Vrijeme brzo ide, leti, prolazi, sjećanja nikada. Kako i bi, Grad Heroj, pod žestokom opsadom je bio punih 87 dana. Blizu tri mjeseca. Bitka za Vukovar, o njemu se radi, zar treba i napominjati, završila je 18. studenoga 1991. premda su borbe u pojedinim njegovim dijelovima trajale još koji dan, kada su, uz potporu i pustošenje srpskih paravojnih snaga, Vukovar okupirale postrojbe bivše JNA. Počinjeni zločin u agresiji nezabilježen do tada u Europi od 2.svjetskog rata – 2.717 poginulih, 34 djece od 7 mjeseci do 17 godina, nije nažalost i konačan. Potraga za nestalima, njihovim sudbinama, traje i dan danas. U spomen na stradanje i žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu, gradom će i ove godine,18.11., proći 25. Kolona sjećanja…
Ljudske žrtve su strašne, neusporedive, ali izuzetno teške bile su i duboke rane koje je pretrpio i sam Grad. Prema službenim podacima, dnevno je na Vukovar padalo između 5.000 i 12.000 projektila. U nasumičnom razaranju srušeno je i gotovo doslovno ‘zbrisano’ 8.272 obiteljskih kuća, uništeno ili značajno oštećeno -5.580 stanova. Ratna šteta pričinjena gospodarstvu procijenjena je na preko milijardu eura.
-Na području Grada Vukovara šteta iznosi 9,5 milijardi kuna, kod čega se na gospodarstvo odnosi 4,6 milijardi kuna, na gospodarsku infrastrukturu 2,3 milijarde i na privatnu imovinu 2,6 milijardi kuna. Oko 60 posto objekata je u ratu potpuno uništeno, a 30 i više posto oštećeno, šteta koju su u krvavom pohodu na Vukovar doživjeli industrija i rudarstvo iznosila je 2 milijarde kuna, poljoprivreda i ribarstvo -1,3 milijarde, građevinarstvo -50 milijuna, promet i veze -2 milijuna, trgovina -130 milijuna, ugostiteljstvo i turizam -20 milijuna, stambeno-komunalna djelatnost -62 milijuna, financijske i druge usluge -11 milijuna, obrazovanje i kultura -75 milijuna, zdravstvo i socijalna zaštita -78 milijuna, lokalna uprava i samouprava- 835 milijuna kuna… – stoji u Programu ukupnog razvoja Grada Vukovara…
Okupacijom prije rata vrlo naprednog područja zaustavljen je svaki daljnji oblik razvoja. Procesom povratka trebalo je krenuti ispočetka na svim životnim područjima. Razdoblje neposredno nakon mirne reintegracije predstavljali su intenzivna obnova prostora, izgradnja objekata, novih sadržaja i povratka života. Naravno, ne bez puno muke, poteškoća, prepreka, ali i mukotrpna rada, upornosti, truda.
Problematika vukovarskog gospodarstva je uistinu izuzetno kompleksna i mora se zaista sagledavati u okvirima ratnih i poslijeratnih posljedica, a najveći problem predstavljala je teška ekonomska situacija tvrtki koje su bile prijeratni nositelji razvoja Vukovara. Nekadašnje gigante poput Borova, Vupika, Vuteksa, Veleprometa, Drvoprometa i drugih gradskih tvrtki, kojih su neke zapošljavale i po dvadesetak tisuća ljudi, više nije bilo moguće obnoviti, većina tih tvrtki su se našle u stečaju ili procesu privatizacije, opterećene dugovima, viškom zaposlenih, tehnološki zastarjelom tehnologijom, velikim oštećenjima, gubitkom tržišta, nedostatkom visokoobrazovanih stručnjaka…
Vlada je s ciljem rasterećenja poslovanja pojedinih tvrtki otpisala značajni dio dugova, nakon čega su se neke uspjele izboriti i ponovno stati na noge, nastavljajući s poslovanjem, no problemi su se javljali u nedostatku investicija koje bi otvarale nova radna mjesta, širenju poslovanja i podizanju razine tehnološko-tehničkih procesa, nepostojanju slobodnih parcela zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa… uz posljedičnu besperspektivnost i iseljavanja mladog i aktivnog stanovništva.
Postizanje konkurentnosti na tržištu rada u uvjetima EU moguće je bilo postići jedino- ‘privlačenjem visokoobrazovanih i usko specijaliziranih kadrova, njihovim stalnim usavršavanjem i stvaranjem visoko motivirajuće radne sredine, koja će ih znati i zadržati’, ali uslijed prijeratne orijentacije Vukovara na velike poslovne sustave, malo i srednje poduzetništvo je bilo slabo razvijeno i zastupljeno, bez obzira na dugu tradiciju obrtništva. Dodatan uteg razvoju poduzetništva bio je i kasniji početak obnove u Vukovaru u odnosu na ostatak RH. Ipak, zadnjih godina, naročito unazad nekoliko, u gospodarstvu Vukovara uočavaju se ipak pozitivni pomaci, Gradska uprava nastoji podizanjem kvalitete života omogućiti stanovnicima Grada potrebnu infrastrukturu, društvene sadržaje i kroz poticaje na gospodarsko osnaživanje područja osigurati potrebne uvjete za povećanje poduzetničke aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta.
U čitavom nizu toga spomenimo tek obnovu vrtića, škola, bolnice, uređeni centar i šetnicu uz Dunav, moderni nogometno-atletski stadion i bazen, obnovljen Dvorac Eltz, Vučedolski muzej, Veleučilište Lavoslav Ružička s preko 1.000 studenata, otvoren je i Vukovarski vodotoranj…
Dobri gospodarski pokazatelji – unatoč i usprkos ranije nabrojanom, pa onda i pandemiji korona-virusa- govore kako je, temeljem podataka HZMO-a, u prosincu 2022. godine u Vukovaru bilo 10.571 radno mjesto, što je povećanje u odnosu na prosinac 2021. kada se brojalo 10.310 radnih mjesta, ili za 1.514 radnih mjesta više u usporedbi s 2016. godinom, kada je u Vukovaru ih je bilo 9.057. U listopadu 2023. penje se na – 10.912. Značajan porast bilježimo i kada je riječ o Vukovarcima zaposlenima u Vukovaru – u prosincu 2016. zaposlenih Vukovaraca u Vukovaru bilo je 4.708, u prosincu 2022. -5.904, što je prilično povećanje zaposlenika.
Kontinuitet porasta zadržava se i kod otvorenih obrta, pa ih do kraja 2022. u usporedbi s 2018. godinom ima 233 više (ukupno 587), a prošlu godinu obilježio je i nastavak potpore Grada Vukovara poduzetnicima i poljoprivrednicima, pa je Vukovar, sukladno analizi FINA-e, nedavno proglašen 2. najuspješnijim gradom u RH prema ukupnim prihodima poduzetnika. Posvećenost Grada Vukovara razvoju gospodarstva iz godine u godinu daje izvrsne rezultate koji se ogledaju u povećanju kako broja radnih mjesta i porastu broja obrta, tako i otvaranjem novih tvrtki i popunjavanju Vukovarske gospodarske zone, a takav vid pozitivne angažiranosti se nastavlja, ističu iz Grada.
Vukovar je, uostalom, pokazuju i naše proračunske analize, među gradovima s najvećim izdvajanjima za potpore poduzetnicima. Protekle su godine u proračunu za njih izdvojili 1,1 milijun kuna, no zbog velikog interesa poduzetnika povećali su sredstva i osigurali dodatnih 1,4 milijuna, pa su poduzetnicima na kraju pomogli sa 2,5 milijuna kuna. U Rodnoj kući Lavoslava Ružičke upriličena je prije desetak dana dodjela ugovora poduzetnicima koji su ostvarili pravo na potporu temeljem Javnog poziva za 2023. Prvobitno je osigurano 265.445,62 eura, a nakon obrade svih zahtjeva dodatno je osigurano 79.486,17 eura čime su svi podnositelji zahtjeva koji ispunjavaju uvjete ostvarili potporu – u konačnici, ove godine Grad Vukovar je osigurao ukupno 344.931,79 eura bespovratnih potpora poduzetnicima. Od 2015. do danas putem ove mjere u vukovarsko gospodarstvo izravno je uloženo 3.748.248,73 eura. Brojke su općenito u stalnom porastu, pa je u kolovozu 2023. u Vukovaru bilo 10.652 zaposlenih osoba, što je uspoređujući s kolovozom 2022. povećanje za 2,6 posto, odnosno 277 osoba.
-Vukovarsko gospodarstvo nakon Domovinskog rata prošlo je težak i trnovit put te je ono danas drugačije u smislu poslovnih subjekata; prevladava veći broj manjih poduzeća. No, ne možemo ne iskazati zadovoljstvo s ovakvim pokazateljima koji su plod velikih napora naših programa, mjera i projekata. Raduje nas što sve veći broj investitora i ljudi pronalazi svoju budućnost u Vukovaru – istaknuo je gradonačelnik Ivan Penava.
Vukovar u gospodarstvu bilježi ogromne iskorake, no kako navodi, oni bi bili još veći i bolji kada bi postojala sinergija kompletne vertikale vlasti osviještene o problemima odlaska ljudi i posvećena razvoju gospodarstva, što nažalost -nije slučaj…
U gospodarstvu Vukovara predvodi prerađivačka industrija koja drži 30 posto u ukupnoj zaposlenosti na području grada, a slijedi ju trgovina, građevina i poljoprivreda. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi na kraju 2022. evidentirana su 433 poljoprivreda gospodarstva, dok ih je 2016. godine bilo 263, a za istaknuti je i kako je sve više zaposlenih u sektoru turizma. U posljednjih 5 godina broj obrta je porastao za 72 posto, lani je 6 novih tvrtki izgradilo svoje objekte u Vukovarskoj gospodarskoj zoni, toliko je i novih djelatnosti u poslovnim prostorima VGZ-a unutar koje je u prošloj godini 96 novozaposlenih osoba, a trenutno ukupno posluje 70 poslovnih subjekata s oko 670 zaposlenih na 95 posto prodanog i zauzetog zemljišta. Pozitivnim brojkama uvelike doprinose mjere Grada Vukovara koje potiču otvaranje novih poduzeća.
Od 2015. do danas izdvojeno je 25 milijuna kuna za potpore poduzetnicima iz gradskog proračuna. Dodamo li tome potpore koje su isplaćene putem FORGV-a, za potpore poduzetnicima s područja Vukovara izdvojeno je preko 60 milijuna kuna. A prije spomenuta Vukovarska gospodarska zona je u nekoliko godina doživjela potpuni preobražaj. Od mjesta koje je bilo zaraslo travom, do mjesta poduzetničkog procvata.
U Vukovaru kontinuirano s punim pravom zastupaju tezu da snaga grada počiva na snazi gospodarstva, pa iz godine u godinu značajna sredstva ulažu na tom bitnom polju, u gospodarsku sliku i bespovratne potpore gospodarstvenicima. Ali i poljoprivrednicima. U 2023.- 53 poljoprivrednika iskoristilo je bespovratnih 132.723 eura. Činjenica da su sredstva iskorištena u svega 13 dana govori o uspješnosti mjere koja se kreira upravo u suradnji s poljoprivrednim proizvođačima
Grad Vukovar je u našim analizama i istraživanjima, prema podacima FINA-e, nadležnih ministarstava i specijaliziranih agencija, konstanto dio vrha brojnih ljestvica u Hrvatskoj po raznim parametrima, od ulaganja u obrazovanje, mlade i obitelj, broju upisane djece u vrtiće, do primjerice visine ukupnih prihoda poduzetnika. Vukovar se i, po drugi puta, ove godine, plasirao u veliku završnicu izbora za Najbolji grad koji su tradicionalno zajednički proveli portal Gradonačelnik.hr i Hanza Media. I opet, kao i odmah 2022. u premijernom finalu, ponio naslov pobjednika, u kategoriji koju i sami na Dunavu i Vuki drže možda i najbitnijom za daljnji razvoj i napredak – Demografija, obrazovanje, mladi i socijalna politika…
Foto: Vanesa Pandzic / CROPIX
-Naš Grad ulaže veliki trud i značajna sredstva u svrhu podizanja standarda u obrazovnim ustanovama kojima je osnivač, ali i u onima kojima nije osnivač. Uz vlastita sredstva trudimo se u Vukovar privlačiti i bespovratna sredstva EU fondova, a brojne mjere koje provodimo usmjerene su upravo na obrazovni sustav što nam u konačnici daje ovakve sjajne rezultate na koje smo ponosni- naglašavaju i često s punim pravom ponavljaju ponosno iz Grada. Nerijetko ističu svoju posvećenost u osiguranju kvalitetnih uvjeta života mladim sugrađanima. Svjesni važnosti ulaganja u budućnost Vukovara, njegovu mladost uvijek, napominju, stavljaju visoko na liste prioriteta. Važno je, naglašavaju, podizati standarde u obrazovnim ustanovama, činiti vlastito okruženje ugodnim mjestom za daljnji osobni, ali i profesionalni razvoj svakog pojedinca.
Mjere koje provode u sustavu obrazovanja i socijalne politike vidljivo daju i svoj rezultat. U vukovarskoj gradskoj upravi iz demografskih mjera koje su usvojili izdvajaju naknade za novorođenu djecu koje su 2021. godine povećane pa danas iznose za prvo dijete u obitelji 530 eura, uz dodatnih isto toliko za opremanje novorođenčeta, zatim za drugo dijete 930 eura, a za treće i svako sljedeće potpora iznosi 1.330 eura. Ove godine, s danom 06.11., za 185 novorođenčadi isplaćeno je 199.503,61 eura naknada.
Vukovar je u 2022. imao najveći broj rođenih beba u posljednjih 25 godina. Već u prvoj polovini prošle godine bilježio se rekordan broj poroda. Naime, nikada ranije od mirne reintegracije do danas nije dosegnuto 200 poroda već sredinom lipnja. Dok cijela Slavonija, pa i Hrvatska, padaju u brojevima poroda, Vukovar je u u šestom mjesecu bilježio čak 20 posto rasta.
A posljednjih nekoliko godina i gradski dječji vrtići bilježe stalni i kontinuirani porast upisanih polaznika. Pretprošle je godine u vukovarske dječje vrtiće novoupisano 182 djeteta, dok je minule godine taj broj 217, što čini 19,2 posto povećanja. Pozitivan trend se nastavio i za 2023./24. kada je vrtiće krenulo više čak 68 malih polaznika. U 2022. Grad je za dječje vrtiće izdvojio -13,8 milijuna kuna. Uz EU sredstva idu i projekti dogradnje i opremanja centralnog objekta DV Vukovar I i područnog objekta Mitnica, kojim će se u osigurati dodatni dnevni boravci, uz dodatna mjesta. Bespovratna sredstva iznose 324.905,44 eura, a projekt je financiran iz NPOO-a…
Grad Vukovar godinama osnovnoškolcima (u 2023. -1.770 učenika,190 prvašića) osigurava potreban školski materijal, osigurava se besplatna prehrana svim učenicima u riziku od siromaštva, asistenti u nastavi, za najuspješnije osnovnoškolce i besplatna jadranska ljetovanja. Kroz srednjoškolsko obrazovanje Grad mlade podupire potpunim financiranjem karte javnog prijevoza i sufinanciranjem karte međugradskih autobusa, ali i stipendiranjem učenika deficitarnih zanimanja s po 400 kuna.
Percipirajući rekordnu inflaciju, odlučili su korigirati iznose stipendije i povisiti ukupan iznos- u novoj školskoj/akademskoj godini osigurano je ukupno 292.307,16 eura u proračunu Grada Vukovara. Prošle godine povećali su i iznos nagrada za izvrsne studente s 1.000 na 1.250 kuna, a nastavljaju u smjeru nagrađivanja i poticanja izvrsnosti uvodeći i novu mjeru kojom nagrađuju učenike i njihove mentore koji ostvare izvrsne rezultate na državnim natjecanjima.
Za istaknuti je i kako su završeni i radovi na obnovi nove zgrade Veleučilišta. Tamošnji novi i stari stanari mogu uživati najviše standarde obrazovanja preseljenjem u obnovljenu zgradu Radničkog doma. Kada govorimo o cjelokupnom sustavu obrazovanja Grad Vukovar je 2022. godine izdvojio 29,3 milijuna kuna, što je za 3,6 milijuna kuna više u odnosu na 2021.
Vukovar je prvi u RH uveo i jedinstvenu demografsku mjeru sufinanciranja režijskih troškova obiteljima s troje i više djece do 16 godina starosti, a što po korisniku godišnje iznosi 6.300 kuna. Ne čudi, centar Vukovarsko-srijemske županije, poziciju u Top 10 naše analize ulaganja u socijalnu zaštitu zaslužio je velikim porastom izdvajanja za tu namjenu u Proračunu 2021. naspram Proračuna 2020. – iznosi 3.273.336 kuna (5.163.082 – 8.436.418 kuna). Socijalna osjetljivost Grada očituje se u raznim mjerama koje provodi već dugi niz godina.
Grad Vukovar se u našoj Top 10- Top 10 analizi za 2021. našao u vrhu i na temelju niza proračunskih izdvajanja po glavi stanovnika – 1. su u RH bili po izdvajanju za sport (1.257 kuna), 3. po ulaganju u obrazovanje (5.891 kuna), 5. po ‘per capita’ subvencijama poduzetnicima (199 kuna)…
-Dobra proračunska politika i svakodnevna suradnja s lokalnom zajednicom na svim razinama ključ je uspjeha, pa se tako Grad Vukovar u posljednje vrijeme često svrstava u Top 10 ljestvice na brojnim područjima. Sve to zajedno nedvojbeno je dobar pokazatelj da Vukovar iz dana u dan postaje sve bolji i razvijeniji, a kao takav i poželjan grad u kojemu je ugodno živjeti, rasti i odrastati- komentirao je gradonačelnik Penava.
Uz redovna sportska izdvajanja, mogu se pohvaliti završenim velikim kapitalnim projektom – novim, modernim gradskim stadionom vrijednim preko 12 milijuna kuna. Energetski je obnovljena sportska dvorana, a uskoro nas u Vukovaru očekuju i novi sportski projekti – profesionalni tereni za odbojku na pijesku, novi BMX park… kako bi Vukovarke i Vukovarci, osobito djeca i mladi, imali sve preduvjete za zdrav život kroz bavljenje sportom i sportskim aktivnostima.
Uvode se i mjere potpore namijenjene ribarima i turističkim iznajmljivačima. A turizam polako, ali sigurno, postaje Top gospodarska grana. Potvrđuju to turistički podaci s datumom 14.11. Dolazaka je u 2023. zabilježeno 47.931 ili +48,10 posto, a noćenja- 77.102 (+38,7 posto) u usporedbi s 2022. Do 10.11. u Vukovar je uplovilo 337 brodova- kruzera i 44.610 putnika. Dunavom uplovljavaju gosti iz cijelog svijeta od proljeća sve do kraja prosinca. Najviše ih je iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Kanade i – SAD-a.
U gradu je 80 smještajnih objekata s 1121 ležajem, a ove godine otvorena su 22 nova smještajna objekta. Vukovarske atrakcije zauzimaju visoko mjesto u motivima dolaska, a tu su naravno i brojne manifestacije i festivali koji privlače sve veći broj gostiju u grad (Vukovar film festival – s pregršt filmova i posjetitelja, Dunavfest Međunarodni dan Dunava, Etno sajam, Festival SVI zaJEDNO HRVATSKO NAJ…), ali i prepoznatljiva etno, eno i gastro ponuda, uz očuvan prostor koji nudi autentičan doživljaj. Novim sjajnim rezultatima Vukovar je opravdao i prošlogodišnje priznanje kojim je na Danima hrvatskog turizma svrstan među prve tri najuspješnije kontinentalne destinacije gradskog turizma u RH…
-Vukovar je danas izuzetno lijep grad, u kojem je ugodno i živjeti. Grad je to koji ima sve potrebno za lijepu svakodnevicu, ako se osvrnemo desetak godina u nazad, puno toga u našem gradu nije postojalo, sada se zaista možemo ponositi njegovom transformacijom u svakom smislu. Ali i raznim titulama koje vrlo često osvaja, čemu svakako uvelike pridonose i njegovi građani. Jer, grad nisu samo ulice, parkovi i trgovi. Grad su njegovi ljudi. U budućnosti nas kao i do sada čeka još puno projekata na dobrobit Vukovarki i Vukovaraca i veselimo se svakome od njih- naglašava gradonačelnik Ivan Penava… (Pero Livajić)
Državna financijska potpora…
Predsjednik Upravnog odbora Fonda, ministar Šime Erlić, istaknuo je nedavno neupitnu podršku Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i cijele Vlade RH Gradu Vukovaru, kao i strateškim projektima, što se najbolje vidi kroz konkretne brojke- Proračun Fonda za obnovu i razvoj grada Vukovara 2016. godine iznosio je 5,3 milijuna eura (40 milijuna kuna), dok je za 2022. realiziran u iznosu od 9,62 milijuna eura (72,5 milijuna kuna), a za 2023. planiran u iznosu od 9,82 milijuna eura (74 milijuna kuna).
Proljetos je iz Fonda doneseno nekoliko bitnih odluka za potpore poduzetnicima i provedbu projekata. Između ostalog, odobreni su projekti Grada Vukovara koji će se financirati iz državnog proračuna kroz FORGV u iznosu od 2,65 milijuna eura (20 milijuna kuna). Najznačajnije odobreno financiranje odnosilo se na projekt unutarnjeg opremanja Radničkog doma u Borovu naselju u iznosu od 1,16 milijuna eura (8,7 milijuna kuna). U tom kontekstu treba istaknuti kako je u raniju rekonstrukciju zgrade i prenamjenu prostora za Veleučilište Vukovar, Fond uložio 2,3 milijuna eura (17,3 milijuna kuna). Donesena je i odluka o raspisivanju javnog poziva za financiranje projekata kapitalnih ulaganja u Vukovaru, razvojnih projekata javnih institucija koji mogu ostvariti i 100 posto bespovratnih sredstava, ili maksimalno 1.500.000 eura (11,3 milijuna kuna) u 36 mjeseci (na godišnjoj razini 500.000 eura). Također, nastavlja se s podrškom poslodavcima kroz isplatu povrata doprinosa koji su za 2023. predviđeni u iznosu većem od 4,5 milijuna eura (34 milijuna kuna). Za razvoj poduzetništva iz gradskoga proračuna je u zadnjih sedam godina izdvojeno 25 milijuna kuna, a uz sredstva Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, radi se o iznosu od preko 60 milijuna kuna.
ITU mehanizam- veliki iskorak…
Grad Vukovar jedan je od 22 hrvatska grada u kojima će se provoditi integrirana teritorijalna ulaganja (ITU mehanizam), a odlukom je utvrđeno urbano područje Vukovar, kao područje u kojem će se provoditi ITU mehanizam u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2021. – 2027. Urbano područje predstavlja jednu cjelinu okupljenu oko pokretača urbanog razvoja – Grada Vukovara, a uz njega su tu i Općine Lovas, Tovarnik, Bogdanovci, Tompojevci i Trpinja.
Ulazak Vukovara u ITU mehanizam jedan je od velikih koraka Vukovara u razvojnom smislu jer je osnovni cilj ITU mehanizama ojačati ulogu gradova kao pokretača gospodarskoj razvoja. Aktivnosti koje će se provoditi doprinijeti će stvaranju povoljnijeg okruženja za poduzetnike na području Vukovara i unaprjeđenju njegove kulturne baštine, a dugoročni cilj projekata financiranih kroz ITU mehanizam je doprinijeti gospodarskom i ekonomskom razvoju Vukovara i unaprjeđenju kvalitete života građana. Spektar prihvatljivog ulaganja odnosi se na brownfield ulaganja, investicije u kulturnu baštinu, energetsku učinkovitost, urbanu mobilnost, održiv turizam, poduzetništvo i drugo. Za lokalne samouprave je to jedinstvena prilika da integriraju svoja ulaganja i ostvare planiranu razvojnu viziju, što će u narednom razdoblju činiti i Grad Vukovar.
Inače, Grad Vukovar našao se u Top 10 gradova i po uspješnosti povlačenja EU sredstava u 2022.– 45.193.174 kuna (2.65 posto udjela u ukupno povučenom novcu hrvatskih gradova), a mjesto u Top 15 zauzima i kod poretka u visini povučenih sredstava po stanovniku (1.950,08 kuna). Pokazala je to naša nedavna analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2022…
Uspješno odgovaraju izazovima i krizama…
Kako se Grad Vukovar nosi sa svim izazovima i krizama koji su nas zahvatili – od inflacije do krize energenata….
-Kada smo prepoznali opasnost globalne krize, na samom njezinom početku, jasno smo naglasili kako uštede ni u kojem slučaju nećemo primjenjivati na našim najmlađima. Rekao bih da se s izazovima nosimo dobro, jer smo na vrijeme prepoznali ozbiljnost situacije i poduzeli konkretne korake, mjere koje provodimo, a kojima činimo uštede, odnose se na područja koja ne utječu uvelike na kvalitetu života građana Vukovara. Prilagođavamo se situaciji i uspješno odgovaramo na postavljene prepreke, a planovi su nastaviti kvalitetno raditi na svim područjima našeg djelovanja. To znači da ćemo nastaviti biti jednako posvećeni mladima, obiteljima, našim starijim sugrađanima, nastavit ćemo u suradnji s gospodarstvenicima, razvijati mjere koji će pridonijeti njihovom poslovanju, nastavljamo osluškivati potrebe naših sugrađana i sukladno tome predano raditi- ističe Ivan Penava.
U 2023. – niz aktivnosti i projekata
Nizom projekata i aktivnosti u Vukovaru se mogu pohvaliti i za 2023. Među ostalima: u Vukovaru se provodi pošumljavanje zelenih površina dronom i sadnja mladih sadnica drveća, 100 novih radnih mjesta u avioindustriji, otvoren novi trgovački centar s preko 50 novih radnih mjesta, započela izgradnja pristupne ceste za budući arheološki park Vučedol – jedan od velikih kapitalnih projekata, u tijeku je unutarnje opremanje nove zgrade vukovarskog veleučilišta, kao i projekt ADICA – u park šumi se uređuje šetnica uz Vuku, ali i gradi adrenalinski park, stijena za penjanje 20 metara (u redu najvećih u RH). U tijeku je i izgradnja BMX parka, postavljanje 12 solarnih panela na javnim zgradama u Vukovaru (6 OŠ, 2 vrtića, tržnica, gradska uprava, bazeni i sportska dvorana). Dječji vrtić Vukovar I proglašen je najljepšim vrtićem u RH u izboru portala Gradonačelnik.hr, u ITU planu veliki su projekti- izgradnja tenis dvorane, unutarnje uređenje Grand Hotela, unaprjeđenje gradskog prijevoza, obnova Eltzovog magazina i prenamjena u glazbeno-umjetnički centar…
Odavanje počasti žrtvama…
Herojska bitka za Vukovar počela je 25. kolovoza, a završila je 18. studenoga 1991. slomom obrane grada koji je branilo oko 1.800 pripadnika Zbora narodne garde i policije, kao i dragovoljaca HOS-a ustrojenih u 204. vukovarsku brigadu HV-a. Po podacima vukovarske bolnice, do okupacije grada poginule su 1.624 osobe, a ranjeno ih je preko 2.500. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko pet tisuća zarobljenih branitelja i civila, iz grada prognano oko 22 tisuće Hrvata i ostalih nesrba. Hrvatski državni sabor donio je 1999. odluku o proglašenju 18.11. Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., kojom je određeno da se dostojanstveno i primjereno oda počast svim sudionicima obrane toga grada.
