Grad „starosjedilac“ u završnicama našeg velikog izboru za Najbolji grad, Dubrovnik, kontinuirano potvrđuje status jednog od najboljih gradova za život u zemlji, a nakon pobjede 2018. i ove godine su se – po peti put – plasirali u samo finale kategorije svih kategorija i na koncu ponijeli titulu najboljeg velikog grada za život u zemlji zahvaljujući nizu pokazatelja i rezultata u širokoj lepezi pokrenutih aktivnosti i ulaganja u komunali, gospodarstvu, stanogradnji, socijalnoj politici, obrazovanju, sportu, potpori mladima…. Između ostaloga i izvrsnim ‘pametnim’ rješenjima s kojima su ponijeli još jedan naslov najboljega  u Smart city kategoriji. 

Nagrade je u Zagrebu, na svečanoj dodjeli kojoj je u hotelu Esplanada u srijedu, 4.10. 2023.prisustvovao i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, preuzeo Mato Franković, gradonačelnik Grada Dubrovnika.

-Ponosan sam na naše sugrađane i sve kolege iz gradske uprave i javnih tvrtki. Brojke govore za sebe i nema prostora za lovorike, pred nama je još uvijek puno posla. Prometne gužve, priuštivo stanovanje za mlade, liste čekanja u staračkim domovima, nedostatak velike sportske dvorane… dobri smo, izgleda po mnogome i najbolji, ali itekako svjesni što sve nije na razini koja bi nas zadovoljila- rekao je ovom prigodom gradonačelnik Franković, poručivši da se time posao ne završava, nego samo i dalje nastavlja.

Među ostalim, što se tiče službenih brojki i aduta, najjači su po  prosječnim izvornim prihodima po stanovniku u kategoriji velikih hrvatskih gradova (7394,9 kuna), drugi po proračunskim izdvajanjima za kulturu, četvrti su po izdvajanjima za zaštitu okoliša i peti po iznosu stipendija i školarina po stanovniku, sve naravno u skupini velikih gradova. Takav rejting svakako doprinosi i kvaliteti života, a što se ne odražava isključivo na uži, „elitni“, dio grada već i na život u okolnim naseljima, kojima se, između ostalog, ulaganjem u infrastrukturu nastoje osigurati preduvjeti za opstanak i razvitak.

Foto: Vanesa Pandzic/CROPIX

Dubrovnik, prvi pobjednik u povijesti ovog dijela izbora najboljih gradova, među najboljima je zahvaljujući nizu projekata, mjera, programa, kojima iz godine u godinu podiže kvalitetu života svojih sugrađanki i sugrađana.

Evo samo nekih brojki…

-Tijekom šest godina gradske uprave ostvareni su sljedeći projekti: 2 nove osnovne škole, 3 škole energetski obnovljene, 6/7 škola u jednosmjenskoj nastavi, 4 nova vrtića, 370 novih mjesta u vrtićima, 2 vrtića energetski obnovljena, 6 novih dječjih igrališta, 2  nove sportske dvorane, izgrađen Dom za starije i nemoćne osobe, 39 mladih obitelji dobilo je stanove po modelu ”Dubrovačke stanogradnje”, 75.906 metara kvadratnih zemljišta kupljeno na Pobrežju kao buduće mjesto stanovanja mladih, 60.000 metara kvadratnih površine oslobođeno na korist građanima, 5 stanova osigurano za potrebe zdravstvenih djelatnika, 1 suvremeni ginekološki ultrazvučni uređaj, 3 CRP i Streptokok analizatora krvi za djecu, 5 respiratora za potrebe OB Dubrovnik., 10 uređaja za terapiju visokim protokom kisika, 6 vozila za potrebe žurnih službi, 1 specijalizirani skuter za spašavanje na moru, 1 vatrogasni brod, 52 nova autobusa, 223 nova parkirališna mjesta, 2000 parkirališnih mjesta u smart parking sustavu, 1 pročistač pitke vode u Komolcu, 70 kilometara novih cjevovoda kanalizacijske i vodovodne mreže, 800 novih rasvjetnih mjesta, 5000 novih energetski učinkovitih rasvjetnih tijela, 170.000 metara kvadratnih cesta sanirano i uređeno, kao i 300 milijuna eura EU sredstava- ističe gradonačelnik Dubrovnika.

Kad je riječ o projektima…

O turizmu i turističkim rezultatima koji polako, ali sigurno, sustižu one rekordne iz predpandemijskog razdoblja nema niti prostora, niti smisla, dodajmo i ponovimo opet tek kako je Dubrovnik kroz Smart City projekt prepoznat kao primjer najbolje prakse održivog turizma na prostoru Mediterana. Turizam žele držati u ‘kontroliranim uvjetima’, stavljajući demografiju ispred kapitala, pa su u zadaćama zacrtali ograničavanje prebukiranosti grada apartmanima. U nebrojenom nizu kulturno- turističkih aktivnosti izdvojimo kako je u kulturno-povijesnom i turističkom projektu vrijednom 4 milijuna eura otvoren obnovljeni Knežev dvor na Lopudu, revitalizaciraju i ljetnikovce Gučetić-Lazarević u Mokošici i ljetnikovac Bozdari- Škaprlenda. Projekt „Dubrovački ljetnikovci“, koji je u 2022. dobio i vizualni identitet, uz dva navedena ljetnikovca uključuje i druge objekte ladanjske arhitekture u vlasništvu Grada poput ljetnikovca Restić, kojemu se također priprema potpuna rekonstrukcija i adaptacija.

Usput, u prošloj su godini ustanove u kulturi provele blizu tisuću različita programa i zabilježile publiku od blizu pola milijuna osoba, za što je iz gradskog proračuna utrošeno oko 7,5 milijuna kuna. Pritom su najznačajnija sredstva izdvojena za Dubrovačke ljetne igre i Dubrovački zimski festival. U 2023. godini za programsku je djelatnost ustanova u kulturi planirano je ukupno 1.535.529 eura odnosno 11,6 milijuna kuna. Napomenimo i kako su početkom listopada, u sklopu svečane dodjele nagrada World Travel Awards proglašeni vodećom europskom destinacijom za krstarenja i obalnom gradskom destinacijom Starog kontinenta…

Kada spominjemo korona krizu, uvelike su pomagali poduzetnicima, a prošle je godine nastavljajući dobru praksu u podršci lokalnom gospodarstvu iskazana i nova mjera nadstandarda. Gradonačelnik Mato Franković uručio je u Velikoj vijećnici ugovore dubrovačkim poduzetnicama koje su pravo na potpore ostvarile na temelju provedenog javnog poziva u sklopu projekta „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“. Konkretno, Grad Dubrovnik je lani ženama poduzetnicama dodijelio 21 potporu s iznosom do 10 tisuća kuna i intenzitetom potpore do 100 posto prihvatljivih troškova do razine maksimalnog iznosa. Za žene poduzetnice Grad je u 2023. osigurao skoro dvostruko više nego u 2022. – 48 tisuća eura.

Nezaobilazna je i demografska politika…

Temeljem Odluke o ostvarivanju prava na dar za novorođeno dijete jednokratne potpore za novorođeno dijete iznose za prvo novorođeno dijete u obitelji 331,81 eura, za drugo 464,53 eura, za treće 663,61 eura te za svako daljnje dijete iznos se povećava za 331,81 eura. Visina stalne godišnje naknade za treće i svako daljnje dijete ukupno iznosi 4.459,49 eura te će se isplaćivati u jednakim godišnjim obrocima do navršene sedme godine života djeteta. Dodajmo i kako je Grad Dubrovnik u Proračunu osigurao sredstva i za sufinanciranje troškova medicinski potmognute oplodnje- 24.486 eura.

Grad kontinuirano radi na osiguranju dodatnih prostornih kapaciteta u dječjim vrtićima. Tako je u posljednjih 6 godina ukupno otvoreno 15 novih vrtićkih skupina s 280 novih mjesta. Kada tom broju pridodamo nove objekte u DOC-u i u Solitudu, taj broj se penje na 23 nove skupine s 370 mjesta. Izgrađena su dva nova vrtića, energetski su obnovljeni vrtići Ciciban i Izviđač, osnovane su dvije javne ustanove predškolskog odgoja i postignuti su pedagoški standardi po pitanju brojnosti djece u skupinama. Istovremeno, povećana su materijalna prava djelatnika u vrtićima, ishođena je građevinska dozvola za vrtić Pčelica u Mokošici za čiju realizaciju su kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti Gradu Dubrovniku odobrena bespovratna sredstva 1.624.527,17 milijuna eura, a u pripremi je i dokumentacija za građevinsku dozvolu vrtića Komolac za što su osigurana bespovratna sredstva u iznosu od 1.997.212,82 milijuna eura. Nadalje, na posljednji natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja prijavljen je projekt Biskupskog dvora kao novog vrtića.  Grad Dubrovnik i Dubrovačka biskupija sklopili su i ugovor kojim se prostor Biskupskog dvora i okolnog dvorišta u Gospinom polju namjenjuje za prostore dječjeg vrtića i jaslica, na razdoblje od 12 godina. Raspoloživi kapaciteti dostatni su za smještaj šest vrtićkih i jedne jasličke grupe, ukupno 122 polaznika. Ovime su ukupne investicije ove gradske uprave u predškolske ustanove u posljednjih šest godina prešle iznos od 30 milijuna eura.

Među top gradovima su i po izdvajanju za pomoć školarcima, odnosno njihovim roditeljima.  U 2023. su za školarce u Proračunu osigurali -174.562 eura.

U okviru adaptacije novog objekta OŠ Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake, provedeno je uređenje i opremanje i zgrade na adresi Nikole Gučetića 1 u kojoj nastavu pohađaju učenici od 4. do 8. razreda.  Ukupna investicija u obnovu i adaptaciju škole, uz financirana i donacijom Zaklade Caboga Stiftunga, na dvije lokacije iznosi 2.5 milijuna eura. Veliki je to doprinos i očuvanju života u zidinama, koje su ovom investicijom dobile šest novih razrednih odjeljenja. Rekonstrukcijom i dogradnjom novih 18 učionica s kapacitetom 28 učenika po učionici, knjižnice, blagovaonice i kuhinje s pratećim sadržajima i obnovljena OŠ Mokošica moći će primiti 952 učenika u 34 odjeljenja prema režimu nastave u jednoj smjeni. U posljednjih šest godina u sustav osnovnoškolskog obrazovanja uloženo je 20 milijuna eura, otvorene su dvije nove škole, energetski  obnovljene tri škole i provedena značajna ulaganja u čitav sustav.

Grad Dubrovnik među prvim je hrvatskim gradovima donio Odluku o povećanju satnice pomoćnicima u nastavi, pa se ukupno u tekućoj školskoj godini sredstvima Europskog socijalnog fonda u iznosu 260.674,00 eura financira 47 posto ukupnog troška programa (škole + vrtići), dok se iz  proračuna  za plaće svih pomoćnika u nastavi izdvaja 294.507 eura, odnosno 53 posto ukupne cijene koštanja. Grad izdvaja i15.000 eura za nagrade najboljim učenicima, studentima i njihovim mentorima, OŠ Lapad, uz OŠ Ivana Gundulića i Školu s posebnim programom pri OŠ Marina Držića, provodi i obrazovanje učenika s teškoćama…

Kako bi pomogao mladim obiteljima koje se nalaze pred izazovom rješavanja stambenog pitanja na skupom tržištu nekretnina, Grad Dubrovnik novim mjerama proširio je jedinstveni model Dubrovačke stanogradnje, s posebnim naglaskom na revitalizaciju povijesne jezgre grada. U skladu s aktivnostima Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a kojem je prioritetni cilj očuvanje „živog grada“, gradska uprava pokrenula je obnovu stambenog fonda u svom vlasništvu unutar stare gradske jezgre s intencijom da renovirane stambene jedinice dodjeljuje na korištenje mladim višečlanim obiteljima.

Prvih 39 stanova po modelu Dubrovačke stanogradnje u Novoj Mokošici uspješno je dodijeljeno kroz provedena dva javna poziva, u potpuno transparentnom procesu. S istim ciljem osigurano je i cjelovito vlasništvo nad zemljištem na Pobrežju gdje će se mladim sugrađanima dodjeljivati parcele za izgradnju tipskih kuća. Gradska uprava kroz projekt razvija i niz drugih mjera poticajne stanogradnje, kao što osmišljeni program 30 x 30 koji se sastoji od subvencioniranja trideset mladih obitelji iznosom od 30 tisuća eura, a radi ispunjenja svrhe kupnje prve nekretnine – kuće ili stana, odnosno izgradnju ili nadogradnju objekta. Uz mogućnost dugoročnog najma stana u Mokošici i planiranu izgradnju još 50 novih stanova u u Solitudu u sklopu projekta Dubrovačka stanogradnja, cilj ove subvencije je olakšati početak samostalnog života mladim sugrađanima.

Dajući u najam stanove u svom vlasništvu uz simbolični iznos najamnine, Grad Dubrovnik pomaže zdravstvene i druge ustanove od interesa za Grad, pa je tako do sada dodijeljeno 10 stanova – tri za potrebe Opće bolnice, dva za Dom zdravlja, tri za Dom Maslina te po jedan za Kazalište Marina Držića i Sveučilište u Dubrovniku. Grad Dubrovnik ustupit će i bez naknade građevinsko  zemljište na Nuncijati tridesetorici hrvatskih ratnih vojnih invalida odnosno članovima obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja,

Podsjetimo i kako je Grad pozvao mlade na kojima ostaje budućnost Dubrovnika da aktivno sudjeluju u osmišljavanju projekata i programa za mlade i s mladima, kao i u izradi nove lokalne strategije za mlade Grada Dubrovnika pod nazivom “Mladi i Grad skupa”…

Odličan odaziv zabilježilo je prvo glasovanje u okviru projekta Grada Dubrovnika Participativno budžetiranje, putem kojeg su građani birali projektne prijedloge za realizaciju u svom gradskom kotaru ili mjesnom odboru, time je uspješno riješena prva faza projekta, a dalje slijedi ono što je ključno – realizacija. Građani su tijekom lipnja i srpnja predali ukupno 233 projektna prijedloga u sklopu 25 radionica unutar 8 gradskih kotara i 17 mjesnih odbora. Postupkom glasovanja obuhvaćen je 131 projektni prijedlog koji je zadovoljio kriterije modela participativnog budžetiranja u vrijednosti do 60 tisuća eura po svakom mjesnom odboru te po svakom gradskom kotaru- 120.000 eura. Ukupno je to kao i za 2023. godinu – 1.980.000 eura- 1.080.000 za projekte mjesnih odbora i 840.000 za projekte gradskih kotareva.

Grad Dubrovnik prvi je grad u Hrvatskoj koji je i -u izradu prostorno-planske dokumentacije izravno uključio građane i njihove predstavnike u gradskom kotarima i mjesnim odborima! Dubrovnik je i prvi grad u RH koji je u svom proračunu izdvojio i zasebnu stavku za sportske programe osoba s invaliditetom, a koja je u Proračunu Grada Dubrovnika za 2022. iznosila 250.000 kuna, dok je u proračunu za 2023. godinu rezervirano dvostruko više sredstava- 73.181,00 eura (550.000 kuna).

Uz onu u Orašcu, Grad je ishodio i građevinsku dozvolu za gradnju nove sportske multifunkcionalne dvorane u Gospinom polju čime je ispunjen bitan preduvjet projektu koji će predstavljati najveće dosadašnje ulaganje u pokrenutom ciklusu investicija u sportsku infrastrukturu, a dvoranskim kompleksom, prvim takvog opsega u Europi, koji će ugostiti SP u rukometu 2025., ujedno se riješiti i problem dvoranskog sporta u Dubrovniku za narednih 50 godina. Novi multifunkcionalni objekt površine cca 20000 m2, ima po dvije podzemne i  nadzemne etaže, raspolaže s dvije dvorane za održavanje natjecanja i nekoliko pomoćnih za klupske sadržaje s kapacitetom gledališta koji se kreće od 3840 do 4384 gledatelja ovisno o postavkama tribina. Osim za sport, koristit će se za održavanje kongresa, koncerata i drugih društveno-kulturnih sadržaja. Za sport su u Proračunu ukupno osigurali 6,5 milijuna eura, a dio ide i za inicijativu udruge “Akademija zdravog življenja” za uključivanje u projekt Sportske lige za djecu s teškoćama u razvoju, Special Power League, ističu iz Grada.

Povezivanjem i umrežavanjem svih ljudskih i materijalnih resursa Grad Dubrovnik kroz brojne mjere i aktivnosti jamči bolju razinu života svim svojim građanima, osobito djeci s poteškoćama razvoju i osobama s invaliditetom, u tu je svrhu iz Proračuna u prošloj godini izdvojeno više od milijun eura.

U svrhu lakše orijentacije i svakodnevnog djelovanja, Grad je postavio zvučnu signalizaciju na semaforima kod Doma zdravlja i u Lapadu u cilju pomoći slijepim i slabovidnim osobama. Na brojnim gradskim lokacijama postavljeni su i rukohvati, kako bi se starijim i teže pokretljivim građanima omogućilo sigurnije kretanje, a usto na početku kupališne sezone postavljaju se dizala za osobe s invaliditetom na dubrovačkim kupalištima. Dostupna su na šest lokacija: u Zatonu Velikom, kod postaje Vatrogasnog doma u Zatonu na Mandraču u Solitudu, u Donjem Čelu na Koločepu, u Suđurđu i plaži Copacabana. U svrhu što bolje pristupačnosti gradske uprave osobama s invaliditetom, izradio se i projekt za ugradnju dizala u zgradi Pred Dvorom 1. Njime bi se riješilo i pitanje pristupačnosti iz vanjskog prostora u prostor zgrade postavom teleskopskih pomičnih rampi ili korištenjem invalidskih pomagala za penjanje stepenicama. Izrađene su i turističke mape s dostupnim objektima i preprekama za osobe u invalidskim kolicima…

Među kapitalnim projektima je i novi Dom za starije i nemoćne, objekt čija je gradnja prekinuta u ranoj fazi izgradnje prije tri desetljeća, a gradit će se po svim suvremenim standardima. Centar za starije osobe s trajnim i dnevnim smještajem bit će kapaciteta za oko 200 osoba na stalnom i oko 75 osoba na dnevnom smještaju, a realizacijom ovog prioritetnog projekta u segmentu socijalne skrbi, dubrovačkim će umirovljenicima osigurati standard koji im je nedostajao godinama. Prije neki dan za tu su namjenu osigurali i bespovratna sredstva iz NPOO-a – 6.138.045.24 eura.

Na ostvarivanje mjera socijalne skrbi u 2022. godini iz Proračuna Grada Dubrovnika izdvojeno je ukupno 15.513.979,25 kuna (2.06 milijuna eura), a koristilo ih je četiri tisuće korisnika. Za istu namjenu u tekućoj godini planirano je 16.7 milijuna kuna, ili gotovo 1.2  milijuna kuna više nego u prošloj, odnosno 2.217.150 eura.

I rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale kapitalna je investicija, najveća u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedeset godina. Investicija je vrijedna 70 milijuna kuna (oko 9.300.000 eura), u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima. Grad izdvaja i 200 tisuća eura za sufinanciranje projekata solara na krovovima obiteljskih kuća.  Cjelovita modernizacija i rekonstrukcija sustava javne rasvjete širem dubrovačkom području uz značajne uštede donosi potpuno nove noćne vizure grada i doprinosi smanjenju svjetlosnog onečišćenja. U okviru povijesnoga, 117 milijuna eura vrijednog EU projekta Aglomeracije, izvode se radovi na rekonstrukciji kanala mješovite odvodnje Straduna, na sanaciji hidrotehničkog tunela ispod Srđa i nizu drugih lokacija

Brinu kontinuirano o ekologiji- Grad nabavlja 23 nova podzemna spremnika zapremine tri kubična metra za potrebe odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, a odobreno im je 552.000 eura bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za realizaciju dva projekta kojim će se na području Bulevara i Gruža posaditi novi drvoredi autohtonih sorti stabala.

Grad Dubrovnik posebnu pažnju posvetio je očuvanju vrijednog prostora i nekretnina. Nakon stjecanja većinskog vlasničkog udjela nad UTD Ragusom, Grad gospodari vrijednim nekretnina na atraktivnoj lokaciji u samom središtu Dubrovnika, dok je osiguranje većinskog vlasništva nad Lukom Dubrovnik ocijenjeno kao strateška odluka za budućnost Luke, ali i čitavog grada. Ovi koraci omogućili su i kupovinu TUP-a, čiji je projekt revitalizacije prepoznala i Europska komisija, i to kao jedan od najboljih u Europi. Nastavno na to, pokrenuta su izrade novog GUP-a i PPU-a, prostorno-planskih dokumenata koje će osigurati jasnu viziju dugoročnog razvoja i zaštita baštine, a Dubrovnik i tu prednjači među hrvatskim gradovima jer su prvi put građani izravno uključeni u izradi ovih važnih dokumenata. Kao središtu urbanog područja koje obuhvaća i susjedne općine Gradu Dubrovniku na raspolaganju je 22 milijuna eura ITU za realizaciju strateških projekata, među kojima se ističu Park ‘n’ Ride sustav na području Pobrežja, ali i ulaganja u zelenu infrastrukturu – obnova i cjelovito uređenje Parka Gradac, parka Platana na Brsaljama i parka u Pilama…

Među prvima su krenuli u proces digitalizacije gradske uprave, preko platforme Otvoreni grad omogućili su građanima uvid u gradsko poslovanje i financije, uveli su najsuvremeniji parking sustav u zemlji i električni car sharing sustav, digitalne mjerače broja posjetitelja u gradskoj jezgri, prvi su u vrtiće postavili senzore za mjerenje kvalitete zraka.

Grad Dubrovnik svojim je pametnim rješenjima i praksama već jednom osvojio titulu najboljega u našem izboru za Najbolji grad, a ove godine po peti je put bio u finalu. Među prvima su u zemlji usvojili Smart city strategiju, razvoja pametnog grada Dubrovnika, a  Akcijski plan Programa Poštujmo Grad za razdoblje do 2025. godine poznat je i etabliran i na međunarodnoj razini kao primjer dobre prakse u održivom razvoju turizma.

Niz je pametnih rješenja i aplikacija kojima Grad Dubrovnik olakšava svakodnevno funkcioniranje i život svojim građanima i milijunima turista – od aplikacije Dubrovačko oko za prijavljivanje komunalnih nepravilnosti, gdje prijavitelj dobije povratnu informaciju kada se problem riješi, do prije spomenutoga ‘smart parking’ sustava koji pokriva sva parking mjesta na javnim gradskim površinama i preko mobilne aplikacije daje podatke i točne lokacije slobodnih parkirnih mjesta. Nadalje, tu je sustav ‘Dubrovnik Visitors’, s brojačem ulazaka u povijesnu jezgru i preporukama o gužvama i najboljem vremenu za posjet povijesnoj jezgri, Bus Web Shop omogućuje autobusima agencija online kupnju vaučera za zaustavljanje i iskrcavanje putnika na Pilama  kao i ‘pametni semafori’ na dva najprometnija raskrižja (Dom zdravlja i Igralište Lapad) te na području Pila gdje su također prisutne značajne gužve u prometu, napominju iz Grada.

Od ove godine zaživio je i projekt ‘Participativno budžetiranje’ građani predlažu i glasuju koji će se projekti u njihovom gradskom kotaru/mjesnom odboru realizirati i financirati proračunskim sredstvima. Glasovanje se odvija putem NIAS sustava e-Građani na platformi Grada Dubrovnika VoxPopuli. Putem modula „Vox Populi – Građani upravljaju Gradom“ građani na jednostavan način mogu biti uključeni u upravljanje gradom i gradskim resursima do najniže razine na način da mogu predlagati, komentirati, ocjenjivati, savjetovati gradsku upravu kao i pratiti projekte na putu od ideje do realizacije projekata.

Nakon što su, prvi u Hrvatskoj, 2020. postavili senzore za mjerenje kvalitete zraka u odgojno-obrazovnim ustanovama, tri škole i pet vrtića, Grad Dubrovnik postavio je i mjerače buke na dvije lokacije u povijesnoj jezgri te dodatno provodi povremene kontrole u suradnji s licenciranim mjeriteljima, a vezano za buku iz ugostiteljskih objekata. Mjerači kvalitete zraka postavljeni su i u Luci Dubrovnik i u sklopu postaje DHMZ-a. Nadalje, na otoku Lokrumu postavljen je napredni sustav za praćenje sastavnica okoliša na 6 mikrolokaliteta, preko senzora se  mjeri kvaliteta zraka, kvaliteta mora i detekcija dima. Senzorska infrastruktura povezana je s informativno – prezentacijskim panelom koji na dvije lokacije na Lokrumu prikazuje i nudi osnovne informacije posjetiteljima.

Kao TOP Projekt ističe se svakako Dubrovnik Pass – digitalna ulaznica u najznačajnije kulturne znamenitosti Grada Dubrovnika koju je u prvih  8 mjeseci 2023. godine koristilo 224.298  dubrovačkih gostiju, a od čega je uprihodovano 8,4 milijuna eura. Riječ je o povećanju prihoda od 40 posto u odnosu na prihode ostvarene u cijeloj 2019., kao referentnoj turističkoj godini. Iz ovih se sredstava financira cjelokupni kulturni sektor (12 ustanova u kulturi i oko 130 vaninstitucionalnih kulturnih dionika), kao i obnova kulturne baštine, što svjedoči da uz ostale pozitivne učinke ovaj projekt osigurava i održivost kulture kao najznačajnijeg dubrovačkog resursa. U projekt su uključeni brojni gospodarstvenici sa šireg područja grada i okolnih općina – njih preko 30 kroz suradnju u prodaji i preko 50 partnera koji svoje proizvode i usluge nude u okviru projekta kroz različite vrste popusta i pogodnosti. Osim što ove suradnje generiraju nova radna mjesta, lokalnim gospodarstvenicima pružaju i besplatnu promociju te posljedično i veću turističku potrošnju na području grada. (Pero Livajić)

Foto: Vanesa Pandzić/CROPIX

Izbor na osnovu niza analitičkih i konkretnih parametara

Finaliste i pobjednika u Smart City kategoriji ove je godine birao naš stručni žiri, a temeljem podataka koje su sami gradovi poslali odgovarajući na pitanja iz našeg upitnika koji je bio poslan na adrese svih gradskih uprava. Nominacijski obrazac sastojao  se od zatvorenih i otvorenih pitanja, a kombinacija je opisnih odgovora i brojki koje omogućavaju lakšu usporedbu u izboru najboljeg grada.

Među analiziranim smart city praksama analizirali smo tako: postojanje strateškog okvira koji je vezan uz područje pametnog upravljanja, postojanje tehnoloških  rješenja za informiranje građana o događanjima u gradu/dvostrukoj komunikacijis s građanima, poput interaktivnih panela, specijaliziranih aplikacija, pametnih kioska i slično, postojanje sustava  za online participacije građana prilikom izrade gradskog proračuna ili drugih odluka gradskih vlasti, potom rješenja s područja pametne mobilnosti, poput pametnih semafora, pametnog parkinga, mobilnih aplikacija, komunikacijska infrastruktura gradova. Nadalje, ispitali smo i postoji li zaseban odjel u gradu koji se bavi efikasnošću, pametnom integracijom sustava ili optimizacijom poslovnih procesa, postoje li mjerači zagađenja zraka, vode, buke ili razine elektromagnetskog zračenja te ima li grad razvijen sustav tzv. otvorenog proračuna, odnosno transparentnog prikaza troškova gradske uprave prema građanima.

Foto: Vanesa Pandzić/CROPIX