Proračun Grada Bakra ovih je dana rebalansom povećan sa 100 na 116,3 milijuna kuna i to bez kredita. Uspoređujući ovu brojku s 15 milijuna kuna koliko je iznosio proračun kad je Tomislav Klarić došao na mjesto gradonačelnika, iznos se uvećao za otprilike osam puta. U gradu se aktivno provode brojni projekti, a za gospodarstvo je najznačajnija izgradnja Industrijske zone koja je ponos samog Bakra, ali i pokretač razvoja čitave regije. Nije stoga čudno da je upravo ovaj grad, koji je nekoliko godina zaredom ušao u samo finale našeg izbora za najbolji grad za gospodarstvo u zemlji, jedan od rijetkih koji bilježe porast broja stanovnika te u njemu niču nova gradska naselja.

Na društvenim mrežama gradonačelnik Bakra nerijetko obavještava javnost o brojnim projektima, ulaganjima i aktivnostima koje se na ovom području neumorno provode. Nedavno je tako izvijestio o radu gradske uprave unutar protekle četiri godine pa je, među gotovim projektima, naveo školsku sportsku dvoranu OŠ „Hreljin“ s novim učionicama, parkiralištem i igralištem, vrtić i vatrogasni dom na Škrljevu, vodovod Zlobinsko brdo, kružni tok Meja, prilaznu cestu i parkiralište na Praputnjaku, vodovodni ogranak i cestu za Zamiščiće, ali i brojne parkove, dječja igrališta, groblja i kilometre novih vodovoda.

Osobito ističe 41 investiciju u poslovnoj zoni, 20 izgrađenih hala, više od dva kilometra nove infrastrukture, 530 tisuća kvadrata zemljišta i preko 1000 radnika koji su došli u Bakar. U izgradnji je trenutno, kako navodi gradonačelnik Klarić, čak osam hala, a potpisani su ugovori za još 13 te se očekuje otvaranje dvije tisuće novih radnih mjesta.

Kako smo i ranije pisali, Bakar je jedan od rijetkih gradova koji se može pohvaliti porastom broja stanovnika; sa 7 770 stanovnika skočili su na 8 262 koliko ih je zabilježeno na popisu stanovništva u 2011. godini, a ove godine očekuje se kako će ta brojka biti i znatno veća. Prema analizi vezanoj uz broj rođene djece, od 85 gradova koliko ih se uključilo u naše istraživanje, njih 50 je u prošloj godini zabilježilo veći broj novorođenih nego u 2019. godini. Među njima je i Bakar koji bilježi porast od 20+ posto.

Lani je u Bakru rođeno 15 beba više nego u godini ranije, a bilježi se i porast predškolske i školske djece. Čitav je niz mjera, i demografskih i gospodarskih, kojima se podržavaju pozitivni trendovi, a naročito je važan rast broja radnih mjesta, što s ponosom ističu u gradskoj upravi.

„Preko 80 je novih kuća, dolaze nove obitelji. Nema prireza, minimalna je komunalna naknada,  pet vrtića za svu djecu. U školama je produženi boravak, dostupni su logoped i pedijatar, prijevoz je potpuno besplatan. Proračun je narastao na 116 milijuna kuna, u njemu nema kredita, a Bakar je sve snažniji i jači“, pohvalio se na svom FB profilu gradonačelnik Klarić.

Ovome u prilog, proteklih godina u Krasici se formiralo kompletno novo naselje, a puno obiteljskih kuća izgrađuje se i na području Hreljina.

Od kapitalnih projekata i ulaganja u obrazovanje i djecu najznačajnija su dva  nova dječja vrtića i dvije nove školske sportske dvorane, a produženi boravak omogućen je u područnim i osnovnim školama. U proteklom razdoblju u obrazovanje i mlade uloženo je 30 milijuna kuna.

Zahvaljujući tome, bakarski roditelji nemaju praktički nikakvih troškova vezanih uz školski pribor i materijale jer njihovu djecu sad već tradicionalno na školskim klupama dočekuje poklon paket sa svime što im je potrebno za uspješan početak školovanja, od likovnih mapa i kolaža, škarica, omota, pa do pune pernice. Onim roditeljima koji istovremeno školuju troje ili više djece u osnovnim i srednjim školama isplaćuje se jednokratna novčana naknada u iznosu od 1.500 kuna. Spomenimo i da je u prošloj godini Grad Bakar prema postotku na prvom mjestu po broju upisanih prvašića (+46,2%), a drugi je  u ukupnom poretku po rastu broja djece upisane u vrtiće u posljednje dvije godine. Ovaj podatak dovoljno govori kako je Grad Bakar poticajna sredina za mlade obitelji te je  prepoznat kao jedan od pet najboljih gradova za obrazovanje i mlade.

Kad su vrtići u pitanju, zbog mreže od tri gradska područna vrtića, dva privatna te obrta s dadiljama, na području Grada nema liste čekanja i neupisane djece, a svako dijete čiji su roditelji iskazali interes za upisom u vrtić dobilo je mjesto. Za drugo dijete u vrtiću roditelji plaćaju pola cijene, a za treće kao i djecu u socijalnom programu vrtić je besplatan. Za sufinanciranje smještaja u privatnim vrtićima i dadilje, Grad Bakar godišnje izdvaja 1,7 milijuna kuna, dok je za rad Dječjeg vrtića Bakar u proračunu osigurano 5,2 milijuna kuna. Tu su, naravno, i naknade za bebe koje u Bakru iznose 3.000 za prvo, 4.000 za drugo i 8.000 za treće i svako iduće dijete.

Grad Bakar već godinama potiče i izvrsnost pa se tako stipendiraju učenici s 500, a studenti sa 750 kuna mjesečno, za što je samo ove školske godine osigurano 360 tisuća kuna. Sufinanciraju im se i putni troškovi u čemu Grad sudjeluje s 33 % iznosa, a sufinanciraju se i pokazne karte svim učenicima OŠ „Hreljin“ koji u školu putuju iz okolnih naselja.

Što se tiče prijevoza, građanima Bakra on je besplatan, što je još uvijek jedinstven slučaj u Hrvatskoj (besplatan prijevoz nedavno su uveli Sveta Nedjelja i Samobor), a vozni red  takav da povezuje sva naselja. Osnivanjem komunalnog poduzeća „Dobra“ odlučeno je da se svih dvanaest naselja poveže kvalitetnim prijevozom te se uložilo u moderne autobuse, zaposlilo vozače te uvelo velik broj linija, između ostalog i ona od Zlobina do Fužina.

Vjetar u krila razvoju Bakra osobito daje Industrijska zona koja se dodatno širi; u tijeku je upravo 26 milijuna kuna vrijedna investicija izgradnje dviju važnih prometnica unutar Zone, a još desetak milijuna kuna izdvaja se za otkup zemljišta i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa. Projekt se dijelom sufinancira EU sredstvima, a veći iznos ulaže sam Grad. Realizacijom ove investicije prometnice će biti opremljene kompletnom infrastrukturom što uključuje plinovod, vodovod, odvodnju, javnu rasvjetu i slično. Projekt je nazvan „Gospodarskim središtem hrvatskog primorja“ i od 300 tisuća kvadrata koji se ovim projektom otvaraju, 200 je već našlo svoje buduće korisnike zbog čega su Zona i Grad  uprihodovali 60 milijuna kuna.

U emisiji „Đir s Davorom Jurkotićem“, gradonačelnik Klarić rekao je kako se ostvaruje sve ono što je najavljivao prije petnaestak godina; da će se svaka uložena kuna u gospodarstvo strostruko vratiti o čemu najbolje svjedoči činjenica kako je za vrijeme njegovog prvog mandata ukupan proračun iznosio 15 milijuna kuna za razliku od današnjih 116 milijuna. Sve je to podvukao podatkom kako je 2/3 prostora Zone, koja se prostire na pet milijuna kvadrata, već popunjeno. Konačni cilj je naravno popuniti sav prostor i zaposliti preko deset tisuća radnika te građanima Bakra omogućiti ugodan život i još veću korist od vlastitog grada.

Osim Industrijske zone, u tijeku su i velika ulaganja u poslovne zone Glavičina i Lunga zbog čega se gradi novi kružni tok radi veće sigurnosti i protočnosti prometa, ali i bolje povezanosti samih poslovnih zona u kojima već posluju četiri tvrtke.

Inače, Grad Bakar već se nekoliko puta našao u samom finalu našeg izbora za najbolji grad u kategoriji gospodarstva, a prema Registru godišnjih financijskih izvještaja FINA-e u samom je vrhu Primorsko-goranske županije i po ukupnom prihodu poduzetnika.

U Bakru se uskoro  planira i  izgradnja kanalizacijskog i vodovodnog sustava u što će se uložiti preko 60 milijuna kuna te uređaja za pročišćavanje odnosno kolektora koji će se izgraditi duž čitavog obalnog ruba u samom Bakru. Na Zlobinskom Brdu izvode se radovi na izgradnji vodovodne mreže što je zajednička investicija s Hrvatskim vodama, vrijedna preko 11 milijuna kuna.

Iako se u Bakru ne plaća prirez, a komunalna naknada ostala je kakva je bila i prije dvadesetak godina, osigurana su brojna socijalna davanja za građane poput božićnica i uskrsnica za umirovljenike, omogućen je besplatan javni prijevoz te preventivni zdravstveni pregledi sufinancirani u iznosu od 30 % cijene. Izgrađeni su novi dječji vrtići, školske dvorane,  gradska knjižnica te kilometri cesta i vodovoda, postavljena je nova javna rasvjeta, obnovljeni domovi kulture i crkve, a  u sport i kulturu ulaže se preko dva i pol milijuna kuna godišnje. Porast broja stanovnika stoga se nameće kao logična posljedica dobro izbalansirane socijalne i gospodarske politike. (V.H.)