Kao što se je i očekivalo, slika nezaposlenosti u hrvatskim gradovima u travnju puno je lošija nego mjesec ranije. No još uvijek ima onih u kojima je nezaposlenost manja nego prije godinu dana, takvih je sedam gradova, a u odnosu na ožujak ipak samo jedan. Napravili smo analizu po gradovima na temelju objavljenih podataka HZZ-a o nezaposlenosti u travnju i izdvojili vodećih deset koje imaju pad ili najmanji rast nezaposlenosti te za neke od njih nabrojali mjere kojima spašavaju radna mjesta. 

Krajem travnja 2020. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirane su 159.234 nezaposlene osobe. U odnosu na kraj ožujka 2020. broj nezaposlenih povećan je za 11 % ili 15.773 osobe, a u usporedbi s travnjem 2019. godine broj nezaposlenih veći je za 21,5 % ili 28.144 osobe.

Tijekom travnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljene su ukupno 25.483 osobe (110,1 % više nego u travnju 2019. godine), od čega 87,1 posto izravno iz radnoga odnosa, a najviše iz ugostiteljskih djelatnosti, trgovine, prerađivačke industrije te administrativnih pomoćnih uslužnih djelatnosti.

Ukupno je tijekom travnja iz evidencije nezaposlenih izašlo 9.710 osoba, što je 63,8 % manje nego u travnju 2019. godine. Od toga je zaposleno 5.148 osoba. Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće se realiziralo u djelatnostima građevinarstvo, prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.

Kako analiza pokazuje, manje nezaposlenih osoba u odnosu na prošlogodišnji travanj imalo je čak sedam gradova – Obrovac, Kutjevo, Glina, Duga Resa, Zlatar, Beli Manastir i Čazma. Slijede one s najmanjim rastom nezaposlenosti, prema relativnom pokazatelju – Opuzen, Ogulin i Petrinja.

U odnosu na ožujak, kada su se posljedice korona krize već jače osjetile, samo je Grad Buzet imao manji broj nezaposlenih. Najmanji rast nezaposlenosti imali su pak gradovi Prelog, Otočac, Nin, Komiža, Beli Manastir, Grubišno Polje, Zlatar, Obrovac i Vis.

Rast nezaposlenosti u odnosu na ožujak penje se čak do 40 posto, ali pretežito je riječ o malim gradovima s malim brojem zaposlenih, pa svaki gubitak radnog mjesta u relativnom pokazatelju je velik.

Već je jasno da će veće posljedice osjetiti gradovi koji su fokusirani na turizam. Industrija je u mnogima od njih nestala, pa se nalaze alternative, najčešće u poljoprivredi. No pomaže se najugroženijima, pa su tako i svi gradovi već donijeli set mjera za sačuvanje radnih mjesta.

Dajemo primjere onih koji se nalaze u prvih deset, a koje su u travnju imale manji broj nezaposlenih na godišnjoj i mjesečnoj razini, odnosno najslabiji rast nezaposlenosti.

Zlatar je imao pad nezaposlenosti za 3,2 posto u odnosu na travanj 2019. godine, odnosno rast nezaposlenosti u odnosu na ožujak za 2,27 posto.

Taj je Grad od 2013. godine sanirao brojne dugove, a od prije tri godine bilježi i snažan rast prihoda. Zato, iako će kriza usporiti punjenje prihoda,  neće znatno poremetiti financijsku sliku, jer Grad sada ima stabilan temelj.

Uskoro se ide u rebalans kroz koji će se smanjiti financiranje projekata, ali koji nisu vezani za infrastrukturu i stavke za pomoć gospodarstvu. Pa su tako već neki projekti i ovih dana nastavljeni.

‘Projekti koji su u planu i važni za Grad ćemo nastaviti, a smanjiti sredstva za primjerice manifestacije, reprezentacije, službena putovanja, usavršavanja, kupnju nekretnina te novac za udruge koje ne mogu realizirati svoje aktivnosti.’ – kaže gradonačelnica Jasenka Auguštan-Pentek.

Zlatar je donio mjere odgode plaćanja komunalne naknade i godišnje grobne naknade, zatim spomeničke rente, ukida se i u drugom kvartalu naplata zakupa javnih površina i poreza na javne površine te odgađa naplata poreza na potrošnju za koji će se i razmotriti smanjenje stope nakon završetka mjera.

Grad Beli Manastir je u odnosu na lanjski travanj imao 2,3 manje nezaposlenih osoba, odnosno 2,08 posto više nego u ožujku.

U tom Gradu su zakupci od 1. travnja do kraja godine  oslobođeni plaćanja poslovnih prostora i zakupa javne površine za njihovo korištenje. Nadalje, obustavlja se provođenje svih ovršnih postupaka za nenaplaćena potraživanja od dana stupanja na snagu ove odluke do 30 lipnja ove godine, kao i obračun zateznih kamata na zakašnjela plaćanja prema gradu Belom Manastiru po svim osnovama, od dana stupanja na snagu odluke do kraja godine. Isto tako, za vrijeme obustave rada dječjeg vrtića Cvrčak roditelji djece predškolske dobi oslobođeni su plaćanja redovitih programa vrtića. Gospodarstvenici kojima je obustavljen rad, neće morati plaćati komunalnu naknadu od 1. travnja do isteka mjeseca u kojem obustava bude ukinuta. Gradonačelnik Tomislav Rob najavio je i nove mjere koje bi vrlo brzo trebale biti predložene Gradskom vijeću.

Čazma je za 1 posto imala manje nezaposlenih u odnosu na travanj 2019. godine.

Početkom travnja taj je Grad na sjednici Gradskog vijeća prihvatio mjeru oslobađanja plaćanja komunalne naknade gospodarstvenika u sljedeća tri mjeseca  te plaćanja korištenja javnog i poslovnog prostora. Grad Čazma također je obustavio slanje svih ovrha dužnicima za komunalnu naknadu i druge obveze do daljnjega. Zaustavljeni su svi radovi na projektima, osim na započetim europskim projektima poput Čazme Nature. Kako bi se dodatno uštedjelo, neće se produljivati ugovori koji će isteći, neće biti javnih nabava niti natječaja za radove i usluge, do daljnjega i nema novih zapošljavanja u gradskim službama i ustanovama. Grad Čazma obustavio je sve isplate udrugama i ustanovama, osim redovitih, za održavanje tzv. hladnog pogona.

Kako nam je još prošli mjesec rekao gradonačelnik Dinko Pirak mjere najviše koristi  prijevoznička tvrtka Čazmatrans, koja je jako pogođena ovom situacijom, budući da je značajno ograničen prijevoz putnika i roba.

Petrinja je u travnju na godišnjoj razini imala 4,4, posto rast nezaposlenosti, što ju svrstava u deset vodećih gradova po padu ili najmanjem rastu nezaposlenosti.

Početkom travnja donesena je odluka o smanjenju plaća gradonačelnika i zamjenika, kroz koju će se svaki mjesec uštedjeti pola milijuna kuna, a gledajući polugodišnji period, unutar kojeg je predviđeno trajanje ovih mjera, ušteda bi mogla iznositi i preko 2 milijuna kuna. I vijećnici su se odrekli naknada.

Od mjera, Grad je sve tvrtke koje su morale obustaviti rad oslobodio plaćanja komunalne naknade, a umanjio 30 posto onima koji zbog epidemije imaju smanjene prihode, ali ako nisu otpuštali radnike i nemaju dugovanja prema Gradu. Nadalje, Grad beskamatno odgađa naplatu potraživanja i  davanja za sve obveznike plaćanja, a roditelje plaćanja vrtića.

Grad je pomogao i  lokalnim OPG-ovima koji nisu mogli raditi na tržnici. Pa je svaki OPG koji je prodavao svoje prehrambene namirnice na gradskoj tržnici dobio do 2.000 kuna mjesečno po ispunjenom zahtjevu za dostavu prehrambenih proizvoda kupcima na kućnu adresu.

Grad Grubišno Polje imao je u odnosu na ožujak rast nezaposlenosti 2,13 posto.

Gradonačelnik Grubišnog Polja Zlatko Mađeruh obratio se je nedavno preko službenih stranica Grada svojim sugrađanima.

‘Zaustavljeni su veliki projekti koje provode Hrvatske vode i Hrvatske ceste, vrijednost kojih je oko 70 milijuna kuna. To me brine jer su važni za razvoj grada, no želim vjerovati da će se nastaviti. Budući da je građevinska operativa u funkciji radi se u Zoni MSP, na vrtiću i kanalizaciji u Poljanima, uskoro će se raditi i na groblju te dvama domovima. Težište želim prebaciti i na poticajne mjere kako u poljoprivredi, tako i malom i srednjem poduzetništvu. Naime, želim dati do znanja da život nije u potpunosti stao već da uza sve mjere predostrožnosti provodimo što se može.’ rekao je gradonačelnik Mađeruh.

Spomenimo na kraju, da su preko HZZ-a u travnju  isplaćene  potpore za očuvanje radnih mjesta za mjesec ožujak, kojima su obuhvaćena 484.922 radnika kod 83.955 poslodavaca. ‘Do 7. svibnja 2020. zaprimani su zahtjevi poslodavaca za isplatu potpora za travanj i svibanj (ukoliko zahtjeve nisu predali već u prvome valu zaprimanja), kada je zaprimljeno dodatnih 14.495 zahtjeva poslodavaca s obuhvatom 90.291 radnika, tako da će isplate potpora za travanj 2020. očekivano obuhvatiti sveukupno 98.450 poslodavaca odnosno 575.213 radnika.’ – kažu u HZZ-u. (L.K.)