osnovne i srednje škole, sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola, sufinanciranje programa glazbene škole, dječji pokloni za Sv. Nikolu, besplatan komunalni linijski prijevoz za učenike i umirovljenike, u OŠ A.G. Matoš Novalja – financiranje iznad standarda, pa sufinanciranje (65 posto) dječjeg vrtića… Grad ima 10 dječjih igrališta, a planira se izgradnja dodatna dva.

Lani je u travnju završena rekonstrukcija i dogradnja DV Carić, a uključivala je dogradnju dvije jaslične jedinice, višenamjenske dvorane, samostalne kuhinje, prostorije za djelatnike te dogradnju ostalih potrebnih prostora koji će u potpunosti odgovarati važećem Državnom pedagoškom standardu, ukupne veličine bruto površine od 700m2. U našoj analizi o izdvajanjima za predškolski odgoj u 2020. godini, Novalja je među vodećim gradovima. Planira se u obrazovanju i projekt rekonstrukcije – dogradnje i nadogradnje postojeće zgrade škole te dogradnja sportskog centra.

Poduzetnički inkubator Ragan prvi je hrvatski otočki inkubator, prvenstveno namijenjen poduzetnicima koji tek započinju poslovanje, kao i onima koji već posluju, ali žele širiti svoju djelatnost i traže prostor koji će im pružiti kvalitetnije i povoljnije uvjete rada. Raspolaže sa 770 m² iskoristivog prostora podijeljenog u 16 poslovnih jedinica, a ima za cilj generiranje ekonomskog razvoja lokalne zajednice kroz podršku mikro, malih i srednjih poduzeća. Osnovni cilj je proizvesti uspješna poduzeća, koja su nakon faze inkubacije i postinkubacije financijski samoodrživa i neovisna.

Tu je i projekt proširenja infrastrukture poduzetničke zone Čiponjac, rekonstrukcija zgrade DVD-a, pa projekt Kulturni centar Gozdenica, projekt Zaželimo, možemo, pa projekt „Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Novalja“. Veliki su i planovi kroz bespovratna sredstva iz  Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te novog Operativnog programa 2021. – 2027.. Među njima je proširenje luke Žigljen, izgradnja luke Jug za javni promet, uređenje Primorske ulice, izrada projektne dokumentacije za luku Metajna i mogućnost rekonstrukcije postojeće zgrade Lučke kapetanije, a predstavljen je nedavno i projekt Otvoreni grad, čime se omogućava uvid u trošenje proračunskog novca.  Drže kako je stanovništvo, pogotovo prirast stanovništva, najvitalnija komponenta u opstojnosti nataliteta, pogotovo u otočnim sredinama, a smatraju kako su postignuti kvalitetni materijalni uvjeti da bi na području Grada Novalje moglo živjeti još više ljudi. I prema podacima iz 2011. kada je bio predzadnji popis stanovništva, Novalja je bilježila porast od čak 11 posto u broju stanovnika. Vesele se, ističu, svakom novorođenom djetetu i trudit će se i dalje stvarati uvjete za kvalitetan život kako najmlađima tako i njihovim roditeljima. Grad Novalja  prepoznat je po snazi djelovanja i učinkovitosti ciljanih pronatalitetnih aktivnosti i mjera, što bi u 2022. trebala potvrditi i osjetno poboljšana paleta poticaja. (V.H., P.L.)