Nakon što je Grad Knin donio odluku po kojoj će radno sposobni korisnici socijalne pomoći ubuduće morat sudjelovati u radovima za opće dobro ili će izgubiti pravo na pomoć, istražili smo kako to funkcionira u gradovima koji ovu praksu, kao rijetki primjeri u zemlji, provode već godinama pokušavajući uvesti reda u sustav socijalne skrbi

Vijest da su Marko Jelić i njegova gradska uprava u Gradu Kninu odlučili aktivirati zakonsku mogućnost i uvesti obvezu ‘odrađivanja’ socijalne pomoći za radno sposobne građane pozitivno je odjeknula u javnosti jednako kao i prije dvije godine kad je istu mjeru u Bjelovaru uveo Dario Hrebak.

U situaciji kad uvozimo radnu snagu i kad u proračunu nema dovoljno novca za doista bolesne i nemoćne,  dio javnosti je iziritiran  činjenicom da novac, među ostalim, odlazi i na socijalnu pomoć onima koji mogu raditi. A riječ je o gotovo 300 milijuna kuna godišnje. Naime, po podacima resornog Ministarstva, u listopadu je u Hrvatskoj  zajamčenu minimalnu naknadu od 800 kuna prima 62.491 osoba, od čega je čak 45 posto -28.566,  radno sposobno. U Kninu, pak, od socijalne pomoći živi oko 2.300 ljudi, od čega ih je 399 radno sposobnih.

Iako je oduzimanje prava na socijalnu pomoć radno sposobnim korisnicima koji se, bez opravdanog razloga, odbiju odazvati na rad za opće dobro odavno propisano Zakonom o socijalnoj skrbi, u praksi su to vrlo rijetki slučajevi jer se gradovi koji već koriste ovu zakonsku mogućnost mogu prebrojati na prste jedne ruke.

Koliko je poznato, odrađivanje socijalne pomoći dosad su uveli u Čazmi, Durđevcu, Orahovici, Murskom Središću i Bjelovaru, a mi smo istražili kako to funkcionira i kakvi su efekti.

Čazma: 65 korisnika izgubilo pravo, devet ih dobilo stalni posao

Grad Čazma prvi je krenuo s ovom praksom još 2014. godine, a gradonačelnik Dinko Pirak u startu naglašava kako je to zakonska obveza koju bi trebali provoditi svi gradovi u zemlji. Pirak je zadovoljan efektima ove mjere jer se iz godine u godinu smanjuje broj korisnika socijalne pomoći.

‘Mi s ovim programom idemo već nekoliko godina i mislim da on ima obostranu korist i zato mi je drago da ga počinju provoditi i u ostalim gradovima. Ljudi koji dobivaju socijalnu pomoć, a radno su sposobni, odrade za taj novac, što je naravno dobro i za same ljude, primatelje socijalne pomoći, ali i za društvo u cjelini’, kaže gradonačelnik. Dodaje kako je dosad devet osoba koje su pozvane na javne radove, a koji su se pokazali kao pouzdani i vrijedni, dobilo stalni posao u gradskom komunalnom poduzeću.

Pirak kaže kako je u početku bilo dosta odbijanja, no kasnije su ljudi vidjeli da je prihvaćanje posla u njihovom interesu i zato taj model sada dobro funkcionira jer im se u dogovoru sa gradskim službama i komunalnim poduzećem nalazi posao kojeg mogu obavljati na obostranu korist.

U Čazmi je, tako, kažu nam u Gradu od 2014. godine rad za opće dobro odradilo 125 radno sposobnih korisnika socijalne pomoći, a odbilo je njih 65 i zbog toga na pola godine izgubilo pravo na naknadu. Najviše otpora ovoj praksi bilo je u prvoj godini provođenja modela, kada je čak 61 korisnik izgubio pravo na naknadu zbog odbijanja radova. No, već iduće godine raditi su odbila tek četiri radno sposobna korisnika i to su za sada posljednji takvi slučajevi jer su u 2016. i 2017. radove odradili svi pozvani radno sposobni korisnici. Ove su godine na javne radove pozvali 30 korisnika od kojih se tek 9 javilo na poziv, s tim da je tek dvoje spremno sudjelovati u radovima.

Ističu kako imaju odličnu suradnju sa Centrom za socijalnu skrb koji ih redovito obavještava o osobama koje su radno sposobne i ostvaruju pravo na zajamčenu minimalnu naknadu, no upozoravaju i na nedostatke programa. Naime, Zakonom nije detaljno razrađen način rada, a gradovi moraju snositi dodatne troškovi osiguranja djelatnika i liječnike preglede, te sve ostale troškove (sredstva za rad, voditelja, organizacije poslova i sl.)

Direktor čazmanskog komunalnog poduzeća Ivan Beljan kaže nam, pak, kako su oni na sebe preuzeli troškove liječničkih pregleda i osiguranja korisnika socijalne pomoći koji su se odazvali pozivu i odradili svojih 45 dana godišnje na čišćenju i uređenju javnih površina, sortiranju otpada, i sličnim poslovima. Beljan je zadovoljan učincima ove mjere jer je njome podignut komunalni standard i čistoća grada, ali je i smanjen broj korisnika socijalne pomoći koji su primali novac, a istodobno radili na crno.

Navodi, naime, kako je do ove mjere bilo ‘socijalnih slučajeva’ koji su živjeli u velikim kućama i zarađivali novac na crno, no nakon što su dobili poziv za javne radove i odbili ga, bilo ih je sram ponovo se nakon šest mjeseci prijaviti za socijalnu pomoć.

Đurđevac: U prvoj godini 25 korisnika izgubilo pravo, ove godine 6

Grad Đurđevac ovu mjeru, u suradnji s Centrom za socijalnu skrb i komunalnim tvrtkama, provodi od lipnja 2015., a sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi svi radno sposobni korisnici zajamčene minimalne naknade dužni su odraditi 30 do 90 sati mjesečno rada za opće dobro. Kako nam kažu u Gradu, trenutno obvezu rada za opće dobro ima oko 40 radno sposobnih korisnika s područja Đurđevca.

Kao i u Čazmi, i u Đurđevcu je najviše otpora ovoj mjeri bilo u prvoj godini provođenja, kada je pravo na socijalnu naknadu zbog neodazivanja na poziv na rad za opće dobro izgubilo 25 radno sposobnih korisnika.

U 2019. godini korisnici su do sada odradili preko 16.000 sati rada za opće dobro te su radili na održavanju i uređenju javnih površina te cvjetnih gredica na području grada Đurđevca, a naročito u centru grada i oko utvrde Stari grad. U ovoj godini se do sada zaposlilo 15 osoba koji su bili korisnici zajamčene minimalne naknade, a samo ih je 6 izgubilo pravo na naknadu zbog toga jer se nisu odazivali na pozive.

‘Mi nastojimo sve one koji se trude i marljivo rade na radovima za opće dobro i zaposliti. Grad Đurđevac u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje kroz različite programe javnih radova godišnje uspije zaposliti oko 60 osoba, a kod zapošljavanja se vodi posebna briga o tome da to budu osobe starije od 50 godina, osobe korisnici zajamčene minimalne naknade te ostale osobe u nepovoljnom položaju na tržištu rada. Iznimno mi je drago da ih na ovaj način vraćamo u radni odnos te da nam upravo oni pomažu u uljepšavanju i održavanju našega grada. Možemo se pohvaliti da je veliki broj osoba koje su prije radile na javnim radovima ili na radovima za opće dobro, sada zaposleni u gradskim, ali i drugim tvrtkama’, kaže gradonačelnik Hrvoje Janči.

Grad će, nastavlja, nastaviti provoditi ovu mjeru u intervalima tako da će korisnici naknade odrađivati rad za opće dobro svaki drugi tjedan od ponedjeljka do petka u trajanju od 6 sati dnevno.

Orahovica: Od 105 pozvanih, 47 odradilo rad za opće dobro, 53 se opravdalo liječničkim potvrdama

Grad Orahovica već godinama provodi program zapošljavanja osoba koje primaju minimalnu zajamčenu naknadu, te je i ove godine kroz takav program radilo 15 osoba, kažu nam u Gradu.

‘Svi radno sposobni i djelomično radno sposobni korisnici zajamčene minimalne naknade budu obavješteni o predstojećem radu te s njima svake godine bude održan sastanak na kojem se definiraju poslovi koji će te osobe obavljati, mahom se radi o održavanju gradskih površina, i u tome nam takve osobe pomažu. Većina radno sposobnih korisnika se odazove pozivu i na taj način participiraju u obavljanju nekih društveno korisnih poslova te se i sami osjećaju korisno’, kaže gradonačelnica Ana-Marija Petin i ističe kako Grad na ovaj način uključuje stanovnike u aktivan građanski život te uz obavljanje društveno korisnih poslova razvija svijest o tome da se radno sposobno stanovništvo mora uključiti u obavljanje onih poslova koji su svakodnevica.

Oni korisnici zajamčene minimalne naknade koji odbiju zaposlenje, riskiraju gubitak naknade i na taj način ih se motivira da prihvate posao. Neki od zaposlenika su se na taj način dokazali, kako su voljni raditi te su se nakon toga i zaposlili. To su samo neki od primjera kako se takva praksa pokazala itekako dobrom i korisnom, ističe gradonačelnica.

Od 2017. godine u Orahovici je na rad za opće dobro pozvano ukupno 105 radno sposobnih korisnika socijalne pomoći, od kojih je radove odradio njih 47, 53 ih je dostavilo liječničke potvrde o nesposobnosti za rad, a petero se uopće nije odazvalo.

Bjelovar: Prepolovili izdatke za jednokratne naknade

Dario Hrebak prvi je gradonačelnik koji je u ovom mandatu odlučio uvesti reda u sustav socijalne skrbi. Grad Bjelovar je, tako, prošle godine u travnju počeo provoditi mjeru kojom radno sposobni korisnici socijalnu pomoć trebaju „odrađivati“ putem rada za opće dobro. ‘Uveli smo reda u sustav i smanjili izdatke za socijalne naknade pa novac sad ide na prava mjesta i onima kojima je stvarno potreban’, kaže gradonačelnik.

Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi i prema popisu kojeg dobivaju od Centra za socijalnu skrb, u svoje komunalno društvo Komunalac upućuju na rad za opće dobro radno sposobne ili djelomično radno sposobne osobe. Riječ je o jednostavnim poslovima čišćenja i održavanja zelenih i javnih površina, a u dogovoru s Komunalcem odrađuje se 40 radnih sati na mjesec, odnosno jedan radni tjedan.

U prošloj godini se tako, prema izvještajima Komunalca,  78 ljudi javilo na poziv za rad za opće dobro, od čega ga je 44-ero i odradilo, 28 ih nije odradilo, a šestero je prilikom liječničkog pregleda u Komunalcu proglašeno nesposobnima za rad. Prema izvještajima, do sada se u 2019. godini Komunalcu javilo 124 ljudi. Od toga ih je 79 odradilo rad za opće dobro, dok ih 33 nije odradilo. Dvanaestero ih je prilikom javljanja na poziv sa sobom donijelo potvrde o nesposobnosti za rad. Na temelju rješenja Centra za socijalnu skrb u prošloj je godini Grad Bjelovar ukinuo 17 troškova stanovanja čime su gradski izdaci, koji su u svibnju 2018. u tu svrhu iznosili 82.543 kn, u prosincu već sniženi na 75.601 kn.  U ovoj godini, do sada, ukinuta su četiri troška stanovanja.

Također, pomaci se jasno vide na jednokratnim pomoćima. Grad Bjelovar je svojim korisnicima koji se nisu odazvali na pozive na rad za opće dobro ukinuo jednokratne pomoći. U ukupnom iznosu kojeg Grad isplaćuje za jednokratne novčane pomoći u 2017. tako je isplaćeno 335.551 kunu, prošle godine 165.017 kuna, a ove godine, do sredine listopada, 112.218 kuna. Uz to, u prošloj godini, na temelju popisa Centra za socijalnu skrb, 329 korisnika zajamčene minimalne naknade koristilo je naknadu za ogrjev, dok ih je ove godine 285, što znači da se broj korisnika naknada smanjio.  (Marija Pulić Drljača)