Najveći dio izdvajanja za sport Grada Varaždina odnosi se na otplatu Arene, koju kroz čitavu godinu besplatno koriste sportske udruge. Nakon Varaždina, najviše su za sport izdvojili Pazin, 21,86 posto proračuna i čak 1500 kuna po stanovniku, te Supetar – 18,60 posto proračuna i 1295 kuna po stanovniku

U nizu analiza kojima, na kraju aktualnog mandata lokalnih vlasti, rekapituliramo konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca, gradonačelnik.hr ovaj put je istražio koliko su gradovi u ovom mandatu uložili u svoje sportske objekte i sadržaje. Kao i uvijek, analiziramo podatke Ministarstva financija o izvršenju lokalnih proračuna, a kako podaci za 2016. godinu još uvijek nisu objavljeni, analiza se odnosi na razdoblje od 2013.-2015. godine.

Navedeni podaci pokazuju kako su za sport i rekreaciju svojih građana najviše izdvajali mali, ‘morski’ gradovi. U top deset šest je malih gradova, tri srednja i tek jedan veliki – Rijeka. Uz to, zanimljivo je da je tek deset gradova za ovu stavku izdvajalo više od deset posto svog godišnjeg proračuna, a samo dva preko dvadeset – Varaždin iPazin. A upravo je Pazin u 2014. postavio apsolutni i dosad nenadmašeni rekord, izdvojivši za sport čak 36,8 posto proračuna, a u cijelom mandatu uvjerljivo prednjači i kada se gleda izdvajanje per capita.

.

Redni broj City Broj stanovnika 2011 Kategorija Prosječna izdvajanja za službu rekreacije i sporta 2013 -2015 Prosječni ukupni rashodi 2013 -2015 Udio prosječnih izdvajanja za službu rekreacije i sporta u proračunu od 2013 do 2015
1 Varaždin 46.946 Srednji grad 50.613.330 219.104.907 23,10%
2 Pazin 8.638 Mali grad 13.044.182 59.678.989 21,86%
3 Supetar 4.074 Mali grad 5.275.205 28.367.841 18,60%
4 Zabok 8.994 Mali grad 6.949.134 38.355.678 18,12%
5 Klanjec 2.915 Mali grad 908.894 6.755.126 13,45%
6 Rijeka 128.624 Veliki grad 79.546.764 645.500.608 12,32%
7 Poreč 16.696 Srednji grad 14.312.547 118.946.491 12,03%
8 Vrlika 2.177 Mali grad 1.805.712 15.086.527 11,97%
9 Sinj 24.826 Srednji grad 6.362.630 53.300.395 11,94%
10 Korčula 5.663 Mali grad 2.729.573 25.703.210 10,62%

Varaždin: Prioritet maknuti djecu s ulice i ispred kompjutora

Gledajući, dakle, prosječna godišnja izdvajanja tijekom aktualnog mandata, daleko najviše je za sport ukupno skoro 152 milijuna kuna (prosječno 50 milijuna kuna godišnje ili 23,10 posto proračuna), izdvajao Grad Varaždin.

Iz Grada, koji je zbog nedonošenja proračuna do izbora bez gradonačelnika i pod upravom Vladine povjerenice Dragice Đule, objašnjavaju kako su za ovako velika izdvajanja najvećim dijelom zaslužne obveze za varaždinsku Arenu. Za svoju Sportsku dvoranu, koju kroz čitavu godinu besplatno koriste sportske udruge, Grad Varaždin izdvaja oko 33 milijuna kuna godišnje.

Osim Arene, druga najveća stavka su Gradski bazeni Varaždin, za koje se godišnje izdvaja oko sedam milijuna kuna. Bazene također, ističu u Gradu, po povoljnim uvjetima koriste sportske udruge, udruge osoba s invaliditetom i s teškoćama u razvoju za provedbu programa treninga, organizacije regionalnih, državnih i međunarodnih natjecanja. Bazeni se koriste i za provedbu rekreativnih aktivnosti, obuke neplivača, te školu plivanja za učenike i učenice osnovnih škola Grada Varaždina i Varaždinske županije.

Osim toga na području Grada Varaždina postoje još četiri sportske građevine čije održavanje financira grad, kao i školske sportske dvorane, iako one nisu baš adekvatne, ističu iz gradske uprave.

‘U Varaždinu djeluje veliki broj uspješnih sportskih udruga i klubova koje grad financijski pomaže preko Zajednice sportskih udruga Grada Varaždina. Gradu Varaždinu nije prioritetno financiranje profesionalnog sporta već sportaša mlađih uzrasnih kategorija kadeta i juniora koji čine više od 90 posto populacije aktivnih sportaša u klubovima.

Gradu je veliki interes da se što veći broj mladih bavi sportom i da se uključi u rad sportskih udruga, prioritet je maknuti djecu s ulice i ispred računala te ih uključiti da se bave sportom i da se tako razvijaju i kao sportaši i kao osobe. Stoga se sportskim udrugama osigurava korištenje sportskih građevina bez naknade čime se uvelike pomaže njihovom radu i djelovanju. Uz to se sufinanciraju i velike međunarodne sportske priredbe koje s tradicionalno održavaju u Gradu Varaždinu, daje se potpora ekipama i pojedincima za odlazak na državna i međunarodna sportska natjecanja’, navode iz gradske uprave.

Pazin: Donosi se Strategija sporta koji treba biti dostupan svima

Na drugom je mjestu, kao što smo već naveli, Grad Pazin, koji je u navedenom razdoblju, od 2013. do 2015. godine za sport i rekreaciju izdvojio preko 39 milijuna kuna, odnosno 21,86 posto proračuna i preko 1.500 kuna po stanovniku.

. Kako pojašnjava gradonačelnik Renato Krulčić, najveće izdvajanje odnosilo se na izgradnju Školsko sportske gradske dvorane u iznosu od 35,5 kuna. Dvorana je otvorena u rujnu 2014. godine, a kako je riječ o trodijelnoj sportskoj dvorani sa svim pratećim sadržajima, ona ima i višenamjensku funkciju – odvijanje sportskih, kulturnih, javnih i drugih priredbi. U dvorani se redovito održava nastava tjelesnog odgoja osnovne i srednje škole, svakodnevno je koriste i sportski klubovi i udruge, kojih je u Pazinu oko 50, a koristi se i za konferencije, okrugle stolove, prezentacije i slično, navodi gradonačelnik. Od većih izdataka, oko pola milijuna kuna Grad Pazin izdvojio je za liječničke preglede i troškove prijevoza sportaša, te školovanja stručnog kadra, za sportske udruge i klubove i njihove redovne sportske aktivnosti izdvojili su 1,3 milijun kuna, približno toliko i za održavanje i najam sportskih objekata.

Gradonačelnik ističe kako se Pazin, u Strategiji razvoja sporta i rekreacije Grada Pazina 2017.-2021. godine koja je u izradi, definira kao ‘grad u pokretu’, u kojem je sport dostupan svima i u kojem najmanje trećina stanovnika, posebice djece i mladih, aktivno i kontinuirano, pod stručnim vodstvom i podrškom, sudjeluje u natjecateljskim i rekreativnim sportovima.

‘Raznolike manifestacije, podržavajuća infrastruktura i prirodna raznolikost privlače brojne sudionike i posjetitelje, posebice one zainteresirane za dvoranske, outdoor i adrenalinske, odnosno pustolovne, sadržaje. Sport i rekreacija više su od natjecateljskog sporta i ta višedimenzionalnost prepoznaje se u dobrobitima koje sport i rekreacija imaju na zdravlje, kako utječu na odgoj i obrazovanje, socijalnu kulturnu pa i ekonomsku komponentu života pojedinca, obitelji i zajednice, a usvajanje Strategije očekuje se tijekom drugom polugodišta 2017. godine’, zaključio je gradonačelnik Krulčić.

Supetar: Prioritet zdravlje djece i mladih

Nakon Varaždina i Pazina, na trećem mjestu po izdvajanju za sport i rekreaciju je Supetar – sa prosječnim izdvajanjem od 5,3 milijuna kuna ili u prosjeku 18,60 posto proračuna godišnje, odnosno 1.295 kuna po stanovniku. Ukupno, izdvojili su za sport skoro 16 milijuna kuna u razdoblju od 2013.-2015.

I u Supetru je, uz kontinuirano izdvajanje za sportske udruge, najveća stavka u izdvajanju za sport bila nova sportska dvorana, vrijedna 24 milijuna kuna, od čega je Grad Supetar uložio 13,3 milijuna. Gradonačelnica Ivana Marković ističe kako su djeca i mladi, odnosno njihov zdrav život, jedan od ključnih prioriteta njezine gradske uprave, i zbog toga su odlučili značajna sredstva izdvajati za sport i rekreaciju.

‘Vrlo sam ponosna što se prošle godine, na Dan Grada Supetra, otvorila godinama očekivana dvorana, a osim dvorane Grad je izgradio i sportski teren u Mircima’, kaže gradonačelnica, ističući kako će najveći napredak biti realiziran upravo izgradnjom novog Sportskog centra u Mircima, čiji je projekt nedavno prezentiran u Gradu Supetru, te je dobio podršku i NK Hajduk. Gradonačenica navodi i da su izradili projekt rekreacijske zone u Splitskoj, koji se izvodi u dvije faze. Prva faza, dječje igralište, je u tijeku, a u drugoj, koja se planira nakon turističke sezone, predviđena je gradnja sportskog terena, vježbališta na otvorenom i bućališta. ‘U Škripu, koji ima dugogodišnju balotarsku tradiciji planiramo nabaviti montažnu halu za zimsko održavanje balote koje bi bilo u funkciji raznih balotaskih sportskih udruga!

Rijeka: Sport za sve kao jedan od strateških ciljeva 

Na šestom mjestu je Grad Rijeka, sa prosječnim izdvajanjem od 12,32 posto proračuna. Iz Grada pojašnjavaju kako kontinuirano promiču vrijednosti bavljenja sportom, rukovodeći se načelima „sport za sve“ i „Rijeka – grad jednakih mogućnosti“. Najviše sredstava utrošeno je, navode, u izgradnju i rekonstrukciju sportskih objekata u Gradu Rijeci, te za financiranje redovnih aktivnosti sportskih udruga koje su obuhvaćene Programom javnih potreba u sportu te u nagrađivanje i sportske stipendije vrhunskih i perspektivnih sportaša.

U Strategiji razvoja Grada Rijeke od 2014. – 2020. kao jedan od strateških ciljeva naznačen je i razvoj edukativno – zdravstvenih programa, sporta i rekreacije, kao mjera zaštite i unapređenja kvalitete života i zdravlja građana. Prioritetno se to odnosi na financiranje aktivnosti mlađih dobnih skupina pri sportskim klubovima, daljnjim ulaganjima u manifestacije sporta koji predstavljaju dio identiteta Rijeke te razvijanje dostupnosti sportskih sadržaja velikom broju građana čime se potiče masovnost u bavljenju sportom građana svih životnih dobi, bilo u sportsko-natjecateljskom segmentu, bilo u ništa manje važnom segmentu sportske rekreacije.

Značajan iskorak u kvaliteti i masovnosti bavljenja sportom i rekreacijom građana učinjen je izgradnjom novih sportskih objekata, jer se pri izgradnji vodila briga o svim korisnicima – djeci, mladima, rekreativcima, umirovljenicima, osobama s invaliditetom i sportašima.

Grad Rijeka sufinancira sportsku djelatnost putem godišnjih Programa javnih potreba u sportu, koje čine brojne aktivnosti iz svih segmenata sporta. Cilj Programa je sustavno usmjeravati razvoj sporta u gradu Rijeci, a njime su, među ostalim, obuhvaćene redovne aktuvnosti sportskih udruga – treninzi i natjecanja sportaša, za koje se istima doznačuju tekuće donacije u novcu, kao i angažiranje dodatnog stručnog kadra (trenera) za pojedine sportove i klubove; nagrađivanje sportaša; provođenje sportskih aktivnosti djece,mladeži, studenata i rekreativaca, provođenje sportskih aktivnoslti osoba s invaliditetom i osoba oštećenog sluha, te organiziranje sportskih priredbi i međunarodnih natjecanja.

‘Ovakva sustavna politika sufinanciranja programske djelatnosti sporta i konstantnog i značajnog ulaganja u razvoj sportske infrastrukture (mreže sportskih objekata) građanima grada Rijeke i riječkog prstena omogućava visoke standarde bavljenja sportom i rekreacijom u svim sportskim granama, što sigurno značajno doprinosi psiho-fizičkom zdravlju naših sugrađana i podizanju kulture življenja, a riječkim sportašima postizanje vrhunskih sportskih dostignuća’, ističu iz Grada.

Opatija: Puno se ulaže u sport, sport puno dobroga vraća

Gledajući po per capita kriteriju, u top deset po izdvajanju za sport plasirali su se redom – Pazin, Supetar, Varaždin, Poreč, Vrlika, Zabok, Novigrad, Opatija, Rijeka i Rovinj.

Redni broj City Broj stanovnika 2011 Kategorija Prosječna izdvajanja za službu rekreacije i sporta 2013 -2015 Prosječna izdvajanja za službu rekreacije i sporta po stanovniku od 2013 do 2015
1 Pazin 8.638 Mali grad 13.044.182 1.510
2 Supetar 4.074 Mali grad 5.275.205 1.295
3 Varaždin 46.946 Srednji grad 50.613.330 1.078
4 Poreč 16.696 Srednji grad 14.312.547 857
5 Vrlika 2.177 Mali grad 1.805.712 829
6 Zabok 8.994 Mali grad 6.949.134 773
7 Novigrad Istarski 4.345 Mali grad 3.209.143 739
8 Opatija 11.659 Srednji grad 8.131.857 697
9 Rijeka 128.624 Veliki grad 79.546.764 618
10 Rovinj 14.294 Srednji grad 7.762.551 543

Gradonačelnik Opatije Ivo Dujmić ističe kako jako puno ulažu u sport, ‘a sport puno dobroga vraća Opatiji i njezinim stanovnicima’. Grad Opatija, pojašnjava, potiče amaterski sport te promiče sport kao zdrav i poželjan način života. Ovim programom omogućava se djeci i mladima jednostavan ulazak u sustav sporta te se osiguravaju osnovni preduvjeti kako bi se bavili sportom što je duže moguće. Značajna sredstva izdvajaju se upravo za rad sportskih klubova, a koji provode svoje aktivnosti s djecom i mladima kroz rad sportskih škola, ekipa podmlatka i organizirani sustav natjecanja. Sportski klubovi članovi su Sportskog saveza Grada Opatije, koji broji ukupno 40 članica, a za čiji su rad sredstva osigurana u proračunu Grada Opatije. U proračunu se izdvajaju sredstva i za potrebe nabavke opreme, potrebne za funkcioniranje sportskih klubova. Grad Opatija izgradio je 2013. godine sportsku dvoranu Marino Cvetković te opatijskim sportašima podario toliko željeni „dom“, ističe gradonačelnik. Dodaje i da, u suradnji sa specijalnom bolnicom „Thalassotherapia“, omogućavaju preventivnepreglede svim aktivnim sportašima sportskih klubova. Grad Opatija financira i stručno usavršavanje i školovanje trenera, te promiču bavljenje sportom osoba s invaliditetom. Dodatno se stimuliraju i vrhunski sportaši, koji su temeljem ostvarenih rezultata rangirani u jednu od prve tri kategorije, a po Kriterijima Hrvatskog olimpijskog odbora.

Za klubove od posebnog interesa za Grad Opatiju, osigurana su sredstva za provođenje sustava natjecanja i nabavku opreme. Promocija sporta osigurava se i sufinanciranjem različitih sportskih manifestacija koje okupljaju značajan broj sportaša, a ujedno doprinose i turističkoj promidžbi Grada.

‘Grad Opatija izdvajanjem sredstava za potrebe sporta nastoji omogućiti što većem broju djece bavljenje organiziranim sportskim aktivnostima te tako osigurati ostvarenje osnovnih, ali i posebnih ciljeva, poput očuvanja zdravlja djece, kvalitetno provođenje slobodnog vremena te socijalizaciju djece. Važnost se daje i sportsko-rekreativnim aktivnostima građana, pa se uvijek nastoji postići aktivnije sudjelovanje građana u lokalnoj zajednici te tako omogućiti kvalitetnije provođenje slobodnog vremena i poboljšanje zdravlja stanovnika’, zaključuje gradonačelnik Opatije. (gradonačelnik.hr)