Vodnjan ima najveći rast zaposlenosti u posljednjih godinu dana

Nakon što smo objavili podatke HZMO-a i HZZ-a o nezaposlenosti, a u iščekivanju službenih podataka DZS-a o zaposlenosti na kraju 2017. godine koji će biti objavljeni krajem ožujka ili početkom travnja, gradonačelnik.hr odlučio je temeljem podataka o broju osiguranika HZMO-a istražiti kakvi su trendovi i situacija kada je zaposlenost u pitanju

Gradonačelnik.hr objavio je nedavno analizu nezaposlenosti, odnosno top deset gradova koji su zabilježili najveći pad nezaposlenosti u posljednjih godinu dana. Riječ je podacima HZMO-a i HZZ-a koje je analizirala tvrtka COIN, a prema kojima najmanju stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj ima Grad Buzet (2,6%), dok su Križevci i Jastrebarsko gradovi koji bilježe najveći pad nezaposlenosti u zadnjih godinu dana (-43,8 i -42,9%). I iako većinu od ‘top 10’ gradova iz ove analize čine doista uspješni gradovi koji puno ulažu i razvoj i poticanje svog gospodarstva, jasno je da samo podaci o stopama registrirane nezaposlenosti i njihovom padu ne znače automatski i pozitivne brojke kada je u pitanju jedini relevantan kriterij koji govori o rastu gospodarstva – rast zapošljavanja.

Jedina relevantna statistika i metodologija određivanja zaposlenosti usklađena sa zahtjevima i kriterijima EU-a zaposlenosti je ona Državnog zavoda za statistiku, temeljem poreznih obrazaca (JOPPD). No, s obzirom da se podaci DZS-a o zaposlenosti na kraju 2017. godine očekuju tek krajem ožujka ili početkom travnja, gradonačelnik.hr odlučio je temeljem podataka o broju osiguranika HZMO-a istražiti kakvi su trendovi i situacija kada je zaposlenost u pitanju.

Podaci HZMO-a odnose se na osiguranike, no iako većinu njih čine zaposleni, oni obuhvaćaju i one koji to nisu – volontere, nezaposlene osobe s pravom na mirovinsko, osobe za stručnom osposobljavanju, osobe s produženim osiguranjem, itd, pa stoga u ovoj analizi nećemo – kao inače kada analiziramo podatke iz izvršenja proračuna – biti sto posto točni i precizni niti tvrditi da je ovo točan prikaz zaposlenosti u hrvatskim gradovima. Riječ je o približnim podacima i trendovima, i bit će vrlo zanimljivo vidjeti koliko će se oni doista poklopiti sa DZS-ovom službenom statistikom. Naime, kako bismo bili što točniji i bliži DZS-ovoj statistici zaposlenosti koju tek očekujemo, naši analitičari u svojoj analizi nisu uključili kategoriju osiguranika s produženim osiguranjem, te su u obuhvat analize uzeli kategorije radnika kod pravnih i fizičkih osoba, obrtnike, poljoprivrednike, samostalne profesionalne djelatnosti, te osiguranike zaposlene kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu. Uspoređivali smo situaciju i podatke o broju osiguranika na dan 31.prosinca 2017. i 2016. godine, te kroz čitav mandat – od 31.prosinca 2013. do 31.prosinca 2017. Također, kako bismo dobili što relevantniju sliku, podijelili smo gradove u dvije kategorije – do pet i iznad pet tisuća stanovnika.

A ovako analizirani podaci govore da je najveći rast broja osiguranika, a slijedom toga i zaposlenih – 19.83 posto, u posljednju godinu dana zabilježen u Gradu Vodnjanu. U prosincu 2016. godine u Vodnjanu je tako bilo 1.039 prijavljenih osiguranika po osnovama koje znače i zaposlenost, a prošlu godinu završili su sa 1.245 takvih osiguranika. Uz to, Vodnjan je u top deset gradova s najvećim dugoročnim rastom zaposlenosti, pa tako u razdoblju od 2013. do 2017. bilježi rast od čak 30,78 posto (952:1.245).

U Gradu Vodnjanu su izuzetno zadovoljni ovakvim pokazateljima i smatraju to potvrdom efikasnosti niza mjera i programa koje su proveli s ciljem stvaranja pozitivne investicijske klime i povoljnih uvjeta za rad gospodarskih subjekata, odnosno stvaranja novih radnih mjesta – odsmanjenja komunalnog doprinosa za nove poslovne pogone, subvencioniranja kamata na kredite poduzetnika, potpora za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, potpora za financiranje pripreme i kandidiranja EU projekata, sufinanciranja ulaganja u standarde kvalitete, sufinanciranja troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita, bespovratnih potpora novoosnovanim tvrtkama, sufinanciranja troškova za programe u poljoprivredi, subvencioniranja deficitarnih zanimanja, subvencioniranja žena u poduzetništvu, do poticaja za mlade obitelji koje bi imale namjeru kao mjesto svojega stanovanja izabrati upravo Vodnjan, odnosno poticajima poticati aktivno naseljavanje mladih na području Grada te istovremeno unaprijediti perspektive za život mladih kroz stvaranje infrastrukturnih uvjeta i novih radnih mjesta.

‘Isto tako, uz efikasan rad gradske uprave uspjeli smo maksimalno pojednostaviti i ubrzati rješavanje potrebne prostorno-planske dokumentacije, rješavanje građevinskih dozvola te ostale potrebne dokumentacije za gradnju novih poslovnih pogona i objekata i zato me posebno veseli da se u Gradu Vodnjanu i dalje realizira niz javnih i privatnih poslovnih investicija i to zasigurno potvrđuje pozitivnu poslovnu klimu proteklog i ovog razdoblja.

Uz sve te mjere, ono što je najbitnije, je da Grad bude zaista partner svim poduzetnicima i investitorima na način da gradske službe budu uvijek na raspolaganju i budu aktivni kreatori razvoja gospodarstva.

Upravo smo na taj način uspjeli pokrenuti gospodarski preporod Vodnjana koje nam je omogućilo da dodatno ulažemo u objekte komunalne infrastrukture i tako stvaramo uvjete za daljnje investicije i za dodatna radna mjesta’, ističe gradonačelnik Klaudio Vitasović. Nažalost, dodaje, svi ti rezultati se još uvijek ne reflektiraju u prihodima Proračuna Grada Vodnjana-Dignano pa smatra da je u Republici Hrvatskoj nužno hitno provesti porezne reforme na način da dio prihoda PDV-a i poreza na dobit pripadne i jedinicama lokalne samouprave, odnosno ostane tamo gdje se i stvara. Samo tako će općine i gradovi biti stimulirani za dodatno ulaganje u gospodarstvo, a rezultat toga bio bi brži rast gospodarstva, poručuje Vitasović.

Osim u Vodnjanu, HZMO-vi podaci ukazuju da se najveći rast zaposlenosti u posljednju godinu dana dogodio u Vodicama – 13,84 posto, Svetoj Nedelji – 13,05 posto, Novoj Gradiški – 11,87 posto, te Solinu – 9,62 posto.

Gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec iznimno je ponosan na ovakve rezultate, te ističe kako rast nije slučajan ni trenutan, jer veliki brojpoduzetnika pokreće ili širi svoje poslovanje upravo u Svetoj Nedelji i pretpostavka je da će se taj trend i nastaviti.

‘Poduzetnicima na području grada Svete Nedelje dozvole se izdaju brže u odnosu na praksu koja je uobičajena u ostatku Hrvatske, te se na taj način značajno olakšava i ubrzava kako pokretanje samoga posla, tako i daljnje poslovanje. Također, poduzetnicima poslovanje značajno olakšava i nizak prirez i komunalni doprinos, niska komunalna naknada kao i izvrsna prometna povezost (udaljenost svega 17 km zapadno od Zagreba, 5 kilometara od državne granice sa Slovenijom te 30 km od aerodroma Zagreb).

S obzirom da je u cijeloj zemlji poduzetnicima veliki problem nedostatak odgovarajuće radne snage strukovnih zanimanja, Grad Sveta Nedelja unazad nekoliko godina uveo je stipendije i za deficitarna zanimanja. Kroz stipendije nastoji se potaknuti učenike da se opredijele upravo za ona zanimanja za koja postoji izražen interes poslodavaca s našeg područja. Osluškivanjem potreba poduzetnika kao i izlaženjem u susret, Grad nastoji osigurati pozitivnu poduzetničku klimu koja je preduvjet i za daljnje pozitivne rezultate’, zaključuje Zurovec.

Sveta Nedelja je ujedno i među top deset gradova s najvećim dugoročnim rastom broja osiguranika iz kojih iščitavamo zaposlenost, pa su tako u razdoblju od 2013. do 2017. godine ostvarili rast od 24,84 posto. Na prvom mjestu su u ovoj kategoriji Varaždinske Toplice, sa rastom od 34,64 posto, drugo je Oroslavje – 31,08 posto, treći Solin – 31,05 posto, četvrti Vodnjan – 30,78 posto, a pete Vodice – 26,96 posto. (gradonačelnik.hr)

0