Hrvatska može biti energetski samodostatna, a ogromni geotermalni potencijal kontinentalne Hrvatske još je gotovo neiskorišten. Dijelovi Hrvatske bogati geotermalnim izvorima mogli bi biti generatori gospodarskog razvoja cijele države, a ogromne šanse za razvoj ima i kontinentalni turizam. Uz obnovljive izvore energije hrvatski građani ne bi morali brinuti za opskrbu energijom, a i računi za režije bili bi mnogo niži. Sve su to glavni zaključci poslovne konferencije “Energetska nezavisnost” koja se u petak, 26. siječnja održala u Đurđevcu.

Iznimno posjećenu konferenciju o energetici zajednički su organizirali Grad Đurđevac i Grad Križevci, a osim gradonačelnika, na tri tematska panela sudjelovali su renomirani stručnjaci iz energetskog sektora na nacionalnom nivou – Agencije za ugljikovodike, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Energetskog instituta Hrvoje Požar, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, Zelene energetske zadruge i Ina-e

GEOTERMALI – IMAMO IH VIŠE OD MNOGIH U EUROPI, ALI IH NE KORISTIMO

Konferenciju u Đurđevcu je otvorio Marijan Krpan, čelnik Agencije za ugljikovodike, koji je u svom uvodnom izlaganju istaknuo da su upravo Đurđevac i Podravina dugi niz godina bili nositelj razvoja u iskorištavanju ugljikovodika.

“Još je veći potencijal cijele ove kontinentalne regije u mogućnosti iskorištavanja geotermala. Hrvatska ima 60 posto veći geotermalni potencijal od prosjeka Europske unije i zato moramo napraviti sve da taj potencijal pametno iskoristimo”, istaknuo je Krpan. Kao jedan od mogućih velikih energetskih projekata u kontinentalnoj Hrvatskoj Krpan je istaknuo mogućnost izgradnje trajnog skladišta ugljičnog dioksida pod zemljom, spomenuvši pritom da trenutačno u cijeloj Europi postoji samo jedan takav projekt i to u Norveškoj u Sjevernom moru.

U fokusu prvog panela na konferenciji bila je energetska samodostatnost i upravljanje, a jedinstveni zaključak svih sudionika bio je da Hrvatska itekako može biti energetski samodostatna. Maja Pokrovac, čelnica Obnovljivih izvora energije Hrvatske navela je zanimljive podatke da se u prosincu prošle godine cijela Hrvatska punih četiri dana napajala isključivo iz obnovljivih izvora energije, a lanjski rujan bio je prvi mjesec ikad u Hrvatskoj kad su obnovljivi izvori energije nadmašili proizvodnju hidroelektrana. Gradonačelnik Đurđevca Hrvoje Janči u svojem je izlaganju opisao model energetske učinkovitosti po kojem je Đurđevac uzor mnogim drugim gradovima u Hrvatskoj:

“Stara krilatica kaže: misli globalno, djeluj lokalno. Mi smo u Đurđevcu prvo smanjili potrošnju energije kroz učinkovito korištenje, intenzivno radili na energetskoj obnovi javnih zgrada, a u konačnici postavljanjem solarnih modela krenuli i u smjeru proizvodnje energije. Hrvatska definitivno može biti energetski samodostatna, ali treba još mnogo učiniti na polju zakonskog pojednostavljivanja te prilagodbe i ubrzanja državne administracije”, zaključio je Janči. Direktor Međimurske energetske agencije Alen Višnjić predstavio je mogućnosti kako cijela županija može biti energetski učinkovitija: osim mnogih energetskih projekata, samo uvođenjem objedinjene javne nabave energenata njegova je županija u tri godine uštedjela čak 5,7 milijuna eura.

VIŠE SOLARA NA KONTINENTU NEGO U SUNČANOJ DALMACIJI

U drugom panelu, koji se bavio obnovljivim izvorima energije i zelenim politikama, već u početku je istaknut fascinantan podatak: u kontinentalnom Hrvatskoj u proteklih je nekoliko godina postavljeno više solarnih panela nego u sunčanoj Dalmaciji. Gradonačelnik Križevaca Mario Rajn istaknuo je plan o postizanju energetske nezavisnosti do 2030. godine te predstavio projekt “Križevački sunčani krovovi”, koji njegov grad provodi zajedno s energetskom zadrugom ZEZ Sunce. U tom projektu su građani kroz grupno ulaganje financirali postavljanje prve solarne elektrane na krov javne zgrade, a na đurđevačkoj  konferenciji po prvi put je javno najavljen novi projekt energetske zadruge ZEZ Sunce i Grada Križevaca kojim će se na krov zgrade Komunalnog poduzeća d.o.o. Križevci uključivanjem građana postaviti solarna elektrana. I panelisti drugog panela istaknuli su velike mogućnosti korištenja geotermalnih potencijala, pri čemu je profesor Božo Smoljan sa Sveučilišta Sjever naglasio kako je geotermalna energija najzeleniji izvor energije…

GENERATOR RAZVOJA GOSPODARSTVA I KONTINENTALNOG TURIZMA

Treći panel na konferenciji u fokusu je imao upravo geotermalnu energiju. Gradonačelnik Donjeg Miholjca Goran Aladić predstavio je studije po kojima upravo njegov kraj ima značajna nalazišta geotermala, a Alen Požgaj, direktor tvrtke Bukotermal, koja je u vlasništvu Varaždinske županije i Općine Mali Bukovec, opisao je projekt zasad najvećeg eksploatacijskog geotermalnog polja, koje je nakon lanjskog završetka istražne faze došlo do početka eksploatacije. Predsjednik Gradskog vijeća Đurđevca Željko Lacković u svojem je izlaganju ukazao na višestruke potencijale korištenja geotermala:

“Đurđevac je usmjeren prema obnovljivim izvorima energije i želimo iskoristiti sve potencijale koje ima geotermalna energija. Kad gledamo kartu geotermalnih potencijala Hrvatske, vidi se da cijeli dio uz rijeku Dravu i jedan dio Save ima maksimalne potencijale, od slovenske granice uz Podravsku magistralu sve do krajnjeg istoka Slavonije. No, osim energetskog aspekta, geotermalni potencijal pruža mogućnosti podizanja razvoja gospodarstva i poslovnih aktivnosti, pogotovo u kontinentalnoj Hrvatskoj i Slavoniji, da preokrenemo trendove i da se ljudi počnu vraćati u ova područja. Mnogi nisu svjesni ni kakve velike prilike geotermalni potencijali pružaju i razvoju kontinentalnog turizma”, istaknuo je Lacković.