Dubrovnik je, u razdoblju od 2017. do 2019. godine, od svih domaćih gradova izdvojio najviše sredstava za kulturu, kako je pokazala naša analiza na temelju podataka konsolidiranih proračuna. S 8473 kune per capita unutar spomenutog razdoblja te 361 milijun kuna koliko je ukupno uloženo u prve tri mandatne godine Mate Frankovića, Dubrovnik je na čvrstoj prvoj poziciji po izdvajanju za institucije, programe i djelatnike u kulturi. Iza Dubrovnika, za kulturu najviše izdvajaju Hvar, Rijeka, Opatija i Stari Grad na Hvaru.
Iako se kulturi ni blizu ne pridaje zaslužena pažnja niti se za nju izdvaja koliko bi trebalo, brojke pokazuje kako se politika hrvatskih gradova u tom smislu ipak mijenja nabolje. U 2019. godini iz gradskih je proračuna za kulturu isplaćeno 630,6 milijuna kuna, što je za 21,3 posto više nego u godini ranije kada je, u odnosu na 2017. povećanje iznosilo 20,7 posto, a ulaganje u kulturu doseglo 520 milijuna kuna.
Kad su u pitanju izdvajanja za kulturu po glavi stanovnika, ističu se srednji i mali gradovi dok je Rijeka jedini veliki grad među deset prvih. Dubrovnik je, s 8473 kune prosječno po stanovniku na prvom mjestu, slijedi ga Hvar sa 7710, potom Rijeka s 3356 kuna per capita, Opatija je izdvojila 3294, a Stari Grad na Hvaru 3045 kuna po stanovniku. Osim nabrojanih, u spomenutom razdoblju najviše sredstava za kulturu izdvojili su još i Korčula, Mali Lošinj, Crikvenica, Gospić i Šibenik.
Promatramo li prosječan udio izdvajanja za kulturu u proračunu tijekom razdoblja od 2017. do 2019. prva dva mjesta su se zamijenila pa je tako vodeći Hvar s 23,17 % izdvojenih sredstava iz budžeta, Dubrovnik je drugi s 20,73 %, slijedi Zlatar s 18,62 %, Korčula sa 17, 53 %, a Rijeka, koja je i u ovoj kategoriji jedini veliki grad, izdvojila je iz svog proračuna za kulturu 15,41 posto. Slijede ih Sinj, Donja Stubica, Županja, Šibenik i Đakovo.
I po trendu povećanja izdvojenih sredstava za kulturu unutar promatranog razdoblja također dominiraju mali i srednji gradovi, s iznimkom Slavonskog Broda. Tako je po rastu na prvom mjestu Ogulin s povećanjem od oko 2,4 tisuće posto po čemu je apsolutni rekorder, druga je Popovača s 350,13 %, slijedi Korčula s 301, 40 %, Grubišno Polje izdvajanja je povećalo za 266,23 % dok je Krapina izdvajanja uvećala za 236,36 posto. Nakon njih su po trendu povećanja sredstava redom gradovi Glina, Pregrada, Valpovo, Slavonski Brod i Delnice. I po najvećem rastu udjela izdvojenih sredstava za kulturu u spomenutom razdoblju Ogulin je na prvom mjestu, u društvu ostalih nabrojanih gradova s tim što su se umjesto Pregrade i Valpova na ovoj listi našli Ilok i Buzet.
U svim nabrojenim sredinama zabilježen je rast izdvajanja za kulturu veći od 150 posto. Slavonski Brod među deset rangiranih u ovome izboru ostvario je najveće godišnje ulaganje u kulturu, 22,7 milijuna kuna tijekom 2019. Kao zanimljivost ove analize ističe se izraziti udio otočnih sredina među najuspješnijim gradskim upravama po pitanju izdvajanja za kulturu. Čak četiri otočna grada našla su se u ovome društvu, od toga dva s otoka Hvara.
Dubrovnik: Samo u Lazarete uloženo 33,8 milijuna kuna, obnavlja se Orlandov stup, preuređuju i obnavljaju stari ljetnikovci..
Dubrovnik je s prosječno izdvojenih 8473 kune po glavi stanovnika za kulturu u tri analizirane godine daleko najuspješniji naš grad. Ukupno je, dakle, u prve tri godine mandata aktualnoga gradonačelnika Mate Frankovića iz dubrovačkoga gradskog proračuna za institucije, programe i djelatnike u kulturi isplaćen čak 361 milijun kuna. Samo u projekt Lazareti, zamišljen kao kreativni centar Dubrovnika, uloženo je 33,8 milijuna kuna od čega je čak 25,9 milijuna osigurano iz bespovratnih sredstava Europske unije kroz Europski fond za regionalni razvoj. Riječ je o prvom projektu nositelja Grada Dubrovnika u kojem su sredstva iz europskih fondova uložena u obnovu kulturne baštine i davanje nove funkcije i namjene, odnosno života baštini, a na dobrobit lokalne zajednice. Tijekom 2019. obilježilo se 600 godina od podizanja Orlandovog stupa, a cijela godina posvećena je toj obljetnici. Tijekom Orlandove godine izvedeno je preko 50 različitih programa u kojima su sudjelovale brojne udruge i pojedinci, sportska i kulturna društva te ustanove u kulturi.
Paralelno se provodi i postupak obnove Orlandovog stupa, u tijeku je monitoring oštećenja koji je također započeo 2019. godine kako bi se utvrdila postojeća te smanjili rizici od nastanka daljnjih oštećenja. Projekt je povjeren Hrvatskom restauratorskom zavodu koji je postavio i aktivirao mjerne uređaje, a u proces je uključen i ICCROM (Međunarodni centar za očuvanje i restauraciju dobara kulturne baštine), savjetodavno tijelo koje usko surađuje s UNESCO-vim Odborom za svjetsku baštinu. Dubrovnik je u 2019. slavio baštinu odnosno bila je to godina velikih obljetnica poput 40 godina od upisa povijesne jezgre Dubrovnika na Popis svjetske baštine UNESCO-a i 10 godina od upisa Feste svetoga Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, kao i 70. obljetnica „Dubrovačkih ljetnih igara“. Uvertira u jubilarno otvaranje DLJI bio je koncert sir Toma Jonesa. U Lazaretima je ovorena i Multimedijalna izložba „Dubrovnik, A Scarred City: stradanje i obnova Dubrovnika 1991.-2000.“ u sklopu programa obilježavanja 28. obljetnice početka napada na Dubrovnik i 21. obljetnice uklanjanja s liste ugrožene svjetske baštine.
Predstavlja stradanje Dubrovnika uslijed ratnog razaranja te njegovu brzu i impresivnu obnovu. Izložba je prethodno predstavljena u New Yorku i Washingtonu. Ljetnikovac Gučetić u Rijeci Dubrovačkoj, koji je trenutno u ruševnom stanju, uskoro će postati svojevrstan društveno-kulturni centar za sve stanovnike Mokošice i posjetitelje. U 2018. Grad je temeljem Ugovora o darovanju 2/3 suvlasničkog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske ljetnikovca Bunić-Kaboga postao većinski vlasnik tog vrijednog zdanja dubrovačke ladanjske arhitekture. U planu je i obnova ljetnikovca Bosdari u Čajkovićima u Muzej kulture ladanja Dubrovačke Republike. U 2018. otvoren je Knežev dvor nakon rekonstrukcije atrija, a iste godine pokrenuta je Internet platforma „Kalendar događanja“. Formirana su Sektorska kulturna vijeća, a od brojnih događanja ističu se još i otvaranje velike retrospektivne izložbe Antun Masle, kao i koncert talijanskog opernog pop trija II Volo na prepunom Stradunu. Također, nakon osam godina ponovno je otvoren moderni lapadski ogranak Dubrovačkih knjižnica.
Opatija: Podupire se kulturno-umjetnički amaterizam, organiziraju brojni zabavno-kulturni sadržaji, dovode poznata svjetska glazbena imena..
Na rang-listi najvećih proračunskih ulaganja u kulturu po glavi stanovnika je i Opatija. Opatija je iz svog proračuna u sektor kulture između 2017. i 2019. izdvojila 38,4 milijuna kuna, ostvarivši izdvajanje po glavi stanovnika od 3300 kuna. Opatijskim programom javnih potreba u kulturi omogućava se, među ostalim, programska aktivnost i opremanje Hrvatskog muzeja turizma te podupire kulturno-umjetnički amaterizam. Festival Opatija, gradska ustanova za organizaciju kulturnih programa ostvaruje značajne poslovne rezultate upravljanjem Centrom Gervais, organizacijom brojnih zabavnih i kulturnih sadržaja u dvorani kao i dovođenjem mnogih domaćih i svjetski poznatih glazbenih imena na Ljetnu pozornicu. Pored toga, Festival Opatija preuzeo je i upravljanje Umjetničkim paviljonom Juraj Šporer i Švicarskom vilom u Parku Angiolina. U tim su jedinstvenim prostorima organizirane izložbe poput „Modni ormar carice Sisi“ i „Dobar tek, carice Sisi“, realizirane kroz prijateljsku suradnju s mađarskim gradom Godollom te interaktivnu izložbu „Romantično srce Opatije“ posvećenu 175. obljetnici kontinuiranog održavanja opatijske perivojne arhitekture kao i izložbe „Ususret Dori“ i „Balinjerada Opatija“.
Šibenik: Kulturni programi i manifestacije postali su brend Grada, a javna ustanova Tvrđava Kulture sinonim za izvrsnost na području kulturnog menadžmenta
Šibenik je, uz Dubrovnik i Rijeku, usmjerio iz gradskog proračuna u analiziranom razdoblju u kulturu najveći iznos, 106 milijuna kuna. Nakon što je do 2015. naglasak u proračunskoj politici u kulturi bio na obnovi kulturne baštine kroz ulaganja u gradske tvrđave, i u spomenute tri godine ulagana su značajna proračunska sredstva u istovrsne projekte kulturne baštine poput Danila i Šematorija.
„Ponosni smo što se sredstva za kulturu u ukupnom Proračunu Grada Šibenika ne smanjuju, već naprotiv, kontinuirano rastu. U okviru tih sredstava djeluju respektabilne ustanove i udruge u kulturi, održavaju se brojni kulturni programi i manifestacije koje su postale svojevrstan brend Grada Šibenika“ – ističu u šibenskoj gradskoj upravi.
Na području grada od 2016. godine djeluje Javna ustanova Tvrđava kulture Šibenik. Ustanova upravlja dvjema revitaliziranim šibenskim tvrđavama odnosno Tvrđavom Sv. Mihovila i Tvrđavom Barone te svim njihovim novoosmišljenim sadržajima, a partner je na europskom projektu revitalizacije i treće šibenske kopnene Tvrđave sv. Ivana kojom će Ustanova gospodariti po završetku projekta. Ustanova je sinonim za izvrsnost na području kulturnog menadžmenta te je dobitnik brojnih nagrada i priznanja u unapređenju hrvatske kulture suvremenim pristupom održivom upravljanju kulturnim dobrima, produkcijom programa, interpretacijom baštine, komunikacijom i edukacijo. Tvrđava kulture Šibenik upravlja i informacijskim uredom City Point u centru šibenske jezgre čija je svrha pružanje informacija i promocija svih aktivnosti na šibenskim tvrđavama.
Također, od prosinca 2019. godine Tvrđava kulture upravlja prostorom Kuće umjetnosti Arsen koja će sovja vrata za sve posjetitelje otvoriti ovog mjeseca. Riječ je o prostoru nekadašnjeg Kina Odeon smještenog u užem centru grada, na samoj obali. Projekt rekonstrukcije navedenog objekta započeo je 2013. godine, a Grad je uz pomoć Ministarstva kulture u njegovu obnovu uložio 13 milijuna kuna. Uz spomenutu kulturnu ustanovu, na šibenskom području djeluju i druge kulturne ustanove čije programe i djelatnosti potiče Grad Šibenik poput Gradske knjižnice Juraj Šižgorić, Hrvatskog narodnog kazališta Šibenik, Muzeja grada Šibenika i Galerije Krševan. Spomenimo i već tradicionalne manifestacije kao što su „Međunarodni festival djetetea“, jedan od najstarijih festivala u Hrvatskoj posvećen djeci. Aktom Ministarstva kulture i službeno je postao jedan od nacionalnih festivala od posebnog interesa za RH, a prošle godine proslavio je svoje 60. izdanje. Tu su još i manifestacije te renomirani festivali poput Večeri dalmatinske šansone, božićno-novogodišnjeg programa Adventura, Međunarodnog festivala animacije Supertoon, Međunarodnog plesnog festivala, Festivala putnika, Sajma u srednjovjekovnom Šibeniku, Ljeta na Martinskoj i programa Light is life. I na koncu, na području Grada Šibenika djeluje i pedesetak udruga u kulturi, među kojima se posebno ističu Šibenska narodna glazba koja broji više od 170 godina postojanja te Šibensko pjevačko društvo Kolo, koje je proslavilo 120. godišnjicu rada.
Donja Stubica: Sve svečanosti i manifestacije dižu se na višu razinu, gradi se Kulturno-turistički centar, razvijaju projekti..
Donja Stubica je kroz ovo zadnje četverogodišnje razdoblje pokušala, unatoč skromnom proračunu, pomoći i razvijati sve sfere života pa tako i onaj kulturni.
„U posljednje tri godine financijski su praćene sve udruge iz područja kulture, na viši nivo su dignute kulturne svečanosti i manifestacije, a naročita popularna „Bitka kod Stubice“ ili bitka kojom se obilježava godišnjica Seljačke bune iz 1573. godine. Trenutno je u izgradnji Kulturno-turističko-informativni centar koji je financiran kroz mjeru „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te povezanu infrastrukturu“, a ukupna vrijednost projekta je 3.827.366,92 kuna. Agencija navedeni projekt sufinancira s iznosom od 3.267.550,15 kuna, a Grad ostatak od 559.816,77 kuna“ – rekao nam je gradonačelnik Donje Stubice, Nikola Gospočić.
U adaptaciju donjostubičkog Doma kulture, centra u kojem se odvija većina kulturnog života (kazališne predstave, filmske projekcije, koncerti…), uloženo je 928.317,76 kuna. Tu je i projekt udruge Kajkaviana, društva za prikupljanje, čuvanje i promicanje hrvatske kajkavske baštine koja zajedno s partnerima, Gradom Donja Stubica te udrugama Profesor Baltazar i Multimedijalnim centrom Stub-klub, od svibnja 2020. provodi projekt Stub-kultura. Projekt u vrijednosti od 1.847.554,86 kn sufinancirala je Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda od čega su EU sredstva 1.570.421,63 kn, a 277.133,23 kn osigurava Ured za udruge Vlade RH iz Državnog proračuna. Bespovratna sredstva dobivena su putem natječaja Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice. (V.H.)
