Prema konačnim podacima o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada u 2019. godini koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, donedavno Ministarstvo zaštite okoliša, i ove godine najbolji gradovi po odvojenom sakupljanja otpada su Prelog i Krk, a ove godine s više od 50 posto odvojenog otpada priključio im se je i Grad Koprivnica. Slijede gradovi Čakovec, Buzet, Varaždin, Cres, Ludbreg, Mali Lošinj i Rab. U odnosu na broj stanovnika predvodi Krk, a slijede Mali Lošinj, Cres, Novalja, Prelog, Rab, Hvar, Čakovec, Koprivnica i Rovinj. Što se tiče trenda porasta odvajanja otpada, u odnosu na godinu prije, najveći porast zabilježen je je u gradovima Cresu, Buzetu, Hvaru, Orahovici, Varaždinu, Virovitici, Lepoglavi, Ivancu, Rabu i Križevcima. 

Ukupno je lani prikupljeno 1.264.216,15 tona komunalnog otpada, od čega je odvojeno 177.344 tone, odnosno tek oko 14 posto.

Do kraja ove godine trebalo je preći razinu od 50 posto odvojenog sakupljanja otpada, kako je zacrtano Planom  gospodarenja otpadom.  No za sada su taj postotak uspjeli ostvariti samo tri grada. Uz lanjski Krk i Prelog, ove godine im se s više od 50 posto odvojenog sakupljenog otpada pridružio i Grad Koprivnica. Povećao se je i udjel onih koji su prešli stopu od 40 posto – ukupno pet gradova, isto koliki je i broj onih kojima je ta stopa između 30 i 40 posto. 18 je gradova čija je stopa odvajanja između 20 i 30 posto, a najveći je dio ipak onih s udjelom manjim od 20 posto, pri čemu još uvijek ima gradova gdje se sakupljeni otpad uopće ne odvaja.

Od ukupnog broja aktivnih odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad do kraja 2019. (107 odlagališta) pripremu sanacije prijavilo je 35 odlagališta, postupci sanacije u tijeku su bili na 32 odlagališta, a status saniranih ima ukupno 39 odlagališta.

Opći ciljevi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. jesu osim smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta i smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okoliš i štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš. Mjere iz Plana čiji su nositelji jedinice područne (regionalne) samouprave su izgradnja centara za gospodarenje otpadom, izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad  i izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest, dok su mjere čiji su nositelji jedinice lokalne samouprave uključivanje mjera sprječavanja nastanka otpada u planove gospodarenja otpadom JLS, kućno kompostiranje, nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno sakupljanje papira, kartona, metala, plastike, stakla i tekstila, izgradnja sortirnica, izgradnja reciklažnih dvorišta, obračun naplate prikupljanja komunalnog otpada po količini, nabava opreme i vozila za odvojeno sakupljanje biootpada, izgradnja postrojenja za biološku obradu otpada, praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu, izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevni otpad, sanacija odlagališta neopasnog otpada, sanacija lokacija onečišćenih otpadom, edukacije…

Prelog: U ovoj godini prijavljeni novi projekti

Kao i preklani i u 2019. godini vodeći grad po izdvojenom sakupljenom otpadu bio je Prelog s udjelom od 66,69 posto. Peti je i po visini odvojenog otpada u odnosu na broj stanovnika – 216 kg po stanovniku.

‘Mi konstantno ulažemo u sustav gospodarenja otpadom na području gdje GKP PRE-KOM d.o.o. pruža javne usluge a to je 12 JLS (Grad Prelog, Općine Belica, Goričan, Domašinec, Donja Dubrava, Sveta Marija, Martijanec, Dekanovec, Donji Kraljevec, Podturen, Kotoriba i Donji Vidovec.)

U 2020. godini raspisani su javni pozivi za dostavu projektnih prijedloga koji se prijavljuju putem aplikacije efondovi vezani za  gospodarenje otpadom.  Zaposlenici GKP PRE-KOM d.o.o. samostalno su odradili prijavu 3 projekta: Opremanje i  modernizacija Kompostane Prelog, Nabava 2 komunalna vozila za odvojeno sakupljanje otpada za GKP PRE-KOM d.o.o. i Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta za građevinski otpad Prelog ukupne vrijednosti 10.442.874,41 kuna od čega je 6.046.374,48 bespovratnih sredstva. Također u 2019. godini naši vlasnici 12 JLS javili su se na dva javna poziva Ministarstva zaštite okoliša i to projekt edukacije vrijedan 1,2 milijuna kuna i drugi projekt nabava spremnika za odvojeno sakupljanje otpada vrijedan 3,5 milijuna kuna.

Ako to zbrojimo u sustav gospodarenja otpadom na području 12 JLS (38500 stanovnika i oko 700 pravnih osoba) uložiti će se oko 15 milijuna kuna od toga oko 10 milijuna kuna su bespovratna sredstva.

Naši rezultati plod su suradnje naših korisnika, naših vlasnika i rada komunalnog poduzeća PRE-KOM’ – kaže nam direktor komunalne tvrtke PRE-KOM Siniša Radiković.

Krk je lani bio vodeći po odvajanju sakupljenog otpada – 416 kg po stanovniku, a slijede Mali Lošinj – 384 kg, Cres 361 kg, Novalja – 381 kg po stanovniku, Prelog 216 kg, Rab 213 kg, Hvar 200 kg, Čakovec i Koprivnica 165 kg te Rovinj 147 kg po stanovniku.

Krk: Odavno pozicionirani kao eko destinacija

Grad Krk je lani bio na stopi od 51,92 posto odvajanja sakupljenog otpada, odnosno vodeći po odvojenom otpadu u odnosu na broj stanovnika – 416 kg.

‘Na otoku Krku imamo uspostavljen sustav gospodarenja otpadom od 2005. godine. Razlog zbog kojeg smo sustav uveli ponajviše je bio u činjenici da smo imali rizik od zapunjenja odlagališta te je trebalo poduzeti mjere da se odlagalištu produži vijek trajanja kako bi izdržao do otvaranja regionalnog centra.
S obzirom da se je regionalni centar otvorio tek 2018. i zbog nedovoljnog kapaciteta i dalje ne prima otpad s Krka mislim da možemo slobodno konstatirati da je naš projekt uspio u cijelosti jer još uvijek imamo mjesta za odlaganje za još cca 1-2 godine.

Sustav je baziran na način da na terenu imamo organizirarano odvojeno prikupljanje otpada u 5 frakcija (biootpad,papir, plastika imetal, staklo i miješani kom otpad).
Tako odvojeno prikupljeni otpad dovozi se na centralno reciklažno dvorište gdje se na sortirnici i kompostani vrši dodatna obrada odvojenog prikupljenog otpada dok se miješani kom otpad odlaže na plohu.
Osim centralnog reciklažnog dvorišta osigurano je i ukupno 7 lokacija-reciklažnih dvorišta diljem otoka tako da korisnici mogu sav svoj glomazni i opasni otpad koji se ne može i ne smije odlagati u individualne posude i na zelenim otocima, dovoziti na reciklažno dvorište.

Osnovna računica je da svaka aktivnost u odvojeno prikupljanje otpada jeftinija od zbrinjavanja tone miješanog otpada u regionalnom centru. Trenutna cijena centra je 470 kn/t, a od 1.10.2020 1180 kn/t.
Osim direktne uštede zbog smanjenja količina miješanog kom otpada, zbog stupnja odvojenog prikupljanja, JLS otoka Krka ne plaćaju poticajnu naknadu za prekomjerne količine otpada.
Imamo i turistički efekt jer smo se pozicionirali kao eko destinacija koja pravilno gospodari otpadom.
Veliku pažnju dajemo na edukaciju na svim razinama, imamo i eko patrolu koja komunicira direktno s korisnicima i rješava individualne probleme na terenu. Sve navedeno ima i svoje troškove, ali daje u konačnici rezultate.
Trenutno imamo oko 60% rezultat u primarnoj selekciji, nadamo se da ćemo do 2022 godine to još podignuti do 80%. U sustav je do sada tijekom proteklih 18 godina uloženo oko 60 milijuna kuna, od sanacije starog odlagališta, do izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta, nabave kanti i kamiona,…’ – komentira
pomoćnik direktora komunalnog poduzeća Ponikve Ivan Jurešić.

Koprivnica: Lani premašeno 50 posto odvajanja otpada

Društvu gradova s više od 50 posto odvojenog sakupljenog otpada pridružio se je lani Grad Koprivnica. Odvojeno je 50,96 posto otpada, a s obzirom na broj stanovnika također je u vodećih 10 gradova s odvojenih 165 kilograma po stanovniku.

Brigu o gospodarenju otpadom na području grada Koprivnice vodi  Gradsko komunalno poduzeće Komunalac d.o.o. koje je svoje je cjelokupno poslovanje usmjerilo prema zaštiti okoliša. Niz godina količina miješanog
komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište sve je manja pa je tako primjerice 2009. godine odloženo 18.749 tona, dok je 2019. godine odloženo 62401 tona (od toga 4891,2 tone s područja grada Koprivnice), a sve to uz konstanto povećanje uslužnog područja na okolne općine. Razlog smanjenju miješanog komunalnog otpada je konstantno ulaganje u odvajanje i odvojeno prikupljanje reciklabilnog otpada pa se tako na cijelom uslužnom području Komunalca na kućnom pragu odvojeno prikuplja papir, plastika i biorazgradivi otpad. Također u funkciji je 74 lokacija zelenih otoka s ukupno 238 spremnika za papir, plastiku, metal i staklo.

Početkom 2004. godine izgrađeno je prvo reciklažno dvorište dok je u ožujku 2015. godine upisano u Očevidnik reciklažnih dvorišta. Komunalac je početkom ove godine otvorio novo, drugo reciklažno dvorište s ciljem dodatnog smanjenja nepropisnog odlaganja otpada na divlja odlagališta i zelene otoke i rasterećenja postojećeg reciklažnog dvorišta, čiji kapaciteti za pojedinu vrstu otpada nisu dovoljni s obzirom na broj stanovnika i količinu otpada te povećanje efikasnosti prikupljanja otpada. Korištenje reciklažnog dvorišta besplatno je za sve građane
s uslužnog područja Komunalca, a iz godine u godinu bilježimo sve veće količine odvojeno prikupljenog otpada u reciklažnim dvorištima. Kompostište i reciklažno dvorište za građevinski otpad otvoreno je 2011. godine te se i tamo bilježi porast otpada koji se tamo odlaže, a iz biorazgradivog otpada i proizvodi kompost prve klase.  Dodatno, Komunalac uskoro kreće u projekt dogradnje i modernizacije postojeće kompostane kojim će još povećati kapacitete za biorazgradivi otpad. Uz to, konstantno se radi na promicanju važnosti zaštite okoliša, provode se edukacije sa svim interesno-utjecajnim skupinama o tome kako pravilno razvrstati i reciklirati otpad te kako stvarati što manje otpada.

Najveći projekt s kojim će Komunalac uskoro krenuti u realizaciju je „Dogradnja, unapređenje i opremanje postrojenja za recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada u kojem se provodi tehnološki prces kompostiranja u Herešinu“ vrijedan 14.318.950,46 kuna, od čega će 4.464.235,80 kuna sufinancirati Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Radi se o izgradnji postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biorazgradivog otpada, odnosno dvije hale, postrojenje za automatsko pranje podvozja vozila sa separatorom za recirkulaciju vode, tipski kontejner te tipski laboratorijskoskladišni kontejner. Osim toga, nabavit će se i stroj za prevrtanje hrpa, mobilno sito za prosijavanje komposta te sustav transportera za doziranje i pakiranje komposta. Na Natječaju „Nabava komunalnih vozila za odvojeno prikupljanje otpada“ kojeg je raspisalo Ministarstvo okoliša i energetike Komunalac je prošao Fazu 2. (provjera prihvatljivosti prijavitelja i administrativna provjera) te
je sad u Fazi 3. (provjera aktivnosti i ocjena kvalitete projekta). Projektom se planira nabava dva komunalna vozila za sakupljanje reciklabilnog otpada, prvenstveno otpada od plastike, papira i kartona te biorazgradivog otpada. Gradsko komunalno poduzeće Komunalac i dalje će ulagati u najbolja rješenja na području skupljanja i zbrinjavanja otpada, obnovljive izvore energije i promicati zaštitu okoliša te kružno gospodarstvo kao temelj uspjeha i viziju budućnosti zelene Koprivnice, a visoko treće mjesto na popisu gradova s najvećim postotkom odvojenog sakupljanja otpada dokaz je da idemo u pravom smjeru.

Nakon spomenuta tri grada, najveći udjel odvajanja sakupljenog otpada imali su gradovi Čakovec – 47,02 posto, Buzet – 40,64 posto, Varaždin – 40,55 posto, Cres – 40,47 posto, Ludbreg – 40,31 posto, Mali Lošinj – 36,80 posto i Rab – 35,04 posto.

Cres: U pretovarnu stanicu, reciklažno dvorište i sanaciju odlagališta otpada uloženo 21 milijun kuna

S odvojenih 40,47 posto otpada svrstao se je lani na šestu poziciju, a prvu gleda li se trend povećanja odvajanja sakupljenog otpada – za 19,88 posto.

‘Ponosan sam što je i na području gospodarenja otpadom Grad Cres u samom hrvatskom vrhu. Među prvima smo uveli zakonom propisani sustav odvojenog prikupljanja otpada i to sustav koji najbolje odgovara primorskim gradićima s jakim turizmom koje odlikuju uske ulice, vikend-gosti i sezonalnost. Na cijelom otoku postavili smo polupodzemne spremnike velikog kapaciteta za odvojeno prikupljanje otpada. Takvi spremnici ne zauzimaju puno prostora iznad površine i imaju ugrađene otpadomjere koji se otvaraju pomoću čip-kartice koju ima svako kućanstvo. Svako se otvaranje evidentira i na taj način točno se zna koliko je otpada odložilo koje kućanstvo, a ujedno sustav zna koliko otpada ima i spremniku i kad ga treba prazniti. Nadalje, prvi u županiji izgradili smo pretovarnu stanicu i tako stvorili uvjete da se još od 2017. godine na otoku više ne odlaže komunalni otpad već se on odvozi u županijski centar. Nakon toga smo izgradili i reciklažno dvorište kako bi se naš sustav odvojenog prikupljanja otpada podigao na još višu razinu, a sada ćemo ukloniti i posljednje ostatke nekadašnjeg odlagališta otpada jer je upravo započela konačna sanacija odlagališta. Nabavka polupodzemnih spremnika s odgovarajućim kamionima za njihovo pražnjenje koštala je oko 2 milijuna kuna uz 60-postotno sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pretovarna stanica, reciklažno dvorište i sada konačna sanacija odlagališta otpada projekti su ukupno vrijedni oko 21 milijuna kuna, a sa 85% su financirani europskim sredstvima. Time nismo gotovi s aktivnostima koje poduzimamo za zaštitu okoliša. Upravo su netaknuta priroda i okoliš naše najveće vrijednosti, pa sav naš budući razvoj mora biti održiv. Jedna od aktivnosti za koju se intenzivno pripremamo je uključivanje u akciju uklanjanja otpadnih vozila na otocima, u nacionalnim parkovima i parkovima prirode koju će provesti Fond za zaštitu okoliša.’ – komentira gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako.

Nakon Cresa, po rastu stope odvajanja otpada slijede gradovi Buzet – 18,73 posto, Hvar – 17,94 posto, Orahovica – 15,36 posto, Varaždin 13,58 posto, Virovitica 13,05 posto, Lepoglava – 12,57 posto, Ivanec – 11,88 posto, Rab – 11,74 posto i Križevci 9,81 posto.

Orahovica: Na TUK-u gradnja u 8 faza – proširenje odlagališta, gradnja reciklažnog dvorišta..

‘U Prostornom planu uređenja Grada Orahovice stvorene su sve pretpostavke za dugoročno održivo gospodarenje otpadom i to na lokaciji „TUK“ gdje se nalazi postojeće odlagalište komunalnog otpada, te je upravo zbog postojanja prostorno planske i tehničke dokumentacije te akata za gradnju, odlagalište  prema  Dinamici zatvaranja odlagališta neopasnog otpada u RH stavljeno u kategoriju „ostaje otvoreno do popunjavanja kapaciteta“.  Grad neprestano ulaže napore s ciljem poboljšanja sustava prikupljanja i odvajanja komunalnog otpada, stoga je važećom lokacijskom dozvolom za zahvate na „TUK“-u planirana gradnja građevina u 8 faza, a prve 3 faze za koje su ishođene građevinske dozvole idu u skoru realizaciju: Faza I Proširenje postojećeg tijela odlagališta, Faza II Građenje reciklažnog dvorišta komunalnog otpada i Faza III Građenje reciklažnog dvorišta). Radove proširenja postojećeg kapaciteta odlagališta sufinancira FZOEU putem Ugovora o sanaciji iz 2004. u visini 80%, dok je za preostale dvije faze gradnje u tijeku izrada projektne prijave za EU financiranje. Procijenjena vrijednost građenja i opremanja  iz navedenih projekata za 3 faze zahvata na lokalitetu „TUK“ ORAHOVICA  koje su spremne za realizaciju iznosi ukupno 8.188.354,11 HRK, od čega se očekuje 6.744.710,36  HRK bespovratnih sredstava.

Grad ima sve potrebne Odluke i akte u skladu sa zakonskim odredbama, a radi osiguranja što uspješnijeg prikupljanja odvojenog otpada nabavlja spremnike i specijalna vozila za odvojeno prikupljanje vozila putem dostupnih javnih natječaja, od 2015. preko FZOEU, pa sve do provedbe posljednjeg projekta za sufinanciranje nabave spremnika ugovorenog 2018. na iznos 826.960,19 kn i sufinanciranje 85%

Osim po domaćinstvima na kućnom pragu kojima se dostavljaju spremnici i PVC vrećice za odvajanje papira i plastike,  na cijelom području grada raspoređeni su zeleni otoci za papir, plastiku i staklo koji se redovno dopunjavaju novim spremnicima i proširuju na nove lokacije.

Obveza stalnog provođenja informativno izobraznih aktivnosti također je dobila financijsku potporu provedbom projekta „NE DVOJI-ODVOJI“  ugovorenog na iznos 514.505,80 HRK i sufinanciranje od 85%.’ – kažu u Gradu Orahovici.

Križevci: Velika ulaganja u edukaciju odvajanja otpada

Rezultat stope odvojeno sakupljenog otpada u Gradu Križevcima prema podacima za 2019.godinu proizlazi iz sustavnog ulaganja Grada Križevaca i Komunalnog poduzeća d.o.o. u projekte održivog gospodarenja otpadom. 
U nastojanju što većeg iskorištenja  korisnog otpada i smanjenja količine otpada na odlagalištu, a time i smanjenja troškova odlaganja, Komunalno poduzeće d.o.o. Križevci u ožujku 2010. godine započinje s projektom odvojenog skupljanja korisnog otpada na mjestu nastanka putem dviju posuda.
Ključ uspjeha projekata održivog gospodarenja otpadom leži u sustavnoj edukaciji korisnika usluge koju Komunalno poduzeće d.o.o. provodi već desetak godina kroz projekt „Moj otpad, moja odgovornost!“ s ciljem ukazivanja na važnost odvajanja otpada te upoznavanjem s kompletnim sustavom odvajanja otpada na području Grada Križevaca i okolnih naselja. Održavaju se predavanja na spomenutu temu u svim razredima osnovnih i srednjih škola (ukupno 2893 učenika podijeljenih u 145 razrednih odjela). Cilj predavanja je utjecati na porast svijesti i odgovornosti učenika, ali i njihovih roditelja,  oko pravilnog postupanja s otpadom. 
U sklopu edukativnih aktivnosti snimljen je animirani film i tiskana je slikovnica namijenjena predškolskom uzrastu te nižim razredima osnovne škole. I film i slikovnica govore o križevačkom sustavu gospodarenja otpadom kao i važnosti odgovornog postupanja s otpadom.  
Osim edukacije, na količinu odvojeno sakupljenog otpada utječe i  način naplate usluge sakupljanja miješanog komunalnog otpada. Spremnik svakog korisnika usluge označen je barkod naljepnicom pomoću koje se evidentira svako pražnjene posude putem čitača instaliranog na vozilu za odvoz otpada. Korisnik usluge plaća cijenu minimalne javne usluge (fiksni dio računa) tokom cijele godine, dok varijabilni dio ovisi o broju predanih posuda u tom obračunskom razdoblju. Na taj način se stimuliraju korisnici usluge na odvajanje korisnog otpada, a samim time i smanjenje količine miješanog komunalnog otpada odloženog na odlagalište.  
 
2019. godine na području grada Križevaca započelo se s odvojenim sakupljanjem biootpada te su korisnicima usluge podijeljeni dodatni spremnici za odvajanje biootpada. Sakupljeni otpad odvozi se u kompostanu u Koprivnicu. 
 
Za sustav odvojenog sakupljanja otpada nabavljena su 5 specijalna komunalna vozila, spremnici za odvojeno sakupljanje otpada, izgrađen je objekt s linijom za sortiranje i hidrauličkim prešama, skladišni prostor za reciklabilni otpad, skladište biomase s kotlovnicom snage 150 kW te je nabavljena mobilna drobilica za biomasu. 
 
Budući planovi vezani uz gospodarenje otpadom, kažu u Gradu, baziraju se na obradi izdvojenog glomaznog otpada, nastavku sustavne edukacije i težnji za povećanjem postotka odvojeno sakupljenog otpada kako bi se smanjilo odlaganje otpada na odlagalište i povećala iskorištenost prirodnih resursa. (Lidija Kiseljak)