Donosite odluke, jer bilo kakva odluka je bolja od nikakve i od stalnog promišljanja što učiniti i kamo ići. Ja bih prvo sam sa sobom raščistio je li neki projekt dobar i koristan za Cres. I kad sam bio siguran da je projekt dobar, gurao bih do kraja. Na kraju bi se uvijek ispostavilo da sam bio u pravu. U 12 godina bilo je više primjera da su se dizale pobune i potpisivale peticije protiv projekata koje smo pokretali, ali kad je projekt dovršen svi su zadovoljni, poručuje Kristijan Jurjako na kraju svog posljednjeg mandata na čelu Grada Cresa

 Nakon punih 12 godina na čelu Grad Cresa Kristijan Jurjako odlazi s te dužnosti, a umjesto njega na izborima se kandidirao njegov zamjenik Marin Gregorović koji će, odluče li tako birači, nastaviti s projektima kojima se Cres pozicionirao kao jedan od najnaprednijih gradova na polju gospodarenja otpadom i energetske tranzicije, te kao grad ulaganja u obrazovanje i mlade što je dvaput zaredom okrunio i titulom Najboljeg grada za demografiju i mlade u našem velikom izboru za Najbolji grad. Što je ključno što je napravio za svoj grad u svom zadnjem mandatu i što očekuje od svojih nasljednika na čelu grada pitali smo gradonačelnika Jurjaka.

Gradonačelniče, na kraju smo Vašeg trećeg i ujedno posljednjeg mandata na čelu Grada Cresa. Kada se osvrnete iza sebe, koliko ste zadovoljni, jeste li ostvarili sve što ste planirali i svojim građanima obećali prije četiri godine, uoči prošlih lokalnih izbora?

-Zadovoljan sam svime što je učinjeno, posebno s obzirom na okolnosti uzrokovane epidemijom Covida i neizvjesnošću koja nas je zatekla prije više od godinu dana. Drago mi je da je bilo hrabrosti i u gradskom vijeću i među mojim najbližim suradnicima da sve te velike, teške i skupe projekte doguramo do kraja. Trebalo je imati hrabrosti i ne zaustaviti projekte koji se većinom financiraju europskim novcem jer da su stali vjerojatno ih ne bismo ponovno dobili priliku realizirati.

Zato se sada, pred kraj svog mandata, želim zahvaliti gradskom vijeću, svim vijećnicama i vijećnicima, zaposlenicima gradske uprave i najbližim suradnicima što nisu u toj velikoj neizvjesnosti podlegli idejama da se pričeka i razmisli, jer vidimo da smo bili u pravu kad smo odlučili da idemo u realizaciju.

Zagreb, 201020.
Hotel Hilton Garden Inn, Radnicka cesta 21
Svecano proglasenje i dodjela priznanja najuspjesnijim gradovima i najboljim EU projektima prema izboru Jutarnjeg lista.
Na fotografiji: dodijela priznanja, Ana Hanzekovic.
Foto: Goran Mehkek / CROPIX

 Što biste istaknuli kao najvažniju i najveću stvar koju ste napravili za svoj grad u ove četiri godine? Po čemu je Cres danas bolje mjesto za život nego prije četiri godine i gdje je napravljen najveći napredak?

-Svaki od realiziranih projekata ima svoju težinu i vrijednost, svaki na svoj način doprinosi razvoju Cresa i njegovom napretku. Prije četiri godine u svoj sam treći mandat ušao s preuređenim ulazom u Cres i s novim autobusnim kolodvorom, a tijekom protekle četiri godine realizirali smo veliki broj važnih projekata. Konačno smo, nakon dvadesetak godina nastojanja, otvorili naselje Melin i spojili ga sa županijskom cestom te na taj način otvorili novu zonu stambene izgradnje koja se planirala 2 desetljeća, ali se nije mogla realizirati zbog nemogućnosti izgradnje ceste. Svakako je važno sve što radimo oko dječjeg vrtića koji je već nekoliko godina maksimalno popunjen i trebalo je ići na proširenje zgrade kako bi u budućnosti mogao primiti još djece. Također je jako važno što smo uredili odlagalište otpada Pržići, izgradili reciklažno dvorište i sanirali staro smetlište pa smo prema zadnjim dostupnim informacijama sedmi grad u Hrvatskoj prema odvajanju otpada. Drago mi je i ponosan sam što je započeo projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracija Cres, Martinšćica, Nerezine, Mali i Veli Lošinj, kojeg provodimo zajedno s Gradom Malim Lošinjem, ukupno vrijedan 486 milijuna kuna. U sklopu ovog projekta će se europskim sredstvima riješiti meni osobno najbitnija stvar, a to je kanalizacija u Miholašćici, kao što smo kroz jedan drugi EU projekt isfinancirali kanalizaciju u Orlecu. Ponosan sam i na rad Županijske lučke uprave koja je europskim novcem izgradila zapadnu obalu luke Cres i što su spremili i kandidirali projekt luke Martinšćica.

 Koje biste još projekte i mjere istaknuli kao ključne za razvoj grada i poboljšanje kvalitete života Vaših sugrađana?

-Uz veće projekte koje je realizirao Grad, važni su i oni manji, kao i svi projekti koje su realizirali privatni investitori jer svaki od njih na svoj način doprinosi napretku. Tako je Poljoprivredna zadruga uz pomoć europskih sredstava modernizirala uljaru, a maslinarstvo je vrlo važna gospodarska grana na otoku.

Kontinuirano smo stvarali potrebne preduvjete u gospodarstvu i zbog toga dobili certifikat BFC (Business Friendly City). Uredili smo potrebne procese koji su bitni za gospodarstvenike koji se obrate Gradu jer smatram da Grad mora pratiti investitore u njihovim projektima. Primjerice, investitor ne može dobiti građevinsku dozvolu ako za početak nema ceste i ostale infrastrukture koju mora osigurati Grad. Zahvaljujući tim preduvjetima koje je Grad stvorio, izgradila se sirana u Loznatom, gradi se resort u Porozini, a svi oni imali su partnera u Gradu.

Kolika je ukupna vrijednost projekata koje ste pokrenuli i realizirali u ovome mandatu?

-Procjenjujemo da je na području Grada Cresa u protekle četiri godine realizirano projekata ukupne vrijednosti oko 80 milijuna kuna.

Koliko ste u financiranju projekata uspjeli povući EU sredstava i koji su najvažniji EU projekti ovoga mandata?

-Vrlo rano smo prepoznali važnost korištenja europskih fondova pa smo formirali poseban odsjek u gradskoj upravi, ali i ekipirali Otočnu razvojnu agenciju. Zahvaljujući tome mogu reći da imamo u Cresu dobre stručnjake koji znaju pripremati europske projekte. Gotovo svi projekti o kojima sam već govorio financirani su europskim sredstvima, najčešće s 85%, a ponekad i u potpunosti.

Najvažniji je tu projekt zapadne obale koji je realizirala lučka uprava, Grad je europska sredstva osigurao za sve projekte koji su se odnosili na modernizaciju sustava gospodarenja otpadom, za dogradnju dječjeg vrtića te većim dijelom za gradnju prometnica. Komunalne tvrtke u gradskom vlasništvu europskim sredstvima grade i obnavljaju vodovodni i kanalizacijski sustav.  Kroz program prekogranične suradnje Interreg Hrvatska-Italija u tijeku je projekt VALUE kroz koji je uređeno 75 kilometara povijesnih staza na otoku, a do kraja ove godine pripremit će se promidžbeni materijali te će to postati važan turistički adut našeg otoka. Oko milijun kuna vrijede dva projekta iz područja zdravstva, „Čuvajmo zdravlje otočana“ i „Medico prevencijom prema zdravlju“ kroz koje se educira stanovništvo o zdravim navikama.

Europskim se sredstvima financiraju razni projekti, posebno iz energetskog područja, na kojima surađuje naša Otočna razvojna agencija, a ne smijemo zaboraviti niti značajna sredstva koja u Cres dolaze kroz Lokalnu akcijsku grupu „Kvarnerski otoci“ i Lokalnu akcijsku grupu u ribarstvu „Vela vrata“, a radi se o milijunskim iznosima.

Kako ste zadovoljni gospodarskom slikom grada i kakva je ona danas u usporedbi sa situacijom prije četiri godine?

-Na stanje u gospodarstvu u proteklih godinu dana značajno utječe korona-kriza i teško je uspoređivati današnju situaciju s onom prije 4 godine. Turizam je ostao naša najvažnija grana, ali trenutno pati zbog pandemije. Međutim, drago mi je da poduzetnici pripremaju niz investicija u proizvodnim djelatnostima. Uz već spomenutu siranu u Loznatom koja je spremna za rad, žao mi je što su usporene neke druge investicije: drugi najveći proizvođač ribe iz uzgoja u Hrvatskoj, tvrtka Orade Adriatic koja ima sjedište u Cresu, planira izgradnju pogona za preradu ribe u poslovnoj zoni Volnik, a tvrtka Racica je također u poslovnoj zoni dobila pravo građenja na zemljištu u vlasništvu Grada kako bi izgradili novu uljaru. Drago mi je što postoje mladi ljudi koju ulažu u proizvodne djelatnosti kao što su poljoprivreda i marikultura, a ne samo u turizam.

Kakva je situacija na demografskom planu i što je najvažnije što ste na tom području napravili u ove četiri godine?

-Protekle dvije godine Grad Cres nosi titulu Najboljeg grada u području demografije i obrazovanja jer posebno veliku brigu posvećujemo našim mladim generacijama. Pratimo ih od rođenja pa do završetka studija, od naknada za novorođenčad do stipendija za studente. U proteklih desetak godina udvostručili smo sredstva koja se ulažu u predškolski sustav, vrtić je stručno ekipiran, zgrada energetski obnovljena, a sada se i dograđuje kako bi i dalje u vrtiću bilo mjesta za sve koji to žele, bez listi čekanja. Jedinstveni smo u Hrvatskoj po tome što sufinanciramo prijevoz djece do vrtića roditeljima iz ostalih naselja na otoku. U osnovnoj školi financiramo razne nadstandarde kako bi imali uvjete čak i bolje od onih u školama na kopnu, a posebno sam ponosan što smo otvorili dvije grupe produženog boravka koje također sufinancira Grad. Studentima i srednjoškolcima koji se školuju izvan otoka isplaćujemo stipendije i sufinanciramo putne troškove kako bi ostali u kontaktu s rodnim otokom. Zbog svega toga veseli me što broj djece u našem vrtiću i školama ne pada, već se na otok čak doseljavaju obitelji s djecom.

Kako i koliko je pandemija utjecala na realizaciju planiranih i tekućih projekata?

-Zbog naše hrabrosti, ili ludosti, pandemija nije značajno utjecala na realizaciju naših projekata, možda je neke malo produžila, svega par mjeseci, ali niti jedan projekt nije zaustavljen zbog pandemije. To mogu pripisati želji svih nas da ih realiziramo, pa kud puklo da puklo.

Kad sad nakon četiri godine rezimirate napravljeno, što je bio najveći izazov i gdje mislite da se moglo još više i bolje, možda?

-Na kraju mog trećeg mandata mogu reći da mi je najveći izazov bilo donositi odluke na početku korona-krize, kad smo se odlučili na kreditno zaduživanje zbog predfinanciranja europskih projekata. Trebalo je imati hrabrosti i ne stati s projektima već ići dalje, iako su mnogi tvrdili da nije vrijeme za dizanje kredita.

Smatram da se uvijek može više i bolje, ali vjerujem da naši sugrađani vide koliko je toga učinjeno i koliko se Cres promijenio na bolje. Posebno mi je žao što zbog niza izazova nismo realizirali Program poticane stanogradnje, nakon što smo konačno savladali niz prepreka i sagradili potrebnu infrastrukturu. Agencija za platni promet nekretninama je u dva navrata raspisivala natječaj za gradnju i najjeftiniji građevinar ponudio je toliki iznos da APN to nije mogao prihvatiti jer bi tako sagrađen kvadrat stana koštao 2300 eura. Žao mi je što se taj projekt nije realizirao jer je strašno veliki trud uložen svih nas, najviše stručnih službi u gradu, ali i APN-a kroz više godina, i kad smo konačno stigli do faze gradnje zapeli smo jer je tolika ponuda poslova na tržištu da ni jedan građevinar neće raditi za cijenu koju nudi APN.

I na kraju, što očekujete od buduće gradske uprave u narednom mandatu?

-Od budućeg gradonačelnika i gradskog vijeća očekujem da nastave hrabro, da donose odluke i guraju projekte u koje vjeruju bez obzira na to što im netko kaže. Ponavljam, donosite odluke, jer bilo kakva odluka je bolja od nikakve i od stalnog promišljanja što učiniti i kamo ići. Ja bih prvo sam sa sobom raščistio je li neki projekt dobar i koristan za Cres. I kad sam bio siguran da je projekt dobar, gurao bih do kraja. Na kraju bi se uvijek ispostavilo da sam bio u pravu. U 12 godina bilo je više primjera da su se dizale pobune i potpisivale peticije protiv projekata koje smo pokretali, ali kad je projekt dovršen svi su zadovoljni. Stoga poručujem svojim nasljednicima – budite sigurni u sebe, donosite odluke i ne dozvolite da vas itko pokoleba! Rezultati se broje na cilju! (Pero Livajić)