Ključ uspjeha je ulaganje u ljude. Ja uistinu imam sreću što oko sebe imam mlade, kreativne ljude kojima nije problem raditi od jutra do mraka za svoju zajednicu. Isto tako, okružena sam i stručnim i iskusnim ljudima koji su dugo godina u lokalnoj samoupravi i znaju kako ona funkcionira, ističe gradonačelnica

Iako mali grad, Pleternica se posljednjih godina istaknula svojim pametnim dostignućima – prvi je grad u Hrvatskoj sa vlastitom hidroelektranom kojom pokrivaju troškove javne rasvjete, a višak prodaju. Među najuspješnijim su gradovima po povlačenju EU sredstava, a čini se da će postati i prvi slavonski grad sa službenim certifikatom pozitivne poduzetničke klime. S gradonačelnicom Pleternice, Antonijom Jozić, razgovarali smo o rezultatima i ključnim projektima iz mandata koji se bliži kraju te planovima za budućnost.

Gđo Jozić, na samom ste kraju mandata gradonačelnice kojeg ste osvojili nadmoćnom pobjedom, sa čak 64 posto glasova. Jeste li opravdali povjerenje građana Pleternice? Koliko ste zadovoljni učinjenim u ovom mandatu?

– Da, kraj je mandata i kada uzmemo u obzir sve faktore koji su utjecali na rad gradske uprave koju sam vodila mogu reći kako sam zadovoljna, a jesam li opravdala povjerenje građana Pleternice je pitanje koje svakako treba uputiti njima.

Ja sam sebi najveći kritičar i uvijek u čovjeku postoji mrvica sumnje je li se moglo bolje i više, no uvijek te naše današnje želje i percepcije treba staviti u kontekst vremena u kojem smo se našli. Meni osobno je najviše žao vremena koje je iza nas i u kojem nam naša ministarstva bivše SDP-ove Vladenisu omogućila korištenje EU sredstava. Nevjerojatna je i žalosna činjenica da smo članica Europskeunije već tri i pol godine i da nam se tek ove godine omogućilo aplicirati na EU fondove. Evo npr. programi ruralnog razvoja su otvoreni tek ove jeseni, a to su programi koji su najinteresantniji lokalnim samoupravama veličine Pleternice. No, neovisno o tome što na raspolaganju nismo imali EU sredstva, Pleternica je uspjevala osigurati bespovratna sredstva za svoje projekte u našim ministarstvima i fondovima, i preko državnih tvrtki i ustanova.

Koji su to projekti?

– U mom mandatu završili smo izgradnju dječjeg vrtića vrijednog 11,5 milijuna kuna, izgradnju knjižnice i čitaonice vrijednu 12 milijuna kuna, u obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture uloženo je oko 50 milijuna kuna, u energetsku obnovu javnih objekata oko 10 milijuna kuna, a odnosi se to na zgradu gradske uprave, centre udruga, područne škole te mjesne domove i još puno, puno malih projekata koje je nemoguće nabrojati. I sve to s izvornim proračunom od 7 milijuna kuna godišnje.

Pleternica je u samom hrvatskom vrhu po pametnim projektima i povlačenju sredstava iz EU fondova. Kako ste to uspjeli i na koji način se to konkretno odražava na život u Pleternici?

– Ulaganjem u ljude. Ja uistinu imam sreću što oko sebe imam mlade, kreativne ljude kojima nije problem raditi od jutra do mraka za svoju zajednicu. Isto tako, okružena sam i stručnim i iskusnim ljudima koji su dugo godina u lokalnoj samoupravi i znaju kako ona funkcionira. Naš tim ljudi u gradskoj upravi čini svega šest zaposlenih djelatnika, moj zamjenik koji dužnost obnaša profesionalno i ja. Grad Pleternica je 2006. godine osnovao tvrtku Poduzetnički centar d.o.o. koja se specijalizirala za pripremu i provedbu projekata ne samo za naš grad već za naše poduzetnike, obrtnike i poljoprivredna gospodarstva. Dugi niz godina smo ulagali u njihova znanja i kompetencije i danas sam uistinu sretna što su u centru mladi i stručni ljudi koji su spremni odgovoriti svakom izazovu koji se pred njih stavi, neovisno je li to projekt za poduzetnike ili je riječ o gradskom projektu vrijednom nekoliko milijuna kuna. Stoga nije iznenađujući podatak da je Pleternica po istraživanju Instituta za javne financije uvrštena u TOP10 posto gradova po povlačenju sredstava iz EU. Razlog je jednostavan, mi nemamo dostatna izvorna sredstva kojima bismo financirali projektekoje smo zacrtali Strategijom razvoja i jednostavno smo se okrenuli onome što nam je na raspolaganju neovisno jesu li to nacionalna ili EU sredstva, jesu li to projekti koje prijavljujemo kao lokalna samouprava ili preko naših tvrtki i ustanova ili možda preko udruga s kojima imamo izvrsnu suradnju – bitno je da su sredstva bespovratna i da mi možemo osigurati svoj dio sufinanciranja. Da nismo tako radili, danas u Pleternici ne bi bila ni desetina onog što smo uspjeli realizirati.

Koji su najvažniji EU projekti dosad realizirani u Pleternici?

– Bilo ih je puno u predpristupnom razdoblju. U jednom trenutku smo provodili četiri EU projekta i bilo je to u vrijeme kad sam ja obnašala dužnost zamjenice gradonačelnika. Za mene osobno najvažniji je izgradnja Tehnologijsko-inovacijskog centra s inkubatorom u našoj industrijskoj zoni. Nakon osnovane industrijske zone s povoljnom cijenom zemljišta i izgrađenom kompletnom infrastrukturom te osnivanjem Poduzetničkog centra koji u potpunosti stoji na raspolaganju novim i postojećim investitorima i gospodarstvenicima izgradili smo i inkubator za poduzetnike početnike u kojima im osiguravamo povoljne uvjete rada, od besplatnog odnosno subvencioniranog prostora, konzultacija i edukacija do pomoći u pripremi projekata financiranih iz nacionalnih i EU izvora. Time smo zaokružili priču o gradu s tri poduzetničke potporne institucije za što želimo dobiti i certifikat kako bismo bili prepoznati kao lokalna samouprava s povoljnim poslovnim okruženjem. Prema mojim informacijama, Pleternica će biti prvi grad u Slavoniji s tim certifikatom.

Kakva je poduzetnička slika Pleternice? Na koji način konkretno stimulirate poduzetnike i kakvi suučinci?

– Pleternica je poznata kao obrtnička sredina, a u povijesti se spominje kao trgovište koje je postala radi svog povoljnog geoprometnog položaja. Nažalost, i u Pleternici se jako osjetila ekonomska kriza koja je dovela do smanjenja poduzetničke aktivnosti i smanjenja broja registriranih tvrtki u razdoblju 2008.-2012. godine.

U razdoblju 2012. do danas dolazi do oporavka gospodarstva tako da trenutno bilježimo porast broja registriranih obrta za oko 35% i trgovačkih društava za 20% u odnosu na 2012. godinu, dok istovremeno imamo registriranih oko 900 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Našim poduzetnicima želimo i nastojimo biti partneri. Radi njih je osnovan i Poduzetnički centar, a radi razvoja gospodarstva izgrađena industrijska zona i poduzetnički inkubator.

Poreze, doprinose i naknade koji su minimalni i koji su prihod proračuna Grada Pleternice nismo mijenjali godinama iako smo se kao lokalna samouprava našli u teškoćama radi prekonoćnog rezanja izvornih prihoda izmjenama zakonskih odredbi vezano za financiranje lokalne samouprave. Npr. naša komunalna naknada je među najnižima u RH. Poduzetnike oslobađamo plaćanja komunalnog doprinosa kod izgradnje proizvodnih objekata, komunalne naknade i poreza na tvrtku kroz određeno razdoblje, a poduzetnici početnici dobivaju besplatan prostor u inkubatoru prvu godinu poslovanja, drugu plaćaju samo 25% najma, treću godinu 50% najma, a kroz cijelo razdoblje imaju besplatne savjetodavne usluge Poduzetničkog centra. Omogućili smo i uslugu virtualnog stanara tj. onog koji je registriran na adresi poduzetničkog inkubatora, koji ne koristi prostor, ali ima sve pogodnosti kao i stanar.

Osnovali ste i Gospodarsko vijeće, tko je u njega sve uključen i koji su mu zadaci?

Iako već nekoliko godina održavamo okrugle stolove s poduzetnicima prošli tjedan pristupili smo i formalnom osnivanju Gospodarskog vijeća Grada Pleternice koje je moje savjetodavno tijelo, a kojeg čine obrtnici i poduzetnici našeg grada te predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske obrtničke i gospodarske komore. Već na prvom sastanku smo donijeli određene zaključke iz kojih će se definirati konkretne mjere za razvoj gospodarstva našeg grada. No svi skupa moramo biti svjesni da su te mjere minimalne i da gospodarsku politiku ne kreira jedna lokalna samouprava već središnjadržava koja mora stvoriti povoljno poslovno okruženje za razvoj gospodarstva i posebice poljoprivrede. Živimo u državi koja ima sjajne potencijale i resurse koje treba staviti u funkciju i omogućiti mladim ljudima da svoju budućnost ostvaruju upravo u Slavoniji odnosno Hrvatskoj.

Od prodaje električne energije iz svoje hidroelektrane Grad Pleternica uprihodi čak sedminu proračuna

Koji EU projekti su još u pripremi, što biste izdvojili kao najvažnije?

– Pleternica danas ima spremnih projekata u vrijednosti preko 350 milijuna kuna. Mi smo se kao grad ciljano pripremali za ulazak u EU, pripremali smo projekte za koje smo unaprijed znali gdje ćemo ih moći aplicirati. U vrijeme kad nam EU sredstva nisu bila na raspolaganju okretali smo se nacionalnim izvorima financiranja i tako u tih nekoliko godina osigurali velike kapitalne investicije u našem gradu.

Svakako najveći projekt koji će se financirati iz EU sredstava je projekt Aglomeracija Pleternica, tj. sustav odvodnje (kanalizacije) naših naselja s izgradnjom pročistača na rijeci Orljavi. Radi se o projektu vrijednom 146 milijuna kuna koji se gotovo u cijelosti financira iz EU sredstava, dok je učešće Grada negdje oko 4,5 milijuna kuna. Na tom projektu radimo od 2009. godine i trenutno smo u fazi izrade aplikacije s napomenom da su ispunjeni svi preduvjeti kako bi nam se odobrila EU sredstva i kako bismo koncem ove ili početkom sljedeće godine raspisali natječaj za izvođača radova te kroz sljedećih dvije do tri godine osigurali mogućnost priključenja kućanstava na sustav odvodnje te time pridonijeli očuvanju okoliša.

Napominjem da smo pitanje vodoopskrbe gotovo u potpunosti riješili jer danas preko 95% kućanstava na području grada ima mogućnost priključenja na vodoopskrbnu mrežu.

Proglašeni ste gradom budućnosti zbog svoje hidroelektrane kojom ne samo da pokrivate potrebe javne rasvjete nego i prodajete struju i time financirate druge gradske potrebe i projekte. U kojoj je fazi gradnja druge elektrane koju ste najavili, i što će to točno značiti za Grad?

– Pleternica je prvi i jedini grad u RH koji u vlasništvu ima hidroelektranu. Sva proizvedena električna energija se predaje u mrežu i po povlaštenoj cijeni prodaje HROTE-u. Prihod od prodaje je otprilike u visini troška javne rasvjete, a kad imate izvorni proračun od svega 7 milijuna kuna, a od prodaje električne energije uprihodite gotovo milijun onda vam je jasno koliko je nama taj prihod značajan i kako smo si stvorili sredstva za nove projekte.

Jedan od novih projekata je upravo hidroelektrana na lokaciji Požega koja će biti manje snage nego pleternička, ali za koju studije kažu da će proizvesti električne energije u vrijednosti oko 600.000 kuna godišnje. Projekt je trenutno u fazi izrade tehničke dokumentacije i ishođenja građevinske dozvole, a ja vjerujem da će izgradnja krenuti sljedeće godine.

Jedan od ciljeva Pleternice jest do 2020. postati energetski neovisan grad. Koliko ste blizu tom cilju, hoćete li uspjeti?

– Hoćemo, i to prije nego smo mislili. Naime, u Strategiji razvoja smo si zadali cilj postati energetski neovisan grad po pitanju javnih potreba do 2020. godine odnosno da ćemo energiju za javne potrebe osigurati iz obnovljivih izvora energije. Ako danas imamo proizvodnju energije u maloj hidroelektrani u Pleternici, ako znamo da trenutno imamo tri solarne elektrane od po 30 kW na krovovima novoizgrađenih objekata knjižnice, vrtića i inkubatora i ako znamo da uskoro kreće izgradnja nove hidroelektrane dolazimo do fascinantne brojke proizvedenih kW električne energije iz OIE koja će premašiti potrošnju kW energije za javne potrebe. Ja vjerujem da će se to ostvariti već 2018. godine.

Većina hrvatskih gradova bilježi negativne demografske trendove, a problem iseljavanja pogotovo je izražen u Slavoniji. Kakva je situacija u Pleternici i na koji način se borite sa ovim problemom?

– Negativni demografski trendovi i iseljavanje u uskoj su vezi s gospodarskim kretanjima. Obzirom da znam kakvo je stanje u Slavoniji, posebice u njenom istočnom dijelu, trebala bih biti zahvalna da ti razmjeri nisu u tolikoj mjeri pogodili i Pleternicu. No ne mogu biti. Žao mi je zbog svakog čovjeka koji je iselio iz Slavonije i koji je svoju budućnost i egzistenciju potražio izvan granica Lijepe naše. I sama sam majka i ne želim da mi jednog dana moje dijete kaže da odlazi jer mi političari nismo osigurali uvjete da bi se Slavonija i Hrvatska razvijale i omogućile ljudima da žive od svoga rada. No, opet ponavljam da su mjere demografske politike u rukama države kao i mjere za razvoj gospodarstva.

Ono što je u nadležnosti lokalne samouprave vjerujem da dobro radimo. Prvenstveno tu mislim na novoizgrađeni dječji vrtić u kojem trenutno imamo preko stotinu djece u četiri skupine, jednoj jasličkoj te tri mješovite, zatim na predškolski odgoj za oko 100-tinjak djece. U 4 naselja imamo organizirane igraonice za djecu koja ne pohađaju vrtić, a koje provodimo kroz program odobren od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Izuzetno sam ponosna na 10 izgrađenih dječjih igrališta na području grada otkako sam gradonačelnica i na izuzetno dobru suradnju s udrugama koje se bave djecom. Jako puno ulažemo u šport kroz koji je uključeno nekoliko stotina djece u našim naseljima i nismo bez razloga proglašeni Gradom prijateljem djece, a imamo i Dječje gradsko vijeće koje sudjeluje u predlaganju i donošenju mjera koje se tiču upravo njih. Isplaćujemo jednokratne naknade za svakog novog stanovnika našeg grada, prvašićima darujemo poklon pakete za prvi dan u školi, a od prošle godine sv. Nikola, zaštitnik našeg grada, daruje i sve učenike od 1. do 4. razreda prigodnim darom.

Svim projektima koje radimo želimo od Pleternice stvoriti mjesto ugodnog življenja s posebnim naglaskom na siguran odgoj djece.

Planirate li se kandidirati na lokalnim izborima iduće godine? S kojom platformom?

– Članica sam HDZ-a čija sam kandidatkinja bila i na lokalnim izborima. Naravno da ćemo odluku donijeti na stranačkim tijelima, a u interesu lokalne zajednice. Iza mene je četverogodišnji mandat zamjenice gradonačelnika i troipogodišnji mandat gradonačenice našeg grada. Povjerenje za novi mandat prvo ću tražiti od svoje stranke, a nakon toga i od mojih sugrađana. Vjerujem da je iskustvo, znanje i sve učinjeno u proteklom razdoblju prepoznato od strane mojih sugrađana. Projekata i planova je puno, izazovi upravljanja veliki i potrebna je velika kreativnost kako biste od malog izvornog proračuna imali ovakve velike investicije u svom gradu.

(gradonačelnik.hr)