Od sljedeće godine s novom poreznom reformom ukida se prirez, a općine i gradovi će do 1. siječnja 2024. morati odlučiti hoće li ostaviti istu stopu poreza na dohodak, povećati je kako bi nadoknadili gubitak zbog ukidanja prireza ili je smanjiti. Kako pokazuje izračun Vlade, gradovi, općine i županije od 2017. godine su značajno povećali prihode od poreza na dohodak, zajedno s prirezima za čak 67 posto.
Gradovi i općine moći će od sljedeće godine ostaviti porez na dohodak na razini od 20 ili 30 posto, ako im je prirez bio primjerice 10 posto, mogu porez povećati za taj postotak gubitka od prireza, odnosno na 22 ili 33 posto, ali ga mogu i smanjiti, do minimalno 15 ili 25 posto.
Na ovaj način, kako kažu u Vladi, općinama i gradovima želi se omogućiti veća atraktivnost i povećati njihova fiskalna autonomija te fiskalna decentralizacija. Osim što moraju ukinuti prirez, a većina gradova i općina ih ima, daje im se mogućnost da samostalno propišu visinu porezne stope godišnjih poreza za dohodak od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugog dohotka, ali u granicama propisanim zakonom. To će morat učiniti tijekom četvrtog kvartala ove godine.
Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura. Do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup). Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica će biti 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno će se smanjivati.
Porast prihoda od poreza na dohodak i prireza u općinama, gradovima i županijama od 2017. do 2022.
Gradovi su lani, u odnosu na 2021. godinu povećali prihode od poreza i prireza za 20,1 posto, općine za 22,7 posto, županije za 22 posto, a Grad Zagreb za 16 posto.
U svim lokalnim jedinicama povećani su prihodi posljednjih godina, kao rezultat više uprihodovanih poreza, prije svega na dohodak te od fiskalnog izravnanja. Samo lani su prihodi od poreza na dohodak porasli za 401 milijun eura, odnosno za 23 posto u odnosu na godinu prije. Godine 2018. uveden je fond fiskalnog izravnanja u iznosu od 265 milijuna eura. Od 2017. do 2020. godine raspodjela poreza na dohodak bila je 17 posto županijama, isti postotak primijenio se je kroz fond za fiskalno izravnanje, dok je 60 posto prihoda od poreza na dohodak pripalo gradovima i općinama, a 6 posto su iznosila sredstva za decentralizirane funkcije. Od 2020. godine gradovima i općinama je povećan postotak pripadajućih prihoda od poreza na dohodak na 74%, županijama na 20%, 6 posto je ostala stopa za decentralizirane funkcije, a država je godišnje za fiskalna izravnanja izdvojila 2 milijarde kuna.
Od 2017. godine najveće povećanje prihoda od poreza na dohodak i fiskalnog izravnanja imala je, kako pokazuje Vladin izračun, Virovitičko-podravska županija, za 264 posto, Vukovarsko-srijemska za 247 posto, Požeško-slavonska 204 posto, Brodsko-posavska 198 posto, Bjelovarsko-bilogorska 149 posto…. Od gradova, povećanje na temelju poreza na dohodak, prireza i fiskalnog izravnanja, imali su: Metković za 273 posto, Knin za 234 posto, Vukovar za 212 posto, Novska za 199 posto, Popovača 171 posto…
Promjene prihoda od poreza na dohodak 2021. – 2022.
Primjeri povećanja prihoda gradova (2017. – 2022.)
Kako je u svojoj analizi iznijela Dubravka Jurlina Alibegović s Ekonomskog instituta iskustva općina i gradova s uvođenjem prireza porezu na dohodak su različita. Prema zadnjim podacima Porezne uprave, u 2023. godini 209 općina (49 posto ukupnog broja općina) i 94 grada (74 posto ukupnog broja gradova) uvelo je prirez porezu na dohodak. Od toga broja, samo je 12 gradova i 60 općina ili 13 posto svih jedinica lokalne samouprave uvelo najvišu zakonom dopuštenu stopu prireza. Ukupno 33 grada (četvrtina ukupnog broja gradova) i 219 općina (polovina ukupnog broja općina) nisu uvela prirez porezu na dohodak. Posljednje dvije-tri godine, nekoliko je već spomen gradova započelo s procesom smanjivanja stopa prireza (Karlovac, Požega, Rijeka, Slavonski Brod, Varaždin, Vinkovci) ili njegovog ukidanja (Bjelovar, Čakovec, Sinj), dok su lokalne vlasti u pojedinim gradovima najavile daljnje smanjenje stope prireza (Split, Rijeka).
Posebno treba istaknuti da ni jedan grad, kao niti jedna općina u Međimurskoj županiji, nije uveo prirez porezu na dohodak. U Gradu Čakovcu je Gradsko vijeće donijelo odluku o ukidanju prireza krajem 2020. godine i od 2021. godine prirez porezu na dohodak se ne ubire. Do tada je stopa prireza iznosila 10 posto (zakonski je moguće bilo utvrditi stopu prireza do 12 posto), a ubirao se prihod po toj osnovi od 2006. do 2020. godine.
U velikom broju općina i gradova u još nekoliko županija nisu uvedeni prirezi porezu na dohodak pa lokalne samouprave, ponajviše u Krapinsko-zagorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji, nisu iskoristile mogućnost ostvarivanja prihoda od prireza.
Udio prihoda od prireza činio je 0,04 posto ukupnih prihoda u općini Promina (prirez je ukinut od veljače 2020. godine, a stopa je iznosila 5 posto) do 9,41 posto ukupnih prihoda u općini Brdovec (stopa prireza je zakonski najviša od 10 posto). U proračunu grada Visa prihod od prireza porezu na dohodak iznosio je svega 0,71 posto ukupnih prihoda (stopa prireza je 3 posto, a zakon dozvoljava maksimalnu do 12 posto), dok je u gradu Sveti Ivan Zelina iznosio 8,67 posto (stopa prireza je najviša moguća, 12 posto). Što se tiče najvećih gradova, prihod od prireza činio je popriličan udio u njihovim proračunskim prihodima. U proračunu grada Zagreba prihodi od prireza iznosili su 8,14 posto (uz maksimalno moguću stopu prireza od 18 posto), u proračunu grada Splita 8,09 posto (uz stopu prireza od 15 posto, koliko je maksimalno moguće po zakonu), u proračunu grada Rijeke 6,81 posto (po stopi od 13 posto od maksimalno mogućih 15 posto) te u proračunu grada Osijeka 6,71 posto (po stopi od 13 posto od maksimalno mogućih 15 posto) ukupnih prihoda. I drugi gradovi su ostvarili visoke prihode od prireza – Zaprešić (7,83 posto, uz maksimalno moguću stopu prireza od 12 posto), Duga Resa (7,33 posto, uz stopu prireza od 10 posto, a maksimalna je 12 posto), Velika Gorica (6,63 posto, po stopi prireza od 12 posto, a maksimalna je 15 posto) (tablica 2), komentira Dubravka J.A.
Ukidanjem zakonske mogućnosti da gradovi i općine od sljedeće godine ostvare prihode od prireza porezu na dohodak rezultirat će u povećanju neto dohotka stanovnika, ali u značajnom smanjivanju ukupnih prihoda u gradskim i općinskim proračunima. (L.K.)
