Grad Šibenik povukao je 2,25 posto od ukupno povučenih sredstava gradova iz EU fondova u 2021. godini, pokazala je naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna. Ostvareno je i dovršeno nekoliko kapitalnih projekata financiranih EU sredstvima među kojima su revitalizacija i obnova tvrđave sv. Ivana, dovršetak gradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom te nabava 11 autobusa koji čine jezgru novog komunalnog prijevoznog poduzeća.
Tvrđava sv. Ivana, najveća i najkompleksnija šibenska kopnena utvrda otvorila je vrata posjetiteljima u lipnju prošle godine nakon šest godina temeljite obnove. Impresivno zdanje prostire se na gotovo 19 tisuća kvadratnih metara, a riječ je o najvećem ikad dodijeljenom projektu Gradu Šibeniku iz fondova Europske unije, kažu nam u gradskoj upravi. Ugovor, kojim je Šibenik dobio bespovratna sredstva, potpisan je na ljeto 2016. godine. Bio je vrijedan nešto manje od 50 milijuna kuna, a iz EU fondova je sufinancirano oko 41,5 milijun kuna (5.53 milijuna eura), dok je ostatak sredstava osigurao Grad Šibenik. Revitalizacijom Tvrđave sv. Ivana nastavljena je obnova gradskog fortifikacijskog sustava nakon obnove Tvrđave sv. Mihovila i Tvrđave Barone. Revitalizacijom sv. Ivana obnovljene su i opremljene dvije cjeline tvrđave, sjeverni dio poznat kao „Kliješta“ i južni zvan „Zvijezda“. Edukativni kampus, opremljen interaktivnim učionicama, prezentacijskim prostorijama i spavaonicama, smješten je u „Kliještima“, a doprinosi produljenju turističke sezone te dužem boravku posjetitelja u Šibeniku.
Također, pušten je u pogon Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) Bikarac. Riječ je o trenutačno najmodernijem postrojenju za mehaničko-biološku (MBO) obradu otpada u Republici Hrvatskoj te njegovo pretvaranje u gorive brikete i humus. Ukupna vrijednost investicije, zajedno s pretovarnim stanicama na području Biskupije i Pirovca, računajući i kompletnu opremu, iznosi oko 240 milijuna kuna (31,87 milijuna eura) većinom osiguranih iz EU fondova.
Kako ističu, kvalitetno gospodarenje otpadom preduvjet je održivog razvoja i jedan od najvećih izazova današnjice, a otvorenjem postrojenja na Bikarcu Grad Šibenik je taj izazov uspješno riješio. Gospodarenje otpadom nije samo pitanje komunalne usluge, već pitanje kvalitete života i Krešimirov grad se među rijetkim gradovima u Hrvatskoj može pohvaliti modernim kompleksom kojim je uspostavljen ekološki učinkovit sustav zbrinjavanja otpada.
U 2021. godini realiziran je projekt punog naziva „Integrirana mobilnost na području grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu“ u sklopu kojeg je izgrađen podzemni logistički centar na Poljani, napravljena studija organizacije i integracije javnog gradskog prijevoza i nabavljeno 11 novih niskopodnih autobusa. Digitalizirana su gradska autobusna stajališta te je osmišljena prometna aplikacija za pametne telefone.
Projekt je bio ukupno vrijedan nešto manje od 100 milijuna kuna (13,28 milijuna eura), od kojih je oko 74 milijuna kuna (9,82 milijuna eura) povučeno iz sredstava EU. Nakon što je nabavljeno 11 novih niskopodnih autobusa, koji su ekološki prihvatljivi, odnosno pogoni ih dizelsko gorivo s elementima hibrida, Grad Šibenik osnovao je komunalno prijevozno poduzeće koje je za cilj imalo povećanje putnika, što se i ostvarilo. Naime, u prvih 10 dana prodano je 11.000 karata, a u istom razdoblju prošle godine 3.000 karata.
U tijeku je provedba projekta „Hrvatski centar koralja Zlarin“, vrijednan oko 24 milijuna kuna (3,18 milijuna eura), od kojih se nešto više od 13 milijuna kuna (1,72 milijuna eura) financira iz fondova EU. Cilj projekta je, kroz uspostavu Hrvatskog centra koralja Zlarin, zaštititi bioraznolikost šibenskog arhipelaga s naglaskom na očuvanju zaštićenog područja ekološke mreže Natura 2000 na otoku Drveniku i podizanju svijesti o važnosti zaštite prirode.
Projekt uspostave Hrvatskog centra koralja Zlarin obnovom i uređenjem kuća Šare i Kažerma primakao se samom kraju. Kuća Kažerma funkcionirat će kao izložbeni prostor sa stalnim postavom koji će uključivati prikaz ekosustava i zaštićenih vrsta šibenskog arhipelaga, tradiciju koraljarstva Zlarina i knjižnicu sa znanstvenim radovima i poezijom Vesne Parun. Objekt će biti opremljen najsuvremenijom tehnologijom poput proširene stvarnosti, kinetičkih figura i drugih audio vizualnih atrakcija. Kuća Šare, pak, preuređena je u edukacijsko istraživački centar s amfiteatrom i smještajnim jedinicama za istraživače i znanstvenike.
Od projekata koji su u tijeku u Gradu kažu da je bitno spomenuti projekt fotonaponskih elektrana na krovovima javnih zgrada u Šibeniku. Projekt obuhvaća postavljanje fotonaponskih elektrana na pet lokacija, a to su: zgrada gradskog bazena, gradske uprave te triju osnovnih škola. Ukupan iznos investicije je oko 2,5 milijuna kuna (330 tisuća eura), a Grad Šibenik sudjeluje u financiranju s nešto manje od milijun kuna (132 tisuće eura). Ovim projektom povećat će se kapaciteti za proizvodnju solarne energije, odnosno povećanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora. Ovim se utječe na smanjenje emisije CO2, klimatske promjene i učinke negativnih klimatskih promjena koje su stvarne, realne i na području grada Šibenika zabilježene posljednjih godina kroz šumske požare, podizanje razine mora, temperaturne razlike i vremenske uvjete koji sve češće odudaraju od prosjeka.
Također, kažu, trenutačna ekonomska i politička situacija u Europi pokazala je europsku ovisnost o fosilnim gorivima, zbog čega je potreba za brzim prelaskom na čistu, obnovljivu energiju, kao i za smanjenjem potrošnje energije, postala očitija nego ikada.
U tijeku su i provođenje projekata „Dječji pogled na svijet“ te „RASTEM“. U prvom je Grad kao partner Dječjeg vrtića Smilje, ustanove koje je osnivač, povukao nešto manje od 5 milijuna kuna (664 tisuće eura) iz EU fondova koji se koriste za produljenje radnog vremena vrtića, nabavljanje moderne interaktivne opreme za djecu te se osigurava dostupnost i obuhvaćenost djece programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Cilj projekta je da vrtići postanu generator demografske obnove kraja, uz neophodnu pomoć roditeljima koja će biti jamstvo njihova ostanka i uključenosti u zajednici.
Što se tiče projekta RASTEM, riječ je o projektu ukupne vrijednosti više od 2 milijuna eura. U projektu sudjeluje pet osnovnih škola kojima je osnivač Grad Šibenik, a u njima se uređuju učionice koje će imati dodatnu infrastrukturu, dok je naglasak na robotici, meteorologiji, klimatologiji i poduzetništvu. Namjerava se educirati minimalno 15 nastavnika koji će dalje moći educirati, ne samo djecu i druge nastavnike, već i 200 djece do završetka projekta. U opremanje spada i okoliš OŠ Meterize, gdje će se urediti park na otprilike 300 kvadrata, koji će služiti djeci za edukaciju o klimatskim promjenama. Jedan STEM park bit će izgrađen u okolišu Trokuta, Centra za nove tehnologije koji je Grad Šibenik već sagradio uz pomoć EU sredstava. Uz to, još jedna osnovna škola s područja Grada dobit će posebnu izdvojenu nadogradnju za STEM učionicu.
Grad Šibenik je nositelj ili partner niza manjih EU projekata. Preko nekih od njih pokušava riješiti probleme utjecaja pandemije virusa covid-19 na populaciju, deinstitucionalizacije socijalne skrbi, javnog zdravlja posebice dijabetesa i kadriovaskularnih bolesti, pojačati klimatsku neutralnost…
Od projekata u najavi izdvajaju novi Vatrogasni dom u bivšoj vojarni Bribirskih knezova za koji je Grad Šibenik već od države dobio 18 tisuća kvadratnih metara atraktivnog zemljišta. Projekt novog vatrogasnog doma, koji ima mogućnost prerastanja u Centar za borbu protiv prirodnih katastrofa i klimatskih promjena, u fazi je izrade glavnog i izvedbenog projekta. Njegova procijenjena vrijednost je oko 42 milijuna kuna (5,57 milijuna eura), a financirao bi se djelom i iz europskih fondova.
Na istoj lokaciji Grad Šibenik namjerava graditi i Centar za mlade koji je u procesu prijave za fondove EU. Centar obuhvaća prenamjenu prostora bivše vojarne gdje bi bio smješten društveno-sportski sadržaj koji bi obuhvaćao koncertnu dvoranu, sportsko–penjačku dvoranu, prostor za radionice i skate park. Namjera gradske uprave je preobrazba derutnog i zapuštenog područje te ga staviti u funkciju. Centar za mlade uklapa se u strateško opredjeljenje Grada Šibenika koji razvija prostor za visoko obrazovanje i mlade u djelu grada gdje se nalaze bivše vojarne. (L.K.)
