Konkurencija u završnici izbora Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Apsolon za nagradu Smart city u kategoriji velikih gradova nije mogla biti jača. Uz dosadašnje dobitnike ove nagrade Rijeku (trijumfirala 2018.) i Dubrovnik (2019.) u završnici su i glavni grad Zagreb, Pula, koja se smatra jednim od gradova šampiona digitalizacije u zemlji i Karlovac, jedna od prvih naših sredina koja je donijela sveobuhvatnu strategiju pametnog grada.

Žiri nagrade Smart city uvrstio je spomenute kandidate u završnicu izbora na temelju ocjena koje su gradovi dobili u odnosu na 29 kriterija postavljenih u šest ocjenjivačkih cjelina – digitalna spremnost uprave, strateško usmjerenje grada kao pametnog, pametno gospodarstvo, pametno društvo, pametna infrastruktura i pametan okoliš.

Tako je Dubrovnik izborio završnicu izbora uvrstivši se među tri najbolja velika grada prema jednome od kriterija unutar triju ‘smart’ cjelina. Među ostalim, unutar cjeline pametnog gospodarstva, sjedište Dubrovačko-neretvanske županije među tri je najbolja prema udjelu visookobrazovanih u stanovništvu s udjelom od 21,69 posto, dok je u ocjenjivanju dosega u pametnoj infrastrukturi među tri najbolja prema brzini interneta s 77 posto udjela kućanstva zahvaćenim brzinom većom od dva megabita u sekundi.

Rijeka se uvrstila među tri najbolja velika grada u indeksu digitalne  spreme uprave od 85,92 posto, broju potpornih institucija specijaliziranih za ICT sektor, start upove, inovacije i održivi razvoj te godišnje proizvedenim kilovatsatima električne energije (dva miijuna kWh) iz obnovljivih izvora energije, što je kriterij iz cjeline pametan okoliš.

Aduti Zagreba u pokušaju da se prvi put domogne nagrade Smart city su plasmani među tri najbolja velika grada prema udjelu zaposlenih u kreativnim industrijama, istraživanju i razvoju u ukupno zaposlenima od devet posto, broju  mjernih mjesta za mjerenje kvalitete zraka (njih je u Zagrebu sedam), udjelu biciklističkih staza u dužini prometnica od 15,06 posto te indeksu digitalne spreme uprave od 77,12 posto. Glavni grad, kao i svi ostali kandidati u završnici ovog izbora, ima i donesenu, javno dostupnu strategiju pametnog grada.

Pula je u ocjenjivanju žiri dosegla jedan od tri najbolja rezultata među velikim gradovima u pokazateljima udjel stanovništva povezanog na sustav pročišćavanja odvodnih voda (88 posto), indeksu digitalne spreme uprave od 46,75 posto, broju programa visokog obrazovanja u ICT-u, udjelu zaposlenih u djelatnostima koja se odnose na ICT, kreativne industrije, istraživanje i razvoj od 2,8 posto.

Pokazatelji koji su Karlovac uvrstili u najuži izbor nagrade Smart city za velike gradove su plasman među ‘top 3’ u broju potpornih institucija specijaliziranih za ICT, start upove, inovacije i održivi razvoj, postotak proračuna koji se izdvaja za cjeloživotno i obrazovanje odraslih (0,03 posto), broj mjernih mjesta za podatke o buci te indeks digitalne spreme uprave od 40,7 posto.

Da žiriju neće biti lako u donošenju odluke o dobitniku Smart city nagrade među velikim gradovima, svjedoči i podatak da su svi gradovi kandidati u velikome istraživanju ‘Analiza digitalne spremnosti hrvatskih gradova’ agencije Apsolon iz prošle godine ušli među šest najboljih. Najbolje ocjene u tome istraživanju, inače, dobila je Rijeka. (Vedran Marjanović/Jutarnji list)

Dubrovnik

Iz niza Smart city planova i rješenja dubrovačke gradske uprave izdvaja se projekt Dubrovnik Card. Riječ je o projektu koji je u suradnji s šezdesetak gradskih ustanova i tvrtki pokrenut 2010. kao vodič za turiste i s idejom da postane ‘pametna kartica’ za pristup digitalnim sadržajima i uslugama grada.

Rijeka

Provodeći strategiju pametnog grada Rijeke, Zavod za informatičku djelatnost grada na Rječini izgradio je svjetlovodnu (optičku) gradsku širokopojasnu mrežu u dužini od približno 45 kilometara čime su se u zajedničku elektroničku komunikacijsku mrežu povezale 94 lokacije od važnosti za grad.

Zagreb

Među 27 mjera izgradnje Smart cityja koje zagrebačka gradska uprava namjerava u obrazovanju, infrastrukturi, gospodarstvu i drugim područjima života provesti do 2030. je, među ostalim, i Zagrebački inovacijski centar (ZICER) koji pruža institucionalnu potporu u razvoju gradskih start upova.

Karlovac

Sjedište Karlovačke županije utvrdilo je 19 strateških poteza u razvoju Smart cityja među kojima su ugradnja pametnih mjerača kako bi se kontinuirano pratila potrošnja električne energije, plina, toplinske energije te na ugradnji posebnih spremnika za otpad koji javljaju popunjenost spremnika i šalju signal komunalnim službama.

Pula

Prepoznata kao jedan od digitalno najnaprednijih gradova u zemlji, Pula ima izrazito kvalitetne, pregledne i informacije službene internetske stranice s uspješnom primjenom aplikativnih rješenja. Informacije su strukturirane u područja kao što su HEP Pula, Vodovod, Pulapromet, Ljekarne, Virtualna šetnja i web kamera.