Slunj, Crikvenica, Komiža, Pazin, Buzet, Ilok, Čabar, Novska, Ozalj i Sveti Ivan Zelina, ‘najženskiji’ su gradovi u RH! Deset nabrojanih, gradovi su s najvećom zastupljenosti žena na čelnim pozicijama i unutar gradskih uprava, vijeća i tvrtki i institucija. Pokazalo je to novo veliko istraživanje našeg portala. Podaci koje smo dobili ‘izravno s terena’ tvrde nam da žene čine polovicu i više zaposlenih u čak 117 gradskih uprava, u njih 47 udio žena je i preko 70 posto, u 10 gradova – 80 i i više posto, a Slunju gradsku upravu čini i rekordnih – 95 posto zaposlenica…

Kao i minulih nekoliko godina, gradonačelnik.hr, sada već tradicionalno, i ove godine je povodom Dana žena napravio veliko istraživanje o zastupljenosti žena u hrvatskim gradskim upravama. Rezultati prilično relevantnog istraživanja u kojemu smo dobili podatke iz 123 grada (od ukupno 128), ne razlikuju se puno u odnosu na podatke prošlogodišnjih i predlanjskih koji su, naročito potonji, bili itekako zanimljivi jer je na lokalnim izborima 2021. došlo do promjena na čelu i sastavu gradskih tijela u velikoj većini gradova.  Ključna je promjena bila, podsjetimo i istaknimo to, povećanje broja gradonačelnica s dotadašnjih 13 na 17, a kroz protekle dvije godine dobili smo, pak, još dvije žene na dužnosti gradonačelnica. Naime, s pozicije zamjenice gradonačelnika, Marija Kušmiš je nakon odlaska Marina Piletića u Vladu, izabrana za gradonačelnicu Novske i tako postala 18. žena u gradonačelničkom postavu RH, da bi prije koji mjesec, u Crikvenici, nakon ostavke i odlaska u mirovinu Damira Rukavine, na čelo Grada – kao 19. u RH – došla Ivona Matošić Gašparović, njegova donedavna zamjenica.

Uz njih dvije spomenute, prvi mandat teče Ljerki Cividini u Čakovcu, Katarini Mihelčić u Delnicama, Niki Silić Maroević u Korčuli, Lidiji Bošnjak u Ozlju, Suzani Jašić u Pazinu, Magdaleni Komes u Petrinji, Mariji Šarić u Pleternici, Petri Škrobot u Samoboru i Mirjani Puškarić u Slunju, dok su svojim rezultatom i dobrim upravljanjem povjerenje građana i na prošlim izborima potvrdile Tonka Ivčević u Komiži, Marina Budimir u Iloku, Ana Kučić u Malom Lošinju, Kristina Ikić Baniček u Sisku, Ivana Makrović u Supetru, Jasenka Auguštan Pentek u Zlataru i Dragica Ratković u Varaždinskim Toplicama.

Inače, Vijeće europskih općina i regija uoči izbora za EU parlament prije četiri godine – pretpostavljamo da bi slično mogli ponoviti i ususret sada nadolazećih – provelo je istraživanje kojim su analizirali zastupljenost žena u 41 europskoj državi – od lokalnih vijeća do Europskog parlamenta, a istraživanje je pokazalo da žene čine tek trećinu ukupnog broja zaposlenih, te da obavljaju gradonačelničku dužnost u samo 15 posto europskih gradova. Od 41 europske prijestolnice, žene su bile na čelu njih tek osam (u otprilike svakom petom), a hrvatski prosjek tu je na sličnoj razini, pa i nešto niži – gradonačelnica vodi 14.8 posto ili ‘zaokruženo’ svaki sedmi naš grad.

Nešto bolja pozicija je kod zamjenika/ca, između ukupno 84 njih – 33 su zamjenice gradonačelnika/ca. U Gradovima koji imaju 2 zamjenika/ca, nije rijetkost sresti da su oba zamjenika, dok onih s 2 zamjenice nema niti jedan. Inače, što se tiče broja zamjenica gradonačelnika/ca imamo ih značajno, ustvari dvostruko, manji broj – u odnosu na 67 iz prošlog mandata, no tu moramo u svemu uzeti da je novim Zakonom o lokalnoj samoupravi drastično srezan broj zamjenika/ca gradonačelnika/ca.

Naposljetku, u 25 Gradova je i samo zamjenica gradonačelnice/ka, tj. nema muških zamjenika. Takvi su – Belišće, Buzet, Crikvenica, Čakovec, Dubrovnik, Duga Resa, Dugo Selo, Glina, Gospić, Grubišno Polje, Imotski, Jastrebarsko, Karlovac, Koprivnica, Kutina, Labin, Makarska, Novalja, Novigrad, Opatija, Pakrac, Slavonski Brod, Sveti Ivan Zelina, Vinkovci i Virovitica. U odnosu na prošlu godinu zamjenicu gradonačelnika/ica dobilo je 5 Gradova-  Buzet, Dubrovnik, Novalja, Pakrac i Vinkovci, koji je nisu imali u 2023., dok je u svima drugima broj i udio zamjenica u usporedbi s lanjskim ostao identičan.

Kako bismo izmjerili koji su doista ‘najženskiji’ gradovi u zemlji, naši analitičari obradili su podatke koje smo dobili iz gradova i uvrstili ih u skupni indeks dajući nam po konačnom izračunu prvake našeg istraživanja u konkurenciji promatrana 123 grada. ‘Najženskiji’ gradovi u zemlji su – Slunj, Crikvenica, Komiža, Pazin (jedini ‘veliki’ u Top 10), Buzet, Ilok, Čabar, Novska, Ozalj i Sveti Ivan Zelina.

Po zastupljenosti žena u gradskim upravama držimo se, čini se,  i iznad EU prosjeka. Prema našem istraživanju u koje se izravno anketom uključio rekordan broj hrvatskih gradova, a dio podataka prikupili smo s gradskih službenih stranica, žene čine barem polovicu zaposlenih u čak 117 gradova, u njih 47 udio žena premašuje 70 posto, u deset gradova – Slunj, Zlatar, Krapina, Drniš, Pleternica, Lepoglava, Ivanec, Čabar, Bakar, Senj i Skradin– žene čine 80 posto i više zaposlenih u gradskoj upravi, u Slunju i 95 posto (!). U tom gradu Karlovačke županije društvo s 18 žena u upravi Grada čini samo  jedan jedini muškarac. Tek jedan muškarac uz 9 žena dio je i gradske uprave Zlatara, ali i Komiže u kojoj su 3 žene, dok je u upravi Grada Zagreba s 2490 zaposlenika- blizu 2 tisuće žena. Nadomak Top 10 gradova, i 80 posto udjela žena u gradskoj upravi, su Trogir, Duga Resa, Popovača, Hvar… Broj žena povećan je u upravama skoro polovice gradova (63), a smanjen u njih 37, dok je udio žena u gradskim upravama porastao u 67 gradova.

Međutim, možda i bitniji podatak od samog udjela žena u broju zaposlenih, njihova je zastupljenost na čelnim pozicijama gradskih uprava. A da su žene i na tom polju preuzele u značajnoj mjeri naša gradska središta pokazuje podatak da su u čak 28 hrvatskih gradova iz našeg istraživanja upravo žene voditeljice svih gradskih odjela. Najviše ih je ipak u Požegi, gdje se žene nalaze na čelu 7 odjela, koliko ih u tom Gradu uostalom i ima. Žene su isto tako voditeljice i svih pet odjela u Sinju, po 4 u Krapini i Jastrebarskom, tri u Buzetu, Daruvaru i Svetoj Nedelji, na čelu oba gradska odjela u Ludbregu, Ogulinu i Popovači, dok su voditeljice 1 – koliko ih uostalom i ima u njima (jedinstvenog upravnog odjela) – u 18 gradova. To su: Biograd na Moru, Čabar, Donja Stubica, Glina, Ilok, Lepoglava, Lipik, Komiža, Mali Lošinj, Opuzen, Orahovica, Oroslavje, Ozalj, Skradin, Slunj, Vis, Vrbovsko i Vrlika.

U 18 gradova žene su na čelu tri četvrtine i više upravnih odjela, u Karlovcu od 11 odjela 10 vode žene, u Pazinu žene vode 5 od 6 upravnih odjela, u Korčuli, Sisku, Varaždinu i Ivancu 4 od 5 gradskih upravnih odjela, a žene su na čelu 3 od 4 odjela u 11 gradova. Polovicu i preko 50 posto voditeljica upravnih odjela imaju ukupno 83 hrvatska grada.  Kada je riječ o zastupljenosti žena na čelnim pozicijama u gradskim upravama, najveći postotni napredak i porast broja žena na tim pozicijama u usporedbi s prošlogodišnjim istraživanjem postignut je u Samoboru (2-5, ili 150 posto), Krku i Hvaru (0-3, ili 100 posto), Novalji i Starom Gradu (0-2, ili 100 posto), Kraljevici, Vodnjanu, Pakracu i Ninu (1-2, ili 100 posto), Hrvatskoj Kostajnici i Komiži ((0-1, ili 100 posto porasta)…  Udio žena na čelu gradskih odjela najviše je povećan u Komiži (100 posto) i Hvaru (75 posto), onda u Novalji i Starom Gradu (67 posto), ali i Biogradu na Moru, Hrvatskoj Kostajnici, Krku, Samoboru, Ninu, Jastrebarskom i Pakracu, od 25 do 50 posto porasta…

Kako smo to i minule godine konstatirali – u očekivanju pozitivnije slike u nadolazećim lokalnim izborima kada se radi o brojci žena – najslabija zastupljenost ‘ljepšeg spola’ i dalje je u gradskim vijećima, no tu je ponovimo i to postignut najveći napredak u odnosu na prošli mandat. Naše  istraživanje u ožujku 2021. pokazalo je kako je preko 50 posto žena u sastavu Gradskog vijeća imao samo jedan grad u zemlji – Ludbreg, dok su u većini gradova žene nažalost činile tek trećinu ili čak i niži udio u sastavu vijeća. Nakon prošlih lokalnih izbora, imamo znatan napredak – danas je 13 gradova iz našeg istraživanja u kojima žene čine preko polovice članova/ica GV-a, kao i tri grada– Pregrada, Slatina i Čabar, u kojima su Gradska vijeća gotovo pa ženska, ima ih preko 60 posto, u Pregradi čak 69 posto, 67 posto ima  Slatina, 62 posto – Čabar. U Top 10 po udjelu vijećnica su i Vis, Novigrad, Čazma, Đurđevac, Hrvatska Kostajnica, Ludbreg i Bakar.  Iznad 50 posto žena u vijeću imaju i Sveti Ivan Zelina, Ploče i Daruvar.

Najveći postotni pomak u porastu broja žena – računajući Trend 2023.- 2024. – u Gradskom vijeću bilježimo u Novskoj (3-6) i Omišu (0-5) -100 posto, zatim u Đakovu i Pločama (5-8)- 60 posto, Kastavu, Metkoviću i Pazinu (4-6)-50 posto, Bakru (5-7)- 40 posto, Ivancu, Cresu, Grubišnom Polju, Oroslavju i Komiži  (3-4)- 33 posto povećanja…  Postotni udio žena u GV-u se najviše povećao u Omišu (33 posto), potom Pločama (20 posto), Pazinu (19 posto), Novskoj (17 posto), ali i Bakru Kastvu, Metkoviću, Komižu, Đakovu i Varaždinu (od 10 do 15 posto povećanja udjela u članstvu vijeća)… Predsjednice Gradskih vijeća ima kao i lani 28 gradova, a tu treba izdvojiti i prije već istaknute Pregradu, Novigrad, Ploče i Čabar, u kojima žene čine natpolovičnu većinu u Gradskom vijeću, a na čelu GV-a je predsjednica.

Udjelom žena na čelu gradskih tvrtki i institucija mogu se pohvaliti Kutjevo (ima 5 gradskih tvrtki/institucija i na čelu svake ženu), Klanjec i Novalja (4-4), Skradin i Varaždinske Toplice (3-3), Donja Stubica, Kraljevica i Lepoglava (2-2), Kastav (1-1). U Top 10 ulazi i Belišće (10 tvrtki/institucija- 9 žena čelnica)…  Stopostotni udio žena na čelu gradskih tvrtki i institucija ima devet gradova iz istraživanja, u 26 gradova su žene na čelu najmanje tri četvrtine gradskih tvrtki/institucija, a kao vrijedan i pozitivan podatak istaknimo i to kako na čelnoj poziciji polovice i više svojih tvrtki i institucija ženu ima – 80 hrvatskih gradova. (Pero Livajić)

Najženskiji gradovi…

I ove godine, kao i lani, titula „najženskijeg“ hrvatskog grada pripala je Slunju za kojega se zaista može kazati da u njemu ‘žena drži tri kantuna kuće (Grada)’. Uz gradonačelnicu, Mirjanu Puškarić, žene su i na ostalim važnim gradskim pozicijama.  Tako je na čelu Jedinstvenog upravnog odjela također žena, a od ukupno 19 osoba zaposlenih u Gradskoj upravi, čak 18 je žena. ‘Ljepši spol’ pod nadzorom ima i gradske tvrtke i institucije, pa su na čelnim pozicijama njih 5 od 6 djelujućih, a situacija je tek ponešto drugačija kad je u pitanju sastav Gradskog vijeća, budući da je vijećnica svega 36 posto (5-14), međutim, prema skupnom indeksu Slunj vodi s ostvarenih 111,94 ‘boda’.

-Posljednjih godina sve se više govori o ravnopravnosti spolova i poticanju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u različitim sferama života, od zapošljavanja, napredovanja na radnom mjestu, političkog angažmana, poduzetništva i drugoga. Kod nas u Slunju žene posjeduju kompetencije poput preuzimanja inicijative i usmjerenosti na rezultate, primjenjuju demokratski stil upravljanja, to su žene koje imaju znanja i profesionalnog iskustva i kontinuirano se usavršavaju i zato su na rukovodećim mjestima. Za žene je općenito karakterističan stil interaktivnog vodstva koji uključuje podjelu informacija i moći, poticanje sudjelovanja te davanje ljudima na znanje da su važni. Međuljudski odnosi, koji su za žene izuzetno važni, imaju sve veću vrijednost u organizacijskoj kulturi. Oni su važan izvor novih inovativnih procesa, timskog rada, ali i samorazvoja- tvrdi gradonačelnica Slunja.

I Grad Crikvenica s ukupnim indeksom 110.03 nalazi se u vrhu našeg istraživanja. Među vodećima je po zastupljenosti žena u Gradskoj upravi (33-44), a osim samih djelatnica, žene su na skoro svim rukovodećim mjestima, od zamjenice gradonačelnika koja obnaša dužnost gradonačelnika/ce, pa preko pročelnica tri upravna odjela, do predsjednice Gradskog vijeća. Žene tu čine većinu i na rukovodećim mjestima svih kulturnih, kao i odgojno-obrazovnih ustanova.

-Ponosna sam što imam priliku biti na čelu Gradske uprave, koju većinom čine redom sposobne, kompetentne i vrijedne žene, a sve one svojim znanjem i iskustvom svakodnevno doprinose kvaliteti posla i zaslužne su za sve uspješno realizirane projekte i aktivnosti koje provodi Grad Crikvenica. Sretna sam i što većinom naših ustanova također upravljaju žene, koje spremno preuzimaju odgovornost, pružaju podršku i savjet, što ih čini sjajnim suradnicama. U čast borbi za ženska prava, koja se ne bi trebala svesti samo na jedan dan – svim ženama čestitam Međunarodni dan žena!- poručila je Ivona Matošić Gašparović zamjenica gradonačelnika na obnašanju dužnosti čelnice Grada.

Među ‘najženskije’ hrvatske gradove, indeksom 106.36, spada i Sveti Ivan Zelina. Od ukupno 24 zaposlena u gradskoj upravi 16 je žena. Grad ima 3 upravna odjela kojih žene vode 2. Zamjenica gradonačelnika i potpredsjednica Gradskog vijeća također su žene, Gradsko vijeće čini 15 članova od kojih je 8 žena. Grad Sveti Ivan Zelina može se pohvaliti i činjenicom da su na čelu 4 od ukupno 5 gradskih tvrtki/institucija. Grad koji vodi gradonačelnik Hrvoje Košćec – u nizu aktivnosti naročito ističe onu u kojoj je kao partner sudjelovao u fazama  odvijanja projekta ‘Zaželi’, usmjerenoga na osnaživanje i unapređenje radnog  potencijala teže zapošljivih žena i žena s nižom razinom obrazovanja. Nulta faza projekta započeta 2016., a za vrijeme trajanja žene su uspješno završile edukaciju za njegovateljicu, edukaciju za cvjećarku i prerađivačicu ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja…

Kroz podršku različitim udrugama, manifestacijama i inicijativama, žene iz Zlatara aktivno doprinose zajednici, osim toga vidljiva je visoka zastupljenost žena u provedbi programa, projekata i radu gradskih institucija. U gradskoj upravi, od ukupno 10 zaposlenih 9 je žena, od 4 gradskih ustanova, komunalnog poduzeća i radija 4 su pod vodstvom žena i to: ravnateljica dječjeg vrtića i jaslica Zlatarsko zlato, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta dr. Jurja Žerjavića Zlatar, ravnateljica Galerije izvorne umjetnosti Zlatar i ravnateljica Gradske knjižnice Zlatar. Što se tiče sastava Gradskog vijeća, od ukupno 13 članova 5 članice su žene s time da je predsjednica Gradskog vijeća također – žena. Isti slučaj je i s turističkom zajednicom koju vodi žena. Zlatar je pod vodstvom žene od ‘grada slučaja’ postao grad s brojnim investicijama usmjerenim poboljšanju kvalitete života građana.

-Svim ženama čestitam Međunarodni dan žena, uz poruku da ih ništa ne sprječava u pokazivanju vlastitih kvaliteta, znanja, osobnosti i napredovanju bilo u privatnoj ili poslovnoj sferi života jer su žene vrlo važan ‘kotač’ našeg cjelokupnog društva. Ujedno zahvaljujem svim udrugama, a posebice Udruzi žena na promicanju i jačanju položaja žena u društvu, a također, iznimno sam ponosna da sam vlastitim primjerom potaknula i druge žene da se uključe u politički život- poručila je Jasenka Auguštan-Pentek, gradonačelnica Zlatara.

Grad Biograd na Moru  nije možda ‘najženskiji’ grad u Hrvatskoj, ali ne zaostaje puno za drugima. Pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela je Drina Bešenić, zamjenica pročelnice Suzana Horvat Kolanović, ravnateljica Gradske knjižnice Tihana Jurišić, ravnateljica Dječjeg vrtića Paola Jurić, direktorica turističke zajednice Nives Jeličić, direktorica Poduzetničkog inkubatora Antonija Škiljić, imaju i predsjednicu Gradskog vijeća, Ivanu Stamičar, dok je Nikoleta Mustapić zamjenica gradonačelnika.

-Gledajući statistiku na većinu čelnih pozicija sam stavio žene, za dobro vodstvo moraš biti sposoban, domišljat, nepokolebljiv i hrabar. Sposoban da upravljaš kolektivom ljudi koji moraju biti timski igrači, hrabri da ponekad moraju donositi teške poteze i neizbježne rezove, domišljati da u svakoj prilici  ili neprilici izvuku maksimum i nepokolebljivi da do kraju ostanu vjerni sebi. Žene na čelu mojih institucija su sve to, ali i više od toga. Čestitam im njihov dan- riječi su gradonačelnika Ivana Kneza.

A Zoranu Paunoviću, gradonačelniku Makarske, žene su, kaže, lijeva i desna ruka. Grad vodi u suradnji sa zamjenicom Antoniom Radić Brkan, dok je Gordana Muhtić na čelu Gradskog vijeća.

-Na ranojutarnjim koordinacijama gradske uprave također dominiraju žene, jer od četiri upravna odjela žene vode tri, pročelnicama za financije, javne potrebe i društvene djelatnosti, kao i za opće poslove i imovinu grada se pridružuje unutarnja revizorica – kazuje nam SDP-ov gradonačelnik u prvom mandatu i dodaje kako žene obavljaju visoko odgovorne poslove na rukovodećim pozicijama gradskih tvrtki i ustanova. Od deset rukovoditelja, polovina su žene, uspješno vode  Makarski komunalac d.o.o., Stambeno gospodarstvo Makarska d.o.o., Dječji vrtić Biokovsko zvonce, Gradsku knjižnicu Makarska i Makarsku razvojnu agenciju MARA- naglašava. Na čelu dvije osnovne škole, kojima je Grad Makarska osnivač, žene također dugi niz godina uspješno drže uzde, a Makarska je i u samom vrhu po pitanju prisutnosti žena u javnom i društvenom životu te sudjelovanju u javnim politikama. Paunović i podsjeća kako je Makarska nedavno postala i grad siguran za žene, prvi koji je uz donošenje Rezolucije donio konkretne mjere i smjernice koje će olakšati povratak u normalan život ženama žrtvama nasilja.

U Virovitici su upravo žene na mnogim važnim i rukovodećim pozicijama. Od ukupnog broja zaposlenih u Gradskoj upravi više od 50 posto su žene, imaju zamjenicu gradonačelnika, predsjednicu Gradskog vijeća, a 7 od 12 gradskih ustanova/tvrtki više nego uspješno vodi žena. Pritom svakako treba izdvojiti Razvojnu agenciju VTA gdje je od 18 ukupno zaposlenih čak 17 žena.

-Dakle projekte u gradu pišu žene i to ne samo za Gradsku upravu, već i za ostale institucije, udruge, za Crveni križ, poduzetnike i poljoprivrednike…, žene su te koje preuzimaju inicijativu i pokreću brojne lijepe priče u Virovitici. Naš grad u svako godišnje doba, povodom blagdana i svih značajnih datuma zasja u prigodnom ruhu, za što su prvenstveno zaslužne žene iz naše Kreativne udruge Unikat koje zajedno sa zamjenicom gradonačelnika Vlastom Honjek – Golinac, bez obzira na vremenske uvjete, a prvenstveno za uskrsne, božićne i jesenske manifestacije, daju maksimum od sebe kako bi Virovitica ispričala jednu posebnu priču. Žene također prednjače u našim odgojno-obrazovnim ustanovama- u vrtiću i gradskim školama od ukupnog broja zaposlenih je preko 90 posto žena- napominje virovitički gradonačelnik Ivica Kirin, ne propuštajući istaknuti i projekt ‘Zaželi’ Gradskog društva Crvenog križa gdje priliku zapošljavanja imaju prvenstveno žene 50+, žene u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

U Sinju su žene također iznimno aktivne u društvenom životu kroz udruge i aktivno doprinose zajednici, uostalom na čelu su i svih 5 gradskih odjela…

-Dan žena koji se danas obilježava, samo je podsjetnik na sve ono što žene jesu, na njihovu hrabrost, snagu i upornost, podsjetnik na sve moje Sinjanke koje su se jedine do kraja borile za našu Dalmatinku i zato sam i tada stajao uz njih i stojim i danas. Uvijek me boljela nepravda, a žene su je iskusile, bila su teška vremena i puno toga se lomilo preko njihovih leđa. Njihov vapaj do neba kad su 9 godina čekale svoje plaće, kada smo zajedno prosvjedovali, tražili, prozivali. Bile su suborci kakve nije lako naći, suradnice s kojima se možeš zajedno boriti. Zato svakoj ženi, majci, kolegici čvrsto stisnem ruku, čestitam i svaka čast. Sretan dan žena!- poručio nam je Miro Bulj, gradonačelnik Sinja.

U Jastrebarskom, koji ima i zamjenicu gradonačelnika, na čelu sva 4 upravna odjela su žene, a ‘prevladavaju’ i po broju zaposlenih u njima. Velika je zastupljenost žena u kulturnom i društvenom životu, iznimno su aktivne u različitim udrugama, kulturi i sportu, radu s djecom, mladima, starijima…

-Vodimo se u našem radu ponajprije stručnošću i znanjem, budući je to jedini način da muškarci i žene budu ravnopravni, iz tog razloga me veseli što u svome okruženju imamo velik broj žena na rukovodećim pozicijama, pročelnica, direktorica, ravnateljica, voditeljica jer time pokazujemo kako je Jaska sredina u kojoj zaista vlada ravnopravnost i otvorenost- ističe gradonačelnik Zvonimir Novosel, naglašavajući kako Grad svim sugrađanima, neovisno o spolu, nastoji osigurati uvjete i mogućnosti za kvalitetan život, ulažući u infrastrukturu, obrazovanje i različite programe koji podižu kvalitetu života.

U Belišću, gradu i prigradskim naseljima djeluju brojne udruge iz područja kulture, umjetnosti, sporta, zdravstvene i socijalno-humanitarne zaštite, zaštite ljudskih prava i sloboda u kojima su brojne žene, a koje svojim volonterstvom i djelovanjem pridonose boljitku Belišća. Na području provedbi programa i projekata u Gradskoj upravi i na razini gradskih institucija većinom su zastupljene žene,  za samo kreiranje i prijavljivanje projekata na fondove EU-a i razne druge natječaje zaslužna je zamjenica gradonačelnika Ljerka Vučković koja njima i koordinira.

U Belišću na čelnim pozicijama u upravnim odjelima, gradskim ustanovama i tvrtkama i dalje glavnu riječ vode žene, a premda garancija uspješnog svladavanja izazova rukovodećih funkcija, naravno, nije spolna ni bilo koja druga pripadnost, iz iskustva, ne umanjujući vrijednosti muškaraca na rukovodećim mjestima, mogu potvrditi kako žene na tim mjestima krasi racionalnost u odlučivanju, otvorenost za suradnju i spremnost na razmjenu mišljenja i konzultacije u procesu donošenja zahtjevnih odluka. Isto tako i samokritičnost, odlične komunikacijske vještine, težnja poštenju u poslovanju i snažno izražena empatija. U našem su gradu žene jednako tako aktivne i u civilnom društvu, kulturnom i vjerskom životu zajednice i to je potrebno cijeniti i njegovati, a posebno taj osjećaj poštovanja i uzajamnog uvažavanja usaditi u stavove djece i mladih- tvrdi i komentira Dinko Burić, gradonačelnik Belišća.

U Gradu Dubrovniku žene čine 57 posto zaposlenih službenika/ca, pa je od ukupno 278 zaposlenih 160 žena i 118 muškaraca. Od ukupno 13 upravnih tijela Grada, odnosno 11 upravnih odjela i dvije službe, na pročelničkim mjestima je 60 posto, ili osam žena. Grad Dubrovnik ima jedno mjesto zamjenika gradonačelnika i na toj je funkciji – Jelka Tepšić, zamjenica. Od 13 komunalnih i trgovačkih društava šest vode direktorice, što je oko 45 posto, u 19 javnih ustanova je 10 žena na vodećim funkcijama, ili nešto iznad 50 posto, a sedam osnovnih škola, odnosno sve škole kojima je osnivač Grad Dubrovnik, vode žene na poziciji ravnateljica. Dubrovačko Gradsko vijeće broji ukupno 21 člana i članicu, od kojih je 30 posto, odnosno šest vijećnica…

Kada se radi o podršci ženama, u cijelom nizu izdvojimo kako će Grad u ovoj će godini ženama poduzetnicama dodijeliti 40 potpora u ukupnom iznosu od 55 tisuća eura, odnosno oko 1.330 eura po poduzetnici. Povećanje je to u odnosu na prošlu 2023. kada je za projekt ‘Razvoj ženskog poduzetništva u Gradu Dubrovniku’ dodijeljeno ukupno 47.800 eura, iako je i taj iznos bio gotovo dvostruko veći nego u 2022. Kroz sve protekle godine Dubrovnik je povećavao stavku potpore ženama poduzetnicama, smatrajući ih važnim pokretačem gospodarskih aktivnosti. Program dodjele potpora ženama poduzetnicama Grad Dubrovnik uveo je u 2018. godine, a sredstva za njegovu provedbu dvostruko su povećana 2019. godine, kada je u proračunu osigurano 200 umjesto 100 tisuća kuna. Uputivši čestitku svim poduzetnicama koje su ostvarile pravo na potpore, gradonačelnik Mato Franković zahvalio im je na njihovom doprinosu zajednici i izrazio uvjerenje da će se program u budućnosti nastaviti razvijati kako bi Grad Dubrovnik mogao još snažnije poticati razvoj ženskog poduzetništva.

Gradonačelnik Ogulina, Dalibor Domitrović, svake godine, na Dan žena organizira prijem za djelatnice gradske uprave i ravnateljice i direktorice gradskih tvrtki i ustanova, od 11 potonjih žene vode njih osam.

-Postoji i odlična međusobna suradnja i potpora Grada Ogulina i Udruge žena Ogulin, a svakako ide i zahvala svim njenim članicama na nesebičnom radu, znanju, predanosti, utrošenom vremenu i trudu koji daju za svoj grad, a posebno na promociji i obogaćivanju društvenog života – poruka je gradonačelnika…

U Pakracu između 28 zaposlenika gradske uprave je 16 žena, na čelu 2 od 4 upravna odjela su žene, kao i na čelu 5 od ukupno 8 gradskih poduzeća/tvrtki/ustanova. Tu je i Turistička zajednica na čijem je čelu žena. Dodatno, žene su na razne načine uključene u društveni život Grada Pakraca, sudjeluju aktivno na manifestacijama, kulturnim i sportskim društvenim događanjima, obilježavanjima obljetnica… Zastupljenost žena u provedbi programa i projekata na području Pakraca itekako je vidljiva, a program koji svakako treba istaknuti kao jedan koji su iznijele upravo žene je ‘Zaželi’ koji je kroz projekte tijekom posljednjih godina bio iznimno značajan. Grad Pakrac- ističe gradonačelnica Anamarija Blažević, ponosan je i na sve svoje žene poduzetnice koje svakodnevno u svom poslovanju pokazuju agilnost, hrabrost i snagu, ali i kreativnost i prilagodljivost svakodnevnim poslovnim, ali i životnim izazovima.

U Čakovcu se sustavno radi na poboljšanju položaja svih skupina u društvu, žene u Čakovcu i Međimurju čine preko polovice stanovništva, sredina su koja je prije mnogih uključila u društveni život i tržište rada. Više žena od muškaraca završava fakultete, a mnoge se zapošljavaju u gradskim poduzećima, ustanovama i javnom sustavu, pridonoseći razvoju grada.

-Naravno, prostora za poboljšanje uvijek ima i svojim radom i potporom ciljanim projektima nastojimo postići potpunu ravnopravnost, a najveći izazov je ponovno uključivanje žena iznad 50 godina s nižim obrazovanjem u tržište rada. Socijalnim politikama nastojimo povećati mirovine ženama, podupiremo i projekte usmjerene na mlade žene, koje uz obitelj žele graditi i poslovne karijere, potičemo i školovanje žena, njihovo zapošljavanje na području grada, a financijski podupiremo i rad brojnih ženskih udruga i projekte usmjerene upravno njima. Žene su u posljednjih stotinu godina ostavile golemi trag u javnom životu grada i županije, njihovoj uključenosti ide u prilog da je u Gradskoj upravi, i ustanovama kojima je Grad osnivač, većina zaposlenih ženskog spola- tvrdi nam, uz ostalo, Ljerka Cividini, gradonačelnica.

U Gradskoj upravi Đurđevca zaposlene su ukupno 22 osobe, kojih je 15 žena. Od 4 upravna odjela na čelu čak 3 su žene, a žene su i na čelu 3 gradske ustanove (Muzej Grada Đurđevca, Gradska knjižnica Đurđevac, Dječji vrtić ‘Maslačak’). Žene čine strukturu zaposlenih u većini gradskih ustanova (Muzej – 3, Gradska knjižnica – 4,  Vrtić – 55,  OŠ – 99), a Gradsko vijeće broji 13 članova, kojih je 7 žena. U periodu od izbora 2013. pa do stupanja na snagu zakonskih odredbi kojim gradonačelnik više nema mogućnost svoje/g zamjenice/ka, Đurđevac je imao i zamjenicu gradonačelnika Hrvoja Jančija.

Grad Đurđevac može se pohvaliti aktivnošću svojih udruga kako na području Đurđevca tako i RH. Na čelu i članstvom većina su žene. Posebno pohvalna je djelatnost Udruge gerontodomaćica ‘Susret’ koja s 37 članica pomaže u obavljanju svakodnevnih potreba starijim i nemoćnim sugrađanima.

Slavonski Brod ima zamjenicu gradonačelnika, žene na čelu 5 gradskih tvrtki i institucija od ukupno 7. Žene su na čelnim pozicijama u Galeriji umjetnina grada Slavonskog Broda, Kazališno-koncertnoj dvorani Ivana Brlić Mažuranić i Gradskoj knjižnici, na čelu su dječjih vrtića i ravnateljice u devet osnovnih škola. U nizu aktivnosti kojima podupiru žene u Gradu posebno ističu punih 15 godina sufinanciranja programa Savjetovališta i skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u obitelji koje provodi Brod – Grupa za ženska ljudska prava. U proračunu za 2024. planirana su za njegov rad sredstva u iznosu 26.545 eura, a za navedeni je program do sada su izdvojili 382.041,75 eura.

-Želim iskoristiti ovu priliku i zahvaliti se svim ženama koje svakodnevno doprinose razvoju grada. Vaša predanost, snaga i sposobnost neprocjenjivo obogaćuju našu zajednicu. Nikada nemojte prestati sanjati i stvarati bolji svijet za sve nas- poručio je gradonačelnik Mirko Duspara.

Poreč, kao malo koji grad, ima žene na čelu gotovo svih gradskih odjela, ustanova i poduzeća. Upravo zato, gradonačelnik Poreča Loris Peršurić je povodom Dana žena održao prijem za gradske pročelnice, vijećnice, ravnateljice i direktorice svih gradskih ustanova i poduzeća. Prijemu su se pridružili i zamjenici gradonačelnika Elio Štifanić i Ugo Musizza.

-Naime, četiri od ukupno sedam gradskih pročelnika su žene, u radu Gradskog vijeća sudjeluje šest vijećnica, dok su upravo žene na čelu ukupno 15 od 19 gradskih tvrtki i ustanova. Upravo je to razlog zbog koje je naš grad drugačiji i poseban. Ovaj grad bio bi nezamisliv bez svih vas, jer na toliko načina pridonosite njemu – profesionalno i privatno, kao ravnateljice, vijećnice, pročelnice, ali i kao majke, supruge, sestre, tete, prijateljice, i na tome vam hvala- rekao je gradonačelnik Poreča.

U Orahovici se također mogu ponositi epitetom grada koji daje veliku važnost ženama.

-Naše sugrađanke izuzetno su aktivne u društvenom životu, predsjednice su mnogih udruga koje su izuzetno aktivne u Gradu, realiziraju projekte kako iz držanog proračuna tako i projekte koji se financiraju iz EU sredstava. Budući smo Grad koji kroz godinu ima jako puno manifestacija i događanja, također aktivno su uključene u pripremu i realizaciju manifestacija zajedno za zaposlenicama Turističke zajednice, gdje također imamo zaposlene 2 osobe i obje su žene, a budući i u gradskoj upravi imao zaposleno većinu žena, moram reći da nam žene vode i najveće projekte koje provodimo na području Grada a koji se financiraju EU sredstvima. Izuzetno mi je velika čast i zadovoljstvo raditi i surađivati sa svim kolegicama, jer su izuzetno sposobne i kompetentne žene, predane poslu i koje svojim znanjem i iskustvom doprinose kvaliteti posla. Tome u prilog idu i svi naši dosadašnji uspješno realizirani projekti i aktivnosti – naglašava gradonačelnik Saša Rister, zbog svega toga iznimno ponosan na sve svoje kolegice kojima ovim putem i čestit Međunarodni dan žena…

I Dugo Selo podupire žene, na više gradskih pozicija…

-S obzirom na to da imam zamjenicu, Jasminku Kokot Bambić, koja svoj posao obavlja profesionalno, i na to da su nam od 6 voditelja odsjeka 5 žene, većinu ili sve projekte koji se planiraju ili odrađuju u Gradu Dugom Selu provode ili nadziru žene, trudimo se ravnopravno da svi projekti budu na dobrobit cijele dugoselske zajednice- kaže Nenad Panian, gradonačelnik Grada Dugog Sela.

I gradska uprava Ivanca je jedan od ‘najženskijih’ kolektiva u RH. Potvrđuje to podatak da je u Gradu zaposleno čak 80 posto žena. Grad Ivanec uvjerljivo razbija i uvriježen stereotip o tome da su žene većinom zaposlene na službeničkim pozicijama, dok na rukovodećim kadrovima dominiraju muškarci, a potvrda tomu jest da su u gradskoj upravi žene zaposlene na četiri od ukupno pet pročelničkih mjesta.

-Baš sve one sjajno obavljaju rukovodeće dužnosti, vrlo su odgovorne i precizne i, ono što ja posebno cijenim, iznimno su savjesne u poslu – kaže Milorad Batinić, gradonačelnik Ivanca.

Grad Duga Resa ima gradonačelnika i jednog zamjenika te je zamjenik odnosno zamjenica žena. Od 3 gradska upravna odijela, u 2 upravna odijela na čelu su žene, od ukupno 23 zaposlenih, 18 su žene, od ukupno 7 gradski tvrtki i ustanova, u 5 su na čelu žene, također u mnogobrojnim gradskim udrugama djeluju žene i aktivne su u društvenom životu grada i svojim angažmanom pridonose na svim razinama…

-U gradskom sustavu koji u provedbi ima mnogobrojne projekte, upravo su žene na pozicijama voditelja i koordinatora projekata. Smatram da su prošla vremena kada bi trebali razmišljati o rodnim razlikama već bi trebali svi zajedno od vrtića pa nadalje raditi ne na ženskoj emancipaciji već na zajedničkoj emancipaciji žena i muškaraca jer jedino u zajedničkoj sinergiji može stvarati uravnoteženo i korektno društvo na svim poljima-ističe gradonačelnik Duge Rese, Tomislav Boljar.

Svake godine u ovo vrijeme razgovara se o podzastupljenosti žena i ravnopravnosti spolova. U Labinu, što se tiče gradske uprave, ustanova i Gradskog vijeća nemaju tih problema…

-Mnoge su žene na čelnim pozicijama i vode jako važne resore kao i ustanove te tvrtke, ono što kao društvo trebamo osvijestiti i to ne samo kroz jednodnevno razglabanje o položaju žena u društvu, već kroz svakodnevno djelovanje, jest činjenica da su zaista nešto što treba promijeniti nejednakosti u primanjima između žena i muškaraca na istim poslovima. Labin je dobar primjer jer uz zamjenicu gradonačelnika, predsjednicu Gradskog vijeća, direktoricu gradske tvrtke, ravnateljice većine gradskih ustanova, i veliku većinu zaposlenica gradske uprave, zaista odbacujemo sve stereotipe o nejednakosti žena. Nadamo se da će naš primjer, ali i razmišljanje o načinima kako mijenjati i utjecati na podzastupljenost žena slijediti i ostali- izjavio je gradonačelnik Valter Glavičić čestitajući svim ženama.

I Čazma je među gradovima u kojima su žene visoko zastupljene na čelnim pozicijama.

-Na to sam ponosan! Smatram da je to dokaz suvremenog razmišljanja i ponašanja. U 21. stoljeću trebalo bi biti bespredmetno razgovarati o ravnopravnosti spolova, to bi trebalo biti normalno i samo po sebi razumljivo u svim društvima i slojevima društva. Na žalost, to još uvijek nije tako, ali se iskreno nadam da, kao društvo, nezaustavljivo idemo ka tome cilju. Ponosan sam na svoje suradnice jednako kao i suradnike, one obavljaju izvrsno svoj posao i ravnopravan su dio mog tima. Sve nas ujedinjuje jedinstvena misao vodilja, a to je, boljitak građana i našeg grada – tvrdi nam gradonačelnik Dinko Pirak.

Broj zaposlenica Gradske uprave Samobora premašuje 50 posto ukupnog broja zaposlenih, od ukupno 80 zaposlenika 47 je žena, a od sedam pročelničkih pozicija njih pet pod paskom su žena. Gradske vijećnice čine 38 posto ili otprilike jednu trećinu ukupnog broja vijećnika, od 21 vijećnika njih 8 su žene, dok je jedna i -potpredsjednica Gradskog vijeća. U gradskim je tvrtkama i institucijama također zastupljen velik broj žena. Tako su, od sedam ustanova i tvrtki, na čelu njih pet žene, oba gradska dječja vrtića vode žene, a jednu od pet osnovnih škola vodi ravnateljica. Na čelu Samobora je gradonačelnica – prva u povijesti grada. Grad Samobor, osim brojnih potpora poduzetnicima i gospodarstvenicima, uveo je i potporu s naglaskom na žensko poduzetništvo, a na čelu brojnih sportskih, kulturno-umjetničkih i drugih udruga su žene koje aktivno sudjeluju u društvenom životu i time obogaćuju kulturnu, glazbenu, umjetničku, sportsku i općenito javnu scenu Samobora.

-Odlučna sam nastaviti se zalagati za ravnopravnost spolova u svim segmentima. Smatram da žene i muškarci moraju biti jednako vrednovani za svoja postignuća te da moraju imati jednake mogućnosti i pristup resursima kako bi ostvarili svoj puni potencijal- poručila je Petra Škrobot, gradonačelnica.