Negativne demografske trendove u Hrvatskoj zorno ilustriraju i nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o broju kućanstava, a po kojima je gotovo trećina kućanstava u našoj zemlji – samačka. Pad veličine kućanstava proteže se kroz zadnjih 50 godina, pa je tako 1953. godine u jednom hrvatskom kućanstvu prosječno živjelo 3,8 osoba, 2011. a 2021. bilo ih je 2,7, pokazuju podaci DZS-a. Udio tročlanih kućanstava u 1953. bio je 18,8 posto, a u 2021. taj je udio bio 17,9 posto, dok je udio kućanstava od pet i više članova u ukupnom broju kućanstava u 1953. bio 32,4 posto, a u 2021. svega 12,4 posto.
Državni zavod za statistiku, naime, u posljednjoj objavi podsjeća kako je ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj na posljednjem popisu 2021. iznosio 3.871.833, što je pad za više od devet posto u odnosu na prethodni popis. Ukupan broj kućanstava je 1.436.893, a najviše ih je (1.435.440) privatnih te tek 1453 institucionalna (domovi za starije, ustanove za trajno zbrinjavanje djece i odraslih i slično).
Kada je riječ o prosječnom broju članova kućanstva, na vrhu su, kao i 2011. godine, sjeverne kontinentalne županije pa su tako u prosjeku najbrojnija kućanstva u Krapinsko-zagorskoj (3,1 osoba), Međimurskoj (3,1), Varaždinskoj (3) i Zagrebačkoj županiji (3), dok su najmanja ona u Primorsko-goranskoj (2,4), Ličko-senjskoj (2,4), Šibensko-kninskoj (2,5) te Gradu Zagrebu (2,5 osoba u prosjeku).
Kad su pitanju gradovi, kao primjer ‘grada samaca’ nakon objave ovih DZS-ovih podataka ističe se Rijeka u kojoj čak 34 posto kućanstava ima samo jednog člana, a u prosjeku riječka kućanstva broje tek 2,4 člana. Manje od Rijeke imaju tek viški Vis i Komiža – 2,16 članova. S druge strane, najbrojnija kućanstva su u Imotskom u kojemu je prosjek 3,51 članova po kućanstvu, Metković sa 3,29, te Novi Marof i Ivanec u kojima prosječno kućanstvo broji 3,20 članova.
Preko tri člana u kućanstvu ima tek 20 hrvatskih, redom malih i srednjih gradova. Osim Imotskog, Metkovikća, Novog Marofa i Ivaneca tu su još Donja Stubica (3,17), Sveta Nedelja (3,15), Trilj (3,14), Vrbovec (3,12), Pregrada i Prelog u kojima prosječno kućanstvo broji 3,11 članova, Sveti Ivan Zelina (3,10) te Vrgorac, Mursko Središće i Krapina kao jedini veliki grad među njima, sa 3,08 članova kućanstva. Tu su još Dugo Selo (3,07), Lepoglava (3,06), Zlatar (3,05) te Jastrebarsko, Zabok i Sinj u kojima prosječno kućanstvo ima 3,04 člana.
Kad govorimo o velikim gradovima, nakon Krapine su najbrojnija kućanstva u Samoboru (2,94 člana), Kaštelima i Velikoj Gorici (2,92 člana). Iako je Međimurska županija s prosjekom od 3,1 člana kućanstva druga u zemlji, Grad Čakovec i njegovo urbano područje ima niži prosjek – 2,84 člana kućanstva, Dubrovnik 2,71, Bjelovar i Koprivnica broje u prosjeku po 2,70 članova kućanstva, a Slavonski Brod 2,66. Prosječno splitsko kućanstvo broji 2,65, zadarsko 2,62, a virovitičko 2,61. Kućanstva u Požegi i Varaždinu broje u prosjeku po 2,59 članova, u Zagrebu je prosjek 2,53, a Karlovcu 2,51. U Šibeniku prosječno kućanstvo broji 2,49 članova, u Osijeku 2,43, Puli 2,36 i na kraju, u Vukovaru 2,35 članova. (m.p.d.)
