Grad Osijek i ove se godine iskazao odličnim dvostrukim plasmanom u Top 5 izbora za najbolji grad kojega su tradicionalno, po šesti put, početkom listopada proveli portal Gradonačelnik.hr i Hanza media. Drugu godinu zaredom našli su se, tako, u velikom finalu  nadmetanja na polju EU fondova i Eco city kategoriji u kojoj su lani ponijeli i naslov pobjednika…

Kada se radi o povlačenju europskog novca, treći su grad u zemlji po udjelu povučenih sredstava iz EU u totalu – za svoje projekte su osigurali 4,48 posto ukupnog iznosa svih povučenih sredstava za sve gradove u promatranom četverogodišnjem razdoblju, našeg izračuna, 2019.-2022.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju otvorio je nove perspektive najvećem gradu istočne Hrvatske, Osijek se ističe se kao jedan od vodećih u povlačenju sredstava iz europskih fondova. U 2021. godini Grad Osijek bio je i rekorder po povučenim sredstvima, a napredak je posebno vidljiv u infrastrukturnom razvoju grada.

Trenutačno se na području Osijeka provode kapitalni infrastrukturni projekti teški preko 200 milijuna eura, najvećim dijelom financirani upravo iz EU fondova. To doslovce znači građevinske radove na svakom koraku slavonskog središta.

Među najvažnijim projektima, nedavno završen, ističe se Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe, investicija kojom je zamijenjena dotrajala podzemna i ugrađena  suvremena infrastruktura, kao i postavljena nova hodna površina povijesnog dijela grada, baroknog bisera osječkoga turizma. Ti su radovi vrijedni 17,1 milijuna eura. A Festivalom ulične umjetnosti Osječanke i Osječani su obilježili njihov završetak.

Osijek će uskoro dobiti i najmoderniju tramvajsku infrastrukturu, vrijednu 35 milijuna eura. Njome će voziti 10 novih niskopodnih tramvaja vrijednih 25 milijuna eura čija je u tijeku izrada.

-U izgradnji je i najsuvremeniji pročistač otpadnih voda u Hrvatskoj čija je vrijednost 37,8 milijuna eura. Završen je i podvožnjak u Ulici sv. Leopolda Bogdana Mandića vrijedan 10,6 milijuna eura  koji je riješio prometne čepove stare 50-ak godina kada se zbog prolaska vlaka samo u jednim danu na rampi čekalo 2 do 3 sata- napominju nam iz Grada.

Do konca iduće godine ostvarit će se san generacija i generacija Osječana kada će se Donji i Gornji  grad spojiti najdužom šetnicom uz Dravu u ovom dijelu Starog kontinenta. Taj projekt stoji 13 milijuna eura.  Obnavlja se i putnički terminal Zračne luke vrijedan 10 milijuna eura.  Kreće, nadalje, i izgradnja terminala za rasute terete u riječnoj Luci Osijek, također velika investicija teška 34,4 milijuna eura, a izgrađena je i dionica autoceste od Osijeka do Belog Manastira – nastavljena prema mađarskoj granici- vrijedna 27,4 milijuna eura.

U osječkom IT parku gradi se i takozvani IT Centar za male i nove tvrtke, vrijedna osam milijuna eura. To će dodatno ojačati položaj Osijeka na svjetskoj karti IT industrije, a obnavlja se i vodoopskrbna i kanalizacijska mreža. Riječ je o Projektu Osijek 4 vrijednome 21,9 milijuna eura. Gradi se i nova koncertna dvorana, prva u povijesti grada…

Brinu se o najmlađima. Grade se tri nova vrtića i dograđuju još dva u vrijednosti 6,5 milijuna eura. Osijek će time u potpunosti riješiti listu čekanja na vrtić, a krajnji je cilj da svako osječko dijete ima svoje mjesto u dječjim vrtićima.

Prema podatcima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Grad Osijek jedini je od četiri velika hrvatska grada koji je u 2022. godini dostigao stopu od 51,26 posto odvojeno prikupljenog otpada te kao jedan od 4 grada ispunio zadane direktive EU o odvojenom prikupljaju preko 50 posto otpada.

-Ne moramo plaćati poticajnu naknadu, svojevrsnu kaznu, za razliku od nekih gradova koji će ju platiti i do milijun eura. Mi ćemo ta sredstva uložiti u daljnje unapređenje sustava gospodarenja otpadom, što će svakako donositi rezultate. Ključ ovog uspjeha su, osim dobre infrastrukture, svakako i naši sugrađani kojima zahvaljujem, ali i edukacija koju provodimo od najmlađe, vrtićke dobi – naglašava često  Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka.

Osijek još je 2021. godine donio Akcijski plan energetski i klimatski održivog razvitka Grada Osijeka (SECAP), a iste su godine doneseni i Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja Grada i Program zaštite zraka Grada Osijeka za razdoblje 2021.-2024. U donošenju su i Studija i Strategija zelene infrastrukture Osijeka za razdoblje od 2023. do 2033…

Građani otpad odvajaju na kućnom pragu što predstavlja najviši standard. Naime, kućanstva prikupljaju četiri vrste otpada, a višestambene zgrade šest vrsta, što je rezultiralo smanjenjem otpada na odlagalištu otpada Lončarica Velika. Na njemu je 2012. godine bilo 30 000 tona otpada, a 2022.- 18 000 tona…

Imaju četiri reciklažna dvorišta, jedno mobilno reciklažno dvorište za prigradska naselja i reciklažno dvorište za građevni otpad, a prikupljeni biootpad se obrađuje na kompostani. U sustavu Grada Osijeka i povezanih društava/komunalnih društava/ koristi se 20 električnih osobnih i teretnih vozila, u Gradskom prijevozu putnika d.o.o. zamijenjena je flota od 25 autobusa koji udovoljavaju EURO VI normi, u Osijeku je trenutno 25 punionica za električna vozila od kojih je 14 brzih, a planira se i postavljanje još najmanje 5 punionica kod čega jedna ultra brza snage 160kW. Uveden je i sustav dijeljenih bicikala koji se sastoji od 25 samoposlužnih stanica za 125 mehaničkih bicikala i 50 električnih bicikala, a 13 stanica opremljeno je solarnim elektranama snage 3 kW po stanici, te u funkciji sustava dijeljenih e-romobila koji ima 400 e-romobila, po broju korištenja jedan od najkorištenijih Bolt sustava u Europi (preko 120 gradova). Udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica, inače, na području grada iznosi zavidnih -17 posto ili 59,5 kilometara.

Čak 98 posto javne rasvjete u Osijeku je energetski učinkovita LED rasvjeta, a kontinuirano se nastavlja s modernizacijom javne rasvjete u sklopu koje se preostala postojeća neučinkovita rasvjetna tijela zamjenjuju s LED novom, pri čemu se baziran na GIS-u uvodi pametni sustav nadzora i  upravljanja…

Ukupno se proizvede 716.875 kWh električne energije iz 10 sunčanih elektrana ukupne snage 573,50 kW kojima upravlja Grad, gradske tvrtke i institucije, dok je na osam lokacija u zakupu instalirano 345 kW solarnih elektrana i njihova godišnja proizvodnja doseže  431.250 kWh. Ishođene su elektroenergetske suglasnosti i za 18 novih sunčanih elektrana ukupne snage 573,50 kW i procijenjene vrijednosti 630.850 eura.

Grad Osijek je prijavio na NPOO natječaja za energetsku obnovu kulturne baštine i javnih zgrada sedam objekata ukupne vrijednosti 13.279.444,86 eura, a na natječaju FZOEU odobrena su tri projekta vezano za zelenu infrastrukturu i održivu mobilnost ‘teška’- 776.748,85 eura, Putem ITU mehanizma Grad će provesti energetsku obnovu i zelenu infrastrukturu po DNSH načelima na 9 objekata u ukupnom iznosu  23.205.942,66 eura. Ukupna vrijednost svih planiranih aktivnosti je  37.262.136,37eura u 19 projekata.

-Uz pomoć novca iz europskih fondova Grad Osijek provodi brojne projekte koji potiču gospodarstvo i podižu kvalitetu života našim sugrađanima. Na valu ovih velikih investicija Osijek naočigled raste, a to potvrđuju i brojni gospodarski pokazatelji. Osijek ima rekordnu zaposlenost u zadnjih 10 godina, kao i rekordno nisku nezaposlenost, po ostvarenoj neto dobiti poduzetnika Osijek je na trećem mjestu u RH. Prvi od velikih gradova prešli smo 50 posto u odvojenom prikupljanju otpada. Dvije godine zaredom proglašeni smo hrvatskim Eco Cityjem . Prošla je godina rekordna godina osječkoga turizma, a  Osijek je proglašen i Najboljom kontinentalnom destinacijom urbanog turizma – poručuje gradonačelnik Osijeka. (P.Livajić)

Metodologija izbora u kategoriji EU fondova…

Za izračun najboljih u kategoriji povlačenja sredstava iz EU fondova korištena su konsolidirana izvješća gradova.  Gradovi mogu povlačiti sredstva iz EU direktno ili indirektno (preko institucija centralne države), a za izračun su  korišteni podaci od 2019 do 2022 te su direktne i indirektne pomoći zbrojene kako bismo dobili koliko su gradovi ukupno povukli sredstava iz EU za četverogodišnje razdoblje promatranja. Potom su napravljena dva pokazatelja – iznos EU sredstava po stanovniku te udio povučenih sredstava EU za pojedini grad u ukupnom iznosu svih sredstva (sveukupni iznos sredstva koja su povukli gradovi iz EU u četverogodišnjem razdoblju) Nakon toga, ta dva pokazatelja su standardizirana i agregirana u zajednički skupni indeks korištenjem metodologije Ministarstva regionalnog razvoja te smo dobili ovogodišnje finaliste izbora…

…i najboljih eco city gradova…

Za razliku od ostalih kategorija (gospodarstvo, obrazovanje i demografija, kvaliteta života, najveći napredak i EU fondovi) u našem velikom izboru kojega provodimo šestu godinu zaredom u suradnji s Hanza Mediom i agencijom IPSOS, a u kojima se finalisti i pobjednici biraju temeljem niza brojčanih parametara i usporedbe javno dostupnih podataka, u Eco kategoriji presuđuje žiri natjecanja.

Svim gradskim upravama u Hrvatskoj poslali smo nominacijski obrazac  koji se sastojao od otvorenih i zatvorenih pitanja, a  kombinacija je opisnih odgovora i brojki koje omogućavaju lakšu usporedbu. Među analiziranim eco city praksama nalazili su se tako: postojanje strateškog okvira koji je vezan uz područje zaštite okoliša i prilagodbe, odnosno sprečavanja klimatskih promjena, broj provedenih kampanja informiranja građana o važnosti učinkovitijeg gospodarenja otpadom i provedenih edukacija/radionica građana o važnosti zelene energije, sprečavanja klimatskih promjena i održivosti te postojanje sustava najma javnih bicikala ili sličnih prijevoznih sredstava… Nadalje, među kvantificiranim podacima nalazili su se i: broj reciklažnih dvorišta, udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (uključujući i mješoviti otpad poput  glomaznog otpada, otpada od čišćenja ulica i dr.) na razini grada za 2022., broj vozila koja emitiraju manje štetnih plinova (javni prijevoz/službeni automobili i automobile povezanih institucija/društava), udio biciklističkih staza u ukupnoj dužini prometnica na području grada,  postotak energetski učinkovite rasvjete u javnim rasvjetnim tijelima,  broj i vrijednost projekata financiranih sredstvima iz EU fondova provedenih na područjima energetske učinkovitosti u zgradarstvu, broj punionica za električna vozila…