Iako je kultura jedan od resora koji su uslijed pandemije najviše stradali, tijekom prve koronaške godine neki gradovi ipak su uspjeli realizirati ranije planirane projekte i programe. Evo koliko se u 2020., prema podacima Ministarstva financija o izvršenju proračuna gradova, ulagalo u kulturu….

U 2020. Rijeka je, primjerice, bila Europska prijestolnica kulture zbog čega je pripremila preko 600 različitih događanja raspoređenih tijekom cijele godine, ali je bila prisiljena reorganizirati i preoblikovati ukupan program te  je dio sadržaja  prebačen u 2021., a njen mandat zbog pandemije produljen. Ipak, usprkos izvanrednim okolnostima i zbog njih neostvarenim ambicijama vezanim uz ovaj projekt, grad i građani uspjeli su profitirati budući da su u  infrastrukturu, koja će im ostati u trajnom naslijeđu, uložena ogromna sredstva. Tako je, između ostalog, u napušteni prostor nekadašnjeg tvorničkog kompleksa Rikard Benčić  investirano preko 350 milijuna kuna kako bi se postojeće zgrade transformirale i ponudile nove sadržaje.

Ako išta, korona nas je uvjerila da su upravo kultura i kulturna događanja te raznorazni programi i manifestacije koje smo nerijetko uzimali zdravo za gotovo ono povezujuće društveno tkivo koje, sada smo to definitivno shvatili, u velikoj mjeri predstavlja i podršku sveukupnom ljudskom zdravlju.

I ovog puta analizirali smo podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2020. godinu te rangirali gradove prema izdvajanju za kulturu. Osim uobičajenih ulaganja u redovan rad kulturnih ustanova, u pojedinim hrvatskim gradovima gradili su se domovi kulture, knjižnice i čitaonice, multifunkcionalne dvorane te provodili različiti  projekti od velikog kulturnog i društvenog značaja. Usprkos pandemiji, 31 grad je i u zahtjevnoj 2020. godini povećao izdvajanja za kulturu u odnosu na davanja tijekom prethodne godine. Tako je šest gradova izdvojilo do 10 posto više sredstava za kulturu, deset gradova do 40 posto, a pet do 75 posto više nego što je to bio slučaju u  2019. godini. Deset najbolje rangiranih izdvojilo je između 12,32 i 30,47 posto svog proračuna za potrebe kulturnih ustanova, programa i projekata.

Što se, dakle, udjela u gradskom budžetu tiče, na prvom mjestu je Grad Kraljevica s pozamašnih 30,47 posto sredstava. Slijedi je već spomenuta Rijeka koja je 2020.  godine izdvojila 22, 97 posto iz vlastitog proračuna, a iznad 20 posto je i Grad Korčula. S visokih 19,58 posto za kulturu ističe se i Grad Hvar, a među pet prvih upada i Glina s 13,52 posto. Preostalih pet gradova na popisu onih koji su najviše ulagali u kulturu još su i Dubrovnik, Zadar, Vrbovsko, Novska i Županja čija izdvajanja se kreću u rasponu od 12,32 do 13, 23 posto proračuna.

Promatramo li izdvajanja za kulturu per capita ili po stanovniku opet je na čelnoj poziciji Kraljevica s čak 1,8 tisuća kuna po glavi, a više od tisuću kuna za kulturu je u 2020. izdvojio i svaki stanovnik Rijeke, Hvara Dubrovnika i Korčule dajući između 1,1 i 1,7 tisuća kuna. Građani Zadra, Opatije, Malog Lošinja, Vinkovaca i Gospića za kulturu su u 2020. izdvojili između 660 i 993 kune.

Što se pak trenda povećanja sredstava uloženih u kulturu tiče, u odnosu na 2019. najviše je napredovao Klanjec koji je davanja povećao za preko 477 posto. Naime, u 2019. za potrebe kulture ovaj zagorski gradić izdvojio je 230,8 tisuća kuna da bi godinu kasnije izdvajanja narasla na 1,3 milijuna kuna. Grad Kraljevica i u ovoj kategoriji pri samom je vrhu  s povećanjem od 219 posto, a slijede je Rab, Vrbovsko, Našice, Kutjevo, Novska, Bjelovar i Pakrac s trendom povećanja između 113 i 183 posto dok krug najboljih zatvara Valpovo koje je sredstva za kulturu povećao za nešto više od 93 posto.

Uzmemo li u obzir nešto dulje razdoblje, odnosno, usporedimo li ulaganja tijekom 2020. s ulaganjima u kulturu u 2017. godini, najveći napredak pokazao je Ogulin s čak 1677,9 posto većim iznosom, na drugom je mjestu Valpovo s trendom povećanja od 439,1 posto, zatim slijede Kraljevica, Pakrac i Vrbovsko čiji skok se bilježi u brojkama preko 300 posto, a rasli su i Slavonski Brod, Popovača, Novska, Našice i Grubišno Polje koji su u analiziranoj godini, usporedimo li je s 2017. svi redom povećali sredstva za kulturu preko 200 posto.

 

Kraljevica: Za kulturu izdvojili preko 34 posto proračuna, značajna sredstva uložena u dvorce Stari grad Zrinskih i Frankopan

Grad Kraljevica je, prema udjelu u proračunu te izdvajanju za kulturu po stanovniku u 2020. godini na uvjerljivom prvom mjestu, a u samom je vrhu i prema trendu povećanja sredstava.

Kraljevica, poznata kao mjesto s jednim od najstarijih brodogradilišta, povijesno i kulturno vrlo je atraktivan i zanimljiv te se, između ostalog, može pohvaliti i s dva dvorca koji su zaštićeno kulturno dobro. Riječ je o Starom gradu Zrinskih s crkvom sv. Nikole te Novom gradu Zrinskih kojeg se naziva Frankopan. Kako se radi o vrlo zahtjevnim objektima, sredstva za ulaganje i održavanje pronalazila su se iz svih mogućih dostupnih izvora, kako su pojasnili iz Gradske uprave.

U 2020. godini uložena su značajna sredstva u Konzervatorsko-restauratorsku studiju dvorca Zrinskih i tehnički je odrađen projekt sanacije krova crkve sv. Nikole. Ono što je bitno podiglo razinu ulaganja u analiziranoj godini nekoliko je važnih projekata; Kulturno-turistička ruta “Putovima Frankopana”, gdje su potpisnici ugovora Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te  jedinice lokalne samouprave među kojima je i Grad Kraljevica. Ukupna vrijednost projekta je 64,1 milijuna kuna od čega  bespovratnih  47,3 milijuna kuna. Kroz ovu investicijsku potporu u kulturu i očuvanje baštine u Kraljevicu je uloženo preko 20 milijuna kuna putem dvije komponente odnosno obnovu dvorca Frankopan i uređenje njegova okoliša. Uređenje okoliša i atrijskog pročelja, što je proveo Grad, stajalo je 13,9 milijuna kuna.

Svrha projekta Putovima Frankopana je zaštititi kulturno nasljeđe obitelji Frankopan i Zrinski kroz stvaranje nove društveno-ekonomske vrijednosti valorizirajući turističku ponudu. Krajnji cilj je razviti kulturno-turistički proizvod koji će privući veći broj posjetitelja i oživjeti turističku ponudu te se očekuje direktan i indirektan pozitivan odraz na ekonomiju, gospodarstvo, kvalitetu života, povećanje turističkog poslovanje i zapošljavanja u segmentu turističkih i kulturnih djelatnosti. Pojačat će se uključivanje većeg broja udruga i ostalih kulturnih djelatnika u zajedničku platformu koja će rezultirati novim kulturnim, edukativnim i turističkim sadržajima.

U 2020. godini započeto je i uređenje trga Zrinskih unutar dvorca Stari grad Zrinskih, koji je u sklopu  projekta “Povežimo se baštinom”. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, a projekt osim Grada Kraljevice provode i gradovi Rijeka te Kastav uz općine Čavle, Kostrena, Lovran, Moščenička Draga, Viškove i  Turistička zajednica grada RIjeke. Ukupna mu je vrijednost 76,3 milijuna kuna od čega je 36,3 milijuna bespovratnih sredstava, a komponenta koja pripada Gradu Kraljevici iznosi 3,4 milijuna kuna dok bi projekt svoju punu realizaciju trebao ostvariti tijekom ove godine.

Iako je za projekt Mali muzej brodogradnje i ribarstva natječaj raspisan tijekom listopada 2020. godine s realizacijom će se započeti ove godine. Grad Kraljevica uredit će i adaptirati tri prostorije u dvorcu Frankopan kako bi se omogućilo izlaganje izdvojene zbirke maketa brodogradilišta Kraljevica i ostalih predmeta vezanih za područje ribarstvene i brodograditeljske baštine. Vlasnik zbirke je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka s kojim je već uspostavljena uspješna suradnja. Ovom projektu dodijeljen je iznos od 754,7 tisuća kuna.

“Značajne napore ulažemo u pripremu projektno-tehničke dokumentacije jer bez nje nismo u mogućnosti povlačiti EU sredstva niti prijavljivati projekte. Vrlo intenzivna i velika ulaganja na kulturnoj baštini očekujemo da će se u narednom razdoblju odraziti i na gospodarstvo jer su stvoreni preduvjeti za nove kulturne i turističke ponudel. Također je bitno naglasiti da su se sve investicije odvijale i odvijaju u vrlo izazovnom epidemiološki zahtjevnom razdoblju tako da punu funkciju i učinke očekujemo s intenzivnijim razdobljem održavanja raznih manifestacija i događanja” – pojašnjavaju iz Gradske uprave Kraljevice.

Bjelovar: Obnovom Doma kulture, koji predstavlja simbol tolerancije i različitosti, građani su ponovo dobili središte kulturnog života

U 2020. godini jedan od najvećih projekata Grada Bjelovara odnosio se na kompletno uređenje Doma kulture, što je uključivalo energetsku obnovu te unutarnje uređenje i opremanje. Obnova zdanja koje je 60 godina bilo središte kulturnog života Bjelovarčana završeno je lani čime su građani dobili suvremenu kazališnu zgradu. Obnova i opremanje stajali su oko 20 milijuna kuna, a što je dobrim dijelom financirano bespovratnim EU sredstvima i uz potporu Ministarstva kulture. Ovaj projekt zasigurno je jedan od najvećih i najznačajnijih projekata Grada Bjelovara tijekom posljednjih nekoliko godina; obnova  Doma kulture, nekadašnje sinagoge, važan je povijesni, kulturni i civilizacijski događaj budući je riječ o instituciji koja predstavlja simbol tolerancije i različitosti života mnogih nacionalnih manjina u Bjelovaru. Naime, u ovom gradu skladno i ravnopravno živi čak 21 od 22 registrirane nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U obnovljenoj dvorani, pored umjetničkog sadržaja, mogu se održavati i predavanja, simpoziji, plenumi, projekcije i ostali programi koji zahtijevaju veći broj sjedećih mjesta. Preciznije, zgrada ima kapacitet od 344 sjedeća mjesta, u cijelosti je opremljena audiovizualnom opremom i unutarnjim sadržajem te predstavlja reprezentativan objekt kulturnog i umjetničkog značaja za Grad Bjelovar.

Što se tiče ostalih izdataka za kulturu u 2020. godini tu su i drugi kulturno povijesni spomenici poput spomen područja Barutana 1991. Nadalje, oko četiri milijuna kuna izdvojeno je za Narodnu knjižnicu „Petar Preradović“, a nešto više od 2,3  milijuna kuna za Gradski muzej. Redovno funkcioniranje i programi Kulturnog i multimedijskog centra stajali su Grad Bjelovar 1,2 milijuna kuna, dok je na kulturne udruge utrošeno 773 tisuće kuna (pri čemu je izvršenje  bilo manje od planiranog zbog korone). Organizirale su se i razne kulturne manifestacije, uključujući proslavu Nove godine, Dan maturanata, Bjelovarsko kulturno ljeto, Jazz festival Jazzica, Terezijanu, Bokfest i druge, što je iznosilo otprilike 1,3 milijuna kuna. S nešto više od milijun kuna financirane su razne zajednice i ustanove poput Centra za cjeloživotno učenje i kulturu, Državni arhiv, vjerske zajednice i sl.

U ovoj godini plan izdvajanja za kulturu iznosi oko 19,8 milijuna kuna uz napomenu kako zasad nema novih projekata.  

 

Dubrovnik: Usprkos pandemiji, održano 450 programa prilagođenih novim okolnostima, a realizirano je i 13 projekata obnove kulturne baštine

Iako je zbog pandemije izdvajanje za kulturu bilo značajno manje nego u predpandemijskoj 2019. godini, Grad Dubrovnik svejedno se našao među gradovima koji su za nju najviše izdvojili i u 2020. godini. Ipak, kako pojašnjavaju iz dubrovačke gradske uprave, prihodi od kulturne djelatnosti (muzejske ulaznice, posjeti zidinama, Dubrovnik Card) u analiziranoj godini ostvareni su na razini samo 10 posto prihoda iz 2019. godine. Svejedno, kultura je i u takvim prilikama zadržala visoku razinu izdvajanja iz gradskog proračuna.

U prvom redu financirale su se ustanove u kulturi čiji je Grad osnivač zahvaljući čemu je osigurano uredno funkcioniranje svih 12 ustanova, redovna mjesečna primanja zaposlenih i održavanje njihove programske djelatnosti. Uz nedostatak uobičajenih prihoda, dionici u kulturi suočili su se i s drugim otegotnim okolnostima, u prvom redu restriktivnim epidemiološkim mjerama, uslijed kojih se brojna kulturna događanja nisu mogla odvijati u fizičkom već su se morala prilagođavati virtualnom okruženju.

Unatoč svemu, ustanove su i u toj prvoj kriznoj godini realizirale preko 450 programa  prilagođenih epidemiološkoj situaciji, među kojima i preko 30 izložbi, preko 100 dramskih  izvedbi, 3 glazbena festivala i Dubrovačke ljetne igre, preko 60 edukativnih radionica, brojne koncerte, kono projekcije 226 filmskih naslova uključujući i 15 tematskih programa, nekoliko desetaka predavanja, stručnih vodstava i promocija novih kulturnih proizvoda.

U 2020. realizirano je i 13 projekata obnove kulturne baštine putem programa Zavoda za obnovu Dubrovnika, a ustanove su nastavile i obogaćivati svoje funduse. Uslijed nemogućnosti održavanja kulturnih programa u prostorima ustanova u kulturi, Grad je pokrenuo projekt „Kultura u điru“ koji se provodio u suradnji s ustanovama u kulturi te uz partnerstvo Turističke zajednice i sudjelovanje gradskih kotara i mjesnih odbora. U sklopu projekta na brojnim lokacijama na otvorenom izvodili su se koncertni, dramski, folklorni i drugi programi, kao i niz kreativnih radionica. U okviru Dubrovačkog zimskog festivala realizirano je 45 različitih programa u organizaciji Dubrovačkih ljetnih igara te sudjelovanje kulturnih ustanova. U vrijeme zabrane javnih okupljanja, gradske ustanove putem dostupnih on-line kanala svojoj publici nudili su različite kvalitetne i atraktivne sadržaje. I tijekom posljednje dvije godine nastavljena je suradnja na zajedničkim programima u okviru različitih manifestacija poput Feste sv. Vlaha, Dubrovačkog karnevala, Svjetskog dana kulturne baštine te „Godine Dubrovačkog statuta“ koja se obilježava ove godine. Uspostavljena je suradnja između Zavoda za obnovu Dubrovnika i Dubrovačkih muzeja u pripremi projektne dokumentacije za revitalizaciju ljetnikovaca u vlasništvu Grada Dubronika, gdje su Muzeji zaduženi za izradu koncepcije stalnih postava.

Uz financiranje ustanova u kulturi, Grad je tijekom 2020. izdvojio i 1,2 milijuna kuna za programe udruga, umjetničkih organizacija i pojedinaca koji su prije samog početka pandemije bili potpisali ugovore o sufinanciranju i započeli s realizacijom program te je na taj način ukupno sufinancirano preko 200 programa.

U 2021. godini proračun za kulturu iznosio je 69,9 milijuna kuna što je činilo i dalje visokih 13,62 posto ukupnog proračuna. Ustanove kojima je osnivač Grad Dubrovnik producirale su oko 400 različitih kulturnih programa s preko tisuću kulturnih susreta s publikom. Osim programa ustanova u kulturi, Grad je kroz Program javnih potreba u kulturi s 442,7 tisuća kuna sufinancirao programe udruga, umjetničkih organizacija i pojedinaca koji su tako održali oko 70 program. Ove godine planirano je veće izdvajanje pa će kultura ponovno zauzeti 15 posto gradskog budžeta. Pritom se najveći porasta izdvajanja odnosi na samu programsku djelatnost, kako ustanova tako i vaninstitucionalnih korisnika pa se očekuje i ostvarenje znatno većeg broja kulturnih programa.

 

Klanjec: Ulaganja u kulturu povećali više od 400 posto, u Centar za posjetitelje uloženo oko 800 tisuća kuna

Prema trendu povećanja sredstava za kulturu u 2020. godini Klanjec se smjestio na uvjerljivo prvo mjesto najbolje rangiranih gradova budući da je, u odnosu na 2019., izdvojio čak 477,7 posto veći iznos.

Osim što Grad Klanjec financira redovnu djelatnost svojih kulturnih ustanova, odnosno Gradske knjižnice i Kulturnog centra te udruga u kulturi kao i još cijeli niz kulturnih programa koji se održavaju tijekom godine, u 2020.-oj su provedeni i značajni projekti u sklopu Centra za posjetitelje Putevima Lijepe naše i  Stalne izložbe „Kuća europskih himni i kulturna baština Klanjca“ čiji su sastavni dio i outdoor ture za posjetitelje. Njima se spajaju kulturno-povijesne znamenitosti u okolici s lokalitetima povezanima s pričom o himni – Spomenikom Antunu Mihanoviću na klanječkom trgu, Spomen parkom znamenitih Klanjčana, utvrdom Cesargrad, Spomenikom himni u Zelenjaku, ostatkom dvorca Novi Dvori Cesargradski, Dvorcem Mihanović, Kurijom Razvor, Memorijalnim grobljem s nadgrobnim spomenikom majke Antuna Mihanovića u Velikoj Erpenji te mjestom Mihanovićeva rođenja na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Izrađena je mobilna aplikacija koja vodi do navedenih lokacija, a postavljene su i tri interaktivne ploče s proširenom stvarnošću i to na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku. Na većini spomenutih lokacija preko QR kodova posjetiteljima se omogućava da putem suvremene tehnologije prate zanimljive priče o Mihanoviću i hrvatskoj himni. 

Uz financijsku potporu Ministarstva turizma i Krapinsko-zagorske županije, izvedeni su arhitektonsko-građevinski radovi na sanaciji zidova i stropova unutar podruma franjevačkog samostana vrijedni više od 350 tisuća kuna, a napravljen je i novi stalni postav te multimedijska prezentacija stalne izložbe sarkofaga obitelji Erdody koju su izradili multimedijalni umjetnik Sandro Đukić i tvrtka CCN-images d.o.o. iz Zagreba. Za radove na novom postavu izdvojeno je 125 tisuća kuna, a sufinancirani su sredstvima Zaklade Adris.
Nadalje, oko 200 tisuća kuna uloženo je u rekonstrukciju postojećeg Spomen parka znamenitih Klanjčana s posljednjim počivalištem Antuna Mihanovića, slikara hrvatske povijesti Otona Ivekovića i antifašista Krste Ivekovića, a što je nastavak uređenja parka započetog još 2011. godine. Proširenjem dosadašnjeg polukružnog odmorišta i postavljanjem kamenih klupa iz punih  kamenih blokova s uklesanim originalnim stihovima Mihanovićeve pjesme “Horvatska domovina” dodan je jedan novi sadržaj ovom registriranom kulturnom dobru memorijalne baštine i parkovne arhitekture te stvoren novi prostor za održavanje kulturnih programa na otvorenom, prvenstveno terenske nastave za učenike različitih nastavnih područja. Svojim izgledom, mali amfiteatar povezan je s postamentom spomenika Mihanoviću koji se nalazi na trgu u povijesnoj jezgri Klanjca.
Ukupno je u projekt Centra za posjetitelje u 2020. godini uloženo više od 800 tisuća kuna, a gradonačelnik Klanjca, Zlatko Brlek, rekao je kako, kada je riječ o ulaganjima u zaštitu bogate klanječke kulturne baštine te ulaganjem u nove sadržaje kulturnog turizma 2020.-om godinom mogu biti izuzetno zadovoljni.
Nažalost, mnogobrojne naše planove poremetio je petrinjski potres koji je prouzročio veliku štetu i na našim kulturnim spomenicima. Iz tog su razloga prošle godine prekinute planirane aktivnosti na sljedećoj fazi uređenja Centra za posjetitelje i Kuće europskih himni. Nakon potresa, Ministarstvo kulture RH povuklo je svoju već donesenu odluku o sufinanciranju radova, a gotovo 600 tisuća kuna uloženo je u hitne mjere zaštite potresom oštećene klanječke župne crkve. Ipak, raduje što smo u pandemijskim uvjetima uspjeli organizirati vrlo sadržajno Klanječko kulturno ljeto i druge kulturne manifestacije, završiti jednu fazu rekonstrukcije Spomen parka znamenitih Klanjčana, pripremiti natječajnu dokumentaciju za Fond solidarnosti za stradalu baštinu u Klanjcu te se nadamo da ćemo se polako vratiti u stari ritam ulaganja u kulturu” – pojasnio je gradonačelnik Brlek.

Pakrac: Spahijski podrum, trenutno najvažniji i najveći kulturni projekt, bit će jedinstven multifunkcionalni prostor velikih edukacijskih i turističkih potencijala

Grad Pakrac u 2020. godini za kulturu je  izdvojio iz proračuna oko 3,7 milijuna kuna, a što čini približno 9.58 % od ukupnog proračuna za navedenu godinu. Među deset najbolje rangiranih gradova našao se međutim zbog trenda povećanja sredstava u odnosu na 2019. kada je u te svrhe uložio približno 1,7 milijuna kuna.

Jedna od najznačajnijih financijskih stavki, kad je o kulturi u Pakracu riječ, jest ulaganje u iznosu od nešto preko 2,5 milijuna kuna u projektnu dokumentaciju za projekt „Svijet graševine – Spahijski podrum“, a kojim se primarno obnavlja zgrada devastirana u Domovinskom ratu koja je označena kao kulturno dobro. Ove godine završena je javna nabava za izvođenje radova na rekonstrukciji Spahijskog podruma te se očekuje skoro potpisivanje ugovora o izvođenju radova vrijednih preko 26,3 milijuna kuna što je danas na pakračkom području glavni projekt u području kulture. Kako pojašnjavaju u Gradskoj upravi, Spahijski podrum bit će jedinstveni multifunkcionalni prostor u kojem će na četiri etaže neto površine oko 2500 četvornim metara biti razni edukacijski i izložbeni prostori, ali u osnovi će to primarno biti prostor za gradsku knjižnicu i muzej namijenjen prezentaciji, cjeloživotnom učenju i suradnji, koji će omogućavati realizaciju velikih edukacijskih i turističkih potencijala.

U Pakracu su se u 2020. godini održavale i razne manifestacije i programi koju promiču kulturnu baštinu kraja, a Grad  ih je financirao iznosom od 272.320,00 kuna. Spomenimo i  arheološko istraživanje na ostacima starog grada u središtu Pakraca, na koje je u navedenoj godini utrošeno oko 60 tisuća kuna, a nastavljeno je do danas.

Gradonačelnica Pakraca, Anamarija Blažević, rekla je kako je u Domovinskom ratu grad bio izuzetno devastiran i razrušen, štoviše, nakon Vukovara drugi najrazrušeniji grad u Republici Hrvatskoj te je sad napokon došlo vrijeme da se pojačano ulaže u razvoj i očuvanje kulture i kulturne baštine koja je izuzetno bogata.

 

Slavonski Brod: Kuća Tambure bit će jedini spomenik u svijetu posvećen tradicionalnom instrumentu, a revitalizirana Tvrđava i obnovljena kuća Ivane Brlić-Mažuranić stvarat će nove kulturo-umjetničke sadržaje i privlačiti turiste

Osim redovnog ulaganja u gradske ustanove i programe u kulturi, najveće investicije u Slavonskom Brodu tijekom 2020. godine odnosile su se na vrijedne EU projekte kao što su revitalizacija brodske Tvrđave ili obnova kuće u kojoj je nekada živjela poznata spisateljica za djecu Ivana Brlić-Mažuranić. Važni su to spomenici kulture te ujedno i simboli ovog grada koji su zasluženo dočekali svoju obnovu i prenamjenu kako bi dalje nastavili služiti građanima i posjetiteljima.

Grad Slavonski Brod u 2020. je nastavio i izgradnju Kuće Tambure koja će uskoro biti, ističu iz Gradske uprave, jedini spomenik u čitavom svijetu posvećen tradicionalnom instrumentu, odnosno, slavonskoj tamburici. Projekt je trenutno u fazi opremanja unutrašnjosti ukupne vrijednosti pet milijuna kuna, a čemu su prethodili infrastrukturni radovi rekonstrukcije objekta ukupne vrijednosti 27,4 milijuna kuna  pri čemu se sredstvima Europske unije „pokrilo“ 85 posto iznosa. Projekt opremanja Kuće Tambure uključuje audio-vizualna rješenja i muzejski postav (tradicionalni glazbeni instrument bit će interpretiran u doživljaju zvuka i prostora), majstorsku radionicu s izložbenim prostorom, suvenirnicu ujedno i čitaonicu te polivalentnu koncertnu dvoranu za tamburašk i folklorna natjecanja, seminare, koncerte, festivale i druge manifestacije. Završetkom projekta, KućaTambure postat će tako suvremeni multimedijalni interpretacijski centar posvećen tradicionalnom instrumentu, a koji će stvarati inovativne kulturno-umjetničke, edukativne i druge sadržaje.

U analiziranoj godini Grad Slavonski Brod bio je korisnik i EU projekta „Parterno uređenje i komunalna infrastruktura u „Tvrđavi Brod“ ukupne vrijednosti 15,8 milijuna kuna. Isti projekt uključuje rekonstrukciju i izgradnju prometnica i zelenih površina te radove na izgradnji infrastrukture na prostoru brodske Tvrđave. Tako su se u sklopu ovog projekta izvodili arheološki radovi radi polaganja elektroinstalacija, zamijenjena je postojeća rasvjeta, izgrađena nova energetski učinkovita i ekološki prihvatljiva javna rasvjeta, a što je bio preduvjet za sve ostale projekte koji se trenutno odvijaju na prostoru ovog vrijednog zdanja. Spomenimo i kako su iste godine Gradu odobrena sredstva za sufinanciranje Eu projekta „Obnova Tvrđave – infrastrukturni radovi“ kojemu je cilj obnova zapadnog dijela sjevernog kavalira Tvrđave Brod i njegova prenamjena u edukativno-multimedijski centar. Projekt je ukupne vrijednosti 21,1 milijuna kuna i trenutno je u fazi završetka, nakon čega slijedi opremanje. U prostore od dvije etaže sjeverozapadnog kavalira predviđen je smještaj informacijskog centra, izložbenog prostora, prostora virtualne i proširene stvarnosti kao i multimedijalne i prezentacijske dvorane. Također, na katu će biti smješten Centar za nematerijalnu baštinu te Zvjezdarnica Brod koja će zasigurno privalčiti mnoge posjetitelje u staru jezgru Slavonskog Broda.

Osim obnove Tvrđave, tijekom 2020. započela je i obnova kuće Ivane Brlić-Mažuranić u kojoj je spisateljica živjela i stvarala svoja najvrjednija djela. Projekt infrastrukturne obnove sufinanciran je EU sredstvima i ukupne je vrijednosti 17,4 milijuna kuna te u potpunosti završen. U sklopu spomenutog projekta, osim rekonstrukcije samog prostora, obnovljen je i antikni namještaj koji se nalazio unutar kuće te izrađene i postavljene brončane umjetničke strukture likova iz bajki ove poznate spisateljice. Riječ je o skulpturama „Šegrt Hlapić“ te „Relja sa zmajem“ koje danas krase ulice grada. Trenutno je u tijeku opremanje multimedijalnom i informatičkom opremom, hologramskim projekcijama, namještajem i ostalim detaljima, nakon čega će Kuća Brlić služiti u raznim kulturnim i književnim manifestacijama, a naročito onoj „U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić“.

Grad Slavonski Brod nastavlja ulagati u sve kulturne sadržaje te je pri završetku realizacije svih spomenutih projekata kojima će sačuvati svoju vrijednu baštinu po kojoj je prepoznatljiv.

 

Valpovo: Obnovljen i dograđen Društveni dom u Nardu pružit će kvalitetnije uvjete za društveni i ekonomski razvoj lokalnog stanovništva

 Grad Valpovo među deset najbolje rangiranih našao se zbog trenda povećanja sredstava za kulturu, a u 2020. godini najveće povećanje u odnosu na redovno financiranje kulturnih djelatnosti odnosilo se na projekt „Rekonstrukcija, dogradnja i opremanje zgrade Društvenog doma u Nardu“. Projekt je financiran iznosom nešto većim od 3,4 milijuna kuna, a tijekom 2021. godine je i završen te je za finalizaciju dodatno utrošeno još oko 720 tisuća kuna.

U obnovljenoj i dograđenoj zgradi smjestit će se DVD, a središnji dio će činiti velika dvorana s kuhinjom i pripadajućim sanitarijama kao i prostori društvene namjene kao što su prostor za udruge i KUD te prostor Mjesnog odbora. U jugoistočnom dijelu zgrade planiraju se poslovni prostor i suvenirnica.

Ovaj projekt pripremila je i prijavila Lokalna razvojna agencija, a proveo Valpovački poduzetnički centar u suradnji s gradskim službama, gradonačelnikom Matkom Šutalom te Ustanovom za kulturne djelatnosti „Ante Evetović Miroljub“, koja je ujedno i nositelj projekta. Očekuje se kako će rekonstruiran i dograđen Društveni dom doprinijeti održivom razvoju naselja te pružiti kvalitetnije uvjete za društveno-socio-ekonomski razvoj lokalnog stanovništva.

Osim Društvenog doma u Nardu, tu je i redovni program promicanja kulture što podrazumijeva tekuće donacije u iznosu od 180,4 tisuće kuna, zatim redovne aktivnosti  Ustanove za kulturne djelatnosti A.E. Miroljuba u iznosu od 596 tisuća kuna, a na održavanje manifestacije „Ljeto valpovačko“ potrošeno je približno 76 tisuća kuna.

 

 Vinkovci: Izgradnja Gradske knjižnice i čitaonice od izuzetnog  značaja za sve građane,  društveni život dobiti će novu dimenziju 

U Vinkovcima, koji su se na listi onih koji su u 2020. najviše izdvojili za kulturu našli zbog izdvajanja per capita, ukupno izdvajanje za kulturu iznosilo je oko 22 milijuna kuna. Programi u kulturi obuhvaćaju aktivnosti i događanja ustanova u kulturi (Gradska knjižnica i čitaonica, Gradski muzej, Gradsko kazalište Joza Ivakić te Kulturni centar), udruga u kulturi i tehničkoj kulturi te Hrvatske akademije za znanost i umjetnost Vinkovci.  Usprkos činjenici da je  u veljači započela pandemija koja je obilježila čitavu 2020. godinu, nije ostvareno tek 4,96% planiranog iznosa za spomenute programe.  Programi i redovan rad svih ustanova (likovne i galerijske izložbe, predstave domaćeg i gostujućeg karaktera, Inbook, predstavljanje knjiga, održavanje raznovrsnih radionica, manifestacija i događanja) održani su uz pridržavanje svih epidemioloških mjera koje su tada bile na snazi.

Na očuvanje kulturne baštine utrošeno je  11,7 milijuna kuna što podrazumijeva radove na izgradnji nove Gradske knjižnice i čitaonice Grada Vinkovaca, projekt energetske obnove zgrade Arhivskog sabirnog centra Vinkovci i pripremu dokumentacije za energetsku obnovu zgrade Gradskog kazališta „Joza Ivakić“ . Sve navedene zgrade nalaze se unutar kulturno – povijesne cjeline grada Vinkovaca i samim time zahtijevaju provođenje sustava mjera zaštita i očuvanja sukladno zaštiti Arheološke zone Vinkovci.

Najvažniji projekt kulture Grada Vinkovaca upravo je izgradnja Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci  na prostoru od 4.480 kvadrata unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i to  na lokaciji na kojoj se nalazila od 1897. godine, a koja je 1991.  u Domovinskom ratu potpuno uništena granatiranjem. Knjižnica trenutno djeluje u nefunkcionalnom prostoru. Kulturno je i informacijsko središte grada Vinkovaca i šire okolice te ima funkciju matičnosti za narodne i školske knjižnice Vukovarsko-srijemske županije. U novoizgrađenoj Knjižnici, osim posudbe knjiga, tiskovina i druge građe, organizirat će se  predstavljanje knjiga, biti omogućen rad korisnika u čitaonicama, organizacija izložbi, kreativne radionica za školsku djecu i omladinu te druga događanja u službi zajednice kao i daljnji nastavak rada Bibliobusa koji služi kao zamjena za stacionarnu knjižnicu u okolnim naseljima.

Unatoč pandemiji i korona virusu, radovi teku neometano i završetak je planiran u roku, potvrđuju iz Gradske uprave. Sve zgrade od velikog su kulturnog značaja za grad Vinkovce te je potrebno dodatno ulagati u održavanje istih. Grad Vinkovci je pripremio projektnu dokumentaciju koja je obuhvatila izradu glavnog projekta energetske obnove zgrada i pripadajućih elaborata ukoliko je primjenjivo, ovisno o vrsti građevine, odnosno samih radova zahtijevanih obnovom. Pojedini segmenti sustava u zgradi su dotrajali, energetski su neučinkoviti i nedostatni su u odnosu na zahtjeve važećih tehničkih propisa iz područja toplinske zaštite zgrada. Mjere energetske obnove obuhvaćaju temeljitu rekonstrukciju zgrada kroz mjere povećanja izolacije stropnih ploča, ravnog krova iznad grijanih prostora i pročelja, zamjenu vanjske stolarije energetski učinkovitijom, ugradnju dizalica topline za grijanje ureda, zamjene unutarnje rasvjete učinkovitijom, instalaciju zaštite od munje.

Projektom energetske obnove Arhivskog sabirnog centra također bi se povećala svijest korisnika o važnosti uštede energije jer i uz najmodernije sustave bez racionalnog gospodarenja energijom nije moguće postići zadovoljavajuće rezultate. Projekti će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje na godišnjoj razini u odnosu na godišnju potrošnju za grijanje prije provedbe navedenih mjera što će ujedno doprinijeti i smanjenju godišnje emisije CO2.

Gradonačelnik Vinkovaca, Ivan Bosančić, rekao je kako je 2020. godina je bila iznimno zahtjevna zbog pandemije koja je utjecala na sve gospodarske trendove u svijetu pa tako i u Vinkovcima, ali je unatoč tim okolnostima ocjenjuje dobrom.

„Kroz naš proračun može se vidjeti da su svi aspekti društva pokriveni, od socijale do obrazovanja, gospodarstva, sporta, kulture. Nema gotovo niti jednog polja da nismo nešto učinili, da nismo podigli jednu dodanu vrijednost, jednu višu razinu u razvoju grada. Tako da, kada vidimo sve projekte koji se danas razvijaju, od knjižnice, nadvožnjaka, ulica, škola, do onoga što smo predložili u budućem vremenu, od otvorenog bazena do naše tržnice, nadam se da Vinkovčani mogu biti zadovoljni s nama Realizacijom projekta Knjižnice dobiti ćemo novu zgradu, a čitav društveni život grada dobit će jednu novu dimenziju. Ovo je projekt koji je izuzetno važan za sve Vinkovčane, koji je izuzetno važan za moj tim i mene, projekt koji će obilježiti naredno razdoblje Vinkovaca. Knjižnica je nešto što se ne radi svake godine, a taj hram kulture, koji će niknuti na temeljima stare knjižnice koja je, nažalost, izgorjela u Domovinskom ratu i nikada nije obnovljena, trebao bi biti mjesto gdje će se ljudi sastajati, mjesto iz kojega će kretati inicijative pogotovo u društvenom, kulturnom, znanstvenom, obrazovnom dijelu. Sva ulaganja u izgradnju, obnovu i rekonstrukciju kulturnih sadržaja omogućavaju kvalitetnija mjesta znanja, društvenih zbivanja i ali i svih drugih raznovrsnih namjena“ – naglasio je Bosančić.

 

Zadar: Usprkos pandemijskim okolnostima, realiziran planirani kulturni program, a za šest projekata sredstva osigurana iz EU fondova

I Grad Zadar je, unatoč pandemiji, 2020. godinu završio s gotovo u potpunosti realiziranim planiranim programskim repertoarom, kako programima i projektima Grada tako i Programom javnih potreba u kulturi.

Tako su u 2020. ostvareni programi Gradske knjižnice, Znanstvene knjižnice, Hrvatskog narodnog kazališta, Koncertnog ureda kao i Program javnih potreba u kulturi obuhvaćen u područjima glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti, dramske i plesne te izvedbene umjetnosti, knjižne, nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualne umjetnosti, kulturno-umjetničkog amaterizma, inovativne umjetničke i kulturne prakse, međunarodne kulturne suradnje, očuvanja kulturne baštine te audio-vizualne umjetnosti.

Nadalje, realizirane su i potpore za promicanje programa u kulturi, različite manifestacije, redovne aktivnosti zaštite, obnove i očuvanja kulturne baštine te promidžbene i ostale aktivnosti. Također, sufinancirana je i Stalna izložba crkvene umjetnosti, rad odnosno program u kulturi ustanova drugih osnivača i pravnih osoba, osigurana su sredstva za redovan rad Kneževe palače te infrastruktura za novu ustanovu odnosno Providurovu palaču.

Tu je i šest projekata za koje su sredstva osigurana iz EU fondova, a to su Recolor (Reviving and EnhanCIng artwOrks and Landscapes Of the adRiatic), Revival (Revitalization and Reuse of the lost heritage in the Adriatic landscape), Tourism4all (Development of a crossborder networt for the promotion of the accessible tourism destinations), Ruins (Sustainable re-use, preservation and modern management of historical ruins in Central Europe – elaboration of integrated model and guidelines based on the synthesis of the best European experiences), VirualArch (Visualise to Valorize – For a better  utilisation of hidden archaeological hiritage in Central Europ) i Zadar Baštini (Integrirani kulturni program Grada Zadra 2020.) (Vedrana Humski)