Mali Lošinj najveći je grad na hrvatskim otocima, grad koji, iako je otočna sredina, ima veliki broj djece i mladih, ali i mladih obitelji, gospodarstvenika i poljoprivrednika o kojima, uz sve velike investicije, vodi računa… A da to radi jako dobro potvrđuje i ulazak Malog Lošinja u veliko finale našeg tradicionalnog izbora za Najbolji grad, i to, baš isto kao i prošle godine, u čak dvije prestižne kategorije nadmetanja – Gospodarstvo i Kvaliteta života.

Kada je u pitanju prva spomenuta, ekonomska kategorija, završnicu su izbora zaslužili, osim time što nemaju prirez, i pozicijom u Top 5 prema prosječnom dohotku po stanovniku u kategoriji malih gradova (35.107,10 kuna), po prosječnim izvornim prihodima „per capita“ (6.599,80 kuna), kao i plasmanom u Top 10 po prosječnom broju zaposlenih na svakih 1.000 stanovnika (312,76), u svojoj kategoriji malih gradova (do 10.000 stanovnika).

Ako govorimo o kvaliteti života, tu su u Top 5 po prije istaknutom prosječnom dohotku po stanovniku i po broju odgojitelja u vrtićima (4,48 djece po odgojitelju/ici), u Top 10 po također ranije navedenom prosječnom broju zaposlenih na svakih 1000 stanovnika, zatim po izdvajanjima za kulturu u proračunu (10,24 posto proračuna), po iznosu stipendija i školarina po stanovniku (68,09 kuna po stanovniku), ali i po iznosu porodiljine naknade po novorođenom  (5823,53 kuna), sve naravno u istoj kategoriji malih gradova.

Aduti Malog Lošinja u Primorsko-goranskoj županiji u pokušaju da se domogne naslova najboljeg malog grada u gospodarstvu su mjere za poticanje poduzetništva, olakšice gospodarstvenicima za vrijeme pandemije te ulaganja u poljoprivrednu i turističku infrastrukturu na području grada.

– Prvi set mjera za olakšice poduzetnicima za vrijeme pandemije vrijedan 15 milijuna uključivao je, među ostalim, zaustavljanje prisilnih mjera naplate, oslobađanje plaćanja dječjeg vrtića, besplatan parking prvih nekoliko mjeseci, dok su gradskoj upravi i ustanovama smanjene plaće do 30 posto – navode u gradskoj upravi Malog Lošinja.

Grad ima 8 mjera poticaja poduzetništva – potpore novoosnovanim tvrtkama/obrtima, potpore za zapošljavanje, potpore za financiranje pripreme i kandidiranje EU projekata, potpore jačanju poduzetničkih kompetencija i konkurentnosti na tržištu, potpore za jačanje promotivnih aktivnosti, potpore za nabavu strojeva i opreme, potpore za očuvanje i razvoj tradicijskih i deficitarnih obrtničkih zanimanja te potpore poljoprivredi. Na posljednji dan 2020. potpisani su i otpremljeni ugovori za potpore za 89 poduzetnika i poljoprivrednika s područja Grada Malog Lošinja u visini od 445 tisuća kuna.

Uz to, poduzetnicima se subvencioniraju i kamate na kredite te se subvencioniraju i vožnje prijevoznika Autotransa s ciljem olakšavanja otočne izoliranosti i približavanja malih mjesta središtu Malog Lošinja.

Već godinama, Mali Lošinj je u prvih 10 turističkih destinacija u RH. Upravljanje održivim razvojem, koji je strateško pitanje i velika odgovornost, provodi se na svim razinama destinacije, što dokazuje činjenica da je šesti put uvršten među Top 100 održivih destinacija svijeta, a 2019. godine Lošinj je proglašen i najuspješnijom destinacijom turizma zdravlja. Osim toga, interpretacijski centar pomorske baštine otoka Lošinja – Loger Nerezinac dobitnik je godišnje hrvatske turističke nagrade za Inovaciju godine na Danima hrvatskog turizma.

Unatoč svim lošim  najavama i predsezonom koje praktički nije niti bilo zbog situacije sa koronavirusom, U Gradu su iznimno zadovoljni  ovogodišnjim rezultatima. Iako je usporedba neprikladna zbog lanjskog naprasnog prekida turističke sezone u drugoj polovici kolovoza, dodajmo da je turistički rujan, točnije njegov prvi dio, prema podacima e-visitora u odnosu na prošlu godinu 164 posto jači u noćenjima, a čak 248 posto u dolascima. Zahvaljujući kvalitetnoj promociji i blagodatima otoka, kao i aktivnostima koje su dodatno pridonijele sigurnom boravku gostiju, Mali Lošinj je u odnosu na rekordnu 2019. već u kolovozu bio na 98 posto ostvarenih turističkih rezultata u noćenjima i 94 posto u dolascima.

Grad Mali Lošinj, pokazala je naša nedavna analiza podataka Državnog zavoda za statistiku, nalazi se među 63 grada koji su usprkos i unatoč negativnim trendovima na razini RH, zabilježili lani rast broja rođenih beba, a premda nažalost kao i većina naših gradova u minusu, na samom je ipak vrhu, najbolji, i kada se radi o tablici trenda prirodnog prirasta…

U prošloj godini je tako svijet ugledalo 71 novorođenče, odnosno njih 17 više nego u 2019. kada su se rodile 54 bebe, što predstavlja rast od 31,5 posto, čime se Mali Lošinj svrstao u Top 10 nacionalnog poretka. Isto tako s najmanjim je minusom prirasta, što konkretno znači da je 2019. završio s 58 više umrlih nego rođenih, da bi se ta brojka protekle godine smanjila na 10, čime su daleko ispred ostalih gradskih središta, proizlazi iz službenih podataka DZS-a.

Punih 13 godina već, od 2008., nosi titulu Grada – prijatelja djece, stoga s pravom prioritet daje ulaganjima u razvoj i rast najmanjih i najmlađih sugrađana. Na Lošinju je gotovo 1.300 djece i mladih, vrtić djeluje na pet lokacija, osnovna škola jedna je od najvećih na jadranskim otocima, a srednja škola ima bogatu povijest kroz blizu dva stoljeća djelovanja.

Roditeljima prvorođenog djeteta u obitelji s prebivalištem na području Malog Lošinja dodjeljuje se 2750 kuna, drugorođenog djeteta 5500 kuna, dok se roditeljima trećerođenog dodjeljuje 11.000 kuna. Iznos za svako sljedeće rođeno dijete u obitelji uvećava se za 5000 kuna. Roditeljima djeteta koje se rodi u obitelji u socijalnoj potrebi na taj iznos dodat će se dodatnih 2000 kuna. Nadalje, roditeljima novorođene djece koji su najmanje godinu dana prije rođenja djeteta imali prebivalište u malim mjestima s područja Grada, na iznos koji im pripada dodalo bi se još 5000 kuna.

U lanjskom proračunu za odgoj i obrazovanje Grad Mali Lošinj je izdvojio 17,2 milijuna kuna, u posljednje 4 godine za predškolski odgoj i obrazovanje uložili su značajnih 40 milijuna kuna. O 300-tinjak predškolaca koliko ih vrtić  pohađa u ovom trenutku, a neupisanih nema, uz 70-ak djelatnika, pomoćnog osoblja i odgajatelja,  brine čak šest stručnih suradnika, odnosno, dvije psihologinje, dvije radne terapeutkinje, logopedinja i pedagoginja. K tome,  Grad financira još jednog logopeda koji osim školske i vrtićke djece radi i s odraslim osobama.

Uz navedeni nadstandard, o kojem mnogi vrtići na kopnu sanjaju,  u DV Cvrčak, koji se nalazi među 10 najkvalitetnijih u RH, osim na hrvatskom jeziku, imaju i program na talijanskom jeziku, rad je organiziran u šesnaest skupina, a za redovan rad vrtića Grad Mali Lošinj godišnje izdvaja preko 10 milijuna kuna.

U sklopu demografskih mjera, Grad financira cjelodnevni boravak za prva četiri razreda osnovne škole, a za sve učenike osigurani su besplatni radni materijali te sufinanciranje nabavke udžbenika za učenike srednje škole ukoliko žive u težim socijalnim uvjetima. U Malom Lošinju uveli su i stipendije za učenike srednje škole koji se školuju izvan Grada, a već godinama,  mjesečnim iznosom od 850 kuna, stipendiraju i 60-ak redovnih studenata te jednog studenta iz Grada Vukovara. Čak 270.000 kuna izdvaja se za subvencioniranje autobusnih karata učenicima i studentima do mjesta školovanja.

U Gradu Malom Lošinju vode i brigu o najmlađim generacijama sugrađanki i sugrađana, napose onima kojima je pomoć najpotrebnija. Priređena je, tako, i službena primopredaja dvije učionice za djecu s posebnim potrebama u Osnovnoj školi Mario Martinolić koje su uređene i opremljene na hvale vrijednu inicijativu Rotary kluba i potporu humanih donatora.

Za mlade obitelji pripremljena je odluka po kojoj bi im se olakšalo stjecanje prve nekretnine, bilo kroz subvencioniranje kredita, bilo kroz davanje gradskih terena i ruševina u najam na 99 godina. U proteklih nekoliko godina izgrađeno je preko 150 stanova, bilo kroz POS, javno-privatno parnerstvo ili vlastitim sredstvima iz gradskog proračuna. Projektima stanogradnje nastavljaju s pokrivanjem potreba lokalnog stanovništva, ali i deficitarnog kadra.

I zdravstvena skrb je na zavidnoj razini. Godišnje se iz proračuna za osiguranje kvalitetnog zdravstvenog programa izdvaja 1,2 milijuna kuna. Financiraju se svi liječnici – specijalisti koji na Lošinj dolaze jednom do dva puta mjesečno, što na godišnjoj razini iznosi približno 500 tisuća kuna. Uz to, sufinanciraju se troškovi raznih zdravstvenih ustanova poput Zubotehničkog laboratorija, Zavoda za javno zdravstvo PGŽ-a, Zavoda za hitnu medicinu, pedijatrijske ambulante, Centra za hemodijalizu, troškova stacionara, turističkih ambulanti, te rad medicinskih sestara na otocima Susku i Unijama, kao i rad djelatnika u Hitnoj pomoći. Nekoliko puta godišnje intervenira se i nabavlja medicinska oprema i aparati za ambulante, kako u Ispostavi Doma zdravlja, tako i u ambulantama.

Kad je riječ o socijalnom programu, iz godine u godinu izdvajaju se sve veća financijska sredstva tako da je u 2017. godini izdvojeno 1,8 milijuna kuna, a proračunom za 2021.godinu planirano je čak 2,9 milijuna kuna. Raznim oblicima socijalne pomoći obuhvaćeno je oko dvjestotinjak korisnika.

Za kvalitetu života nezaobilazan su sadržaj sport i rekreacija. U Bruxellesu, u Europskom parlamentu, na ACES Europe Gala Ceremony, primili su i priznanje za Lošinj – Europski otok sporta za 2020. koje se pokazalo odličnom prilikom za pozicioniranje i brendiranje Malog Lošinja kao sportske destinacije, uz lakšu  dostupnost značajnih europskih sredstava za daljnja namjeravana ulaganja u sport i sportsku infrastrukturu, odnosno izgradnju nove sportske dvorane, nogometnog igrališta, bazena i biciklističkih staza. U Gradu izdvajaju oko 4 milijuna kuna za promicanje i razvoj amaterskog sporta kod građana, rekreativno bavljenje sportom, sudjelovanje klubova na natjecanjima, prvenstvima i u ligama te naročito za što veći obuhvat mladih u radu klubova. Financira se i upravljanje sportskom dvoranom Bočac, održavanje sportskih igrališta i manifestacija, kao i nagrađivanje najuspješnijih sportaša.

I za kulturu, odnosno programe triju ustanova – Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica i čitaonica i Lošinjski muzej u sklopu kojeg je i Muzej Apoksiomena – te za kapitalne projekte u kulturi na godišnjoj razini izdvaja se 10 milijuna kuna što čini sedminu ukupnog proračuna.

Kada govorimo o Lošinju, neizostavno je spomenuti projekt energetske tranzicije u kojem su zajedno sa Cresom pilot projekti Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji za čistu energiju EU otoka. Rade na razvoju širokopojasne infrastrukture, pametnom upravljanju vodoopskrbom i komunalnim uslugama. Sve gradske zgrade imaju energetske preglede, sufinanciraju zamjenu azbestnih krovova sugrađanima, potiču ih da ugrađuju solare na vlastite obiteljske kuće, sufinanciraju kamate za energetsku obnovu višestambenih zgrada, postavljaju pametne klupe te elektropunionice diljem otoka, a rade i na dvije fotonaponske elektrane, jednoj u Ustrinama, a drugoj na Unijama.

Tu je i i najveći projekt- Aglomeracije, u suradnji s Gradom Cresom, vrijedan 486 milijuna kuna. U Top 10 su po stopi odvojenog prikupljanja otpada. Treću godinu zaredom, pak, na temelju istraživanja Instituta za javne financije dobili su  maksimalan broj bodova i priznanje za transparentnost gradskog proračuna.

-Izazovi života na otoku su veliki, ali im uspješno odolijevamo, kroz osiguravanje višeg standarda. Iz godine u godinu činimo sve kako bismo na ovom otoku stvorili preduvjete za kvalitetan život – ističe nerijetko Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja.

U izboru za Najbolji grad koji zajednički provode Gradonačelnik.hr, Jutarnji list i agencija Ipsos, finalisti su određeni temeljem analitičkih parametara rangiranih prema podacima prikupljeni iz izvješća o izvršenju proračuna gradova, Financijske agencije i Državnog zavoda za statistiku, a koji će grad među kandidiranima na kraju ponijeti naslov bit će poznato 21.listopada, kada će u Novom Vinodolskom biti proglašeni pobjednici izbora. (Pero Livajić)