Danas nas drugi gradovi traže iskustva i savjete o participativnom budžetiranju koje smo uveli prvi u Dalmaciji, o projektu brendiranja grada koji smo pokrenuli prvi na Jadranu. Naravno da nismo savršeni, da uvijek može bolje, da i mi iz dana u dan učimo, ali odabrali smo teži put rada, odgovornosti, otvorenosti i održivosti. Od ključne je važnosti da Trogir nastavi tim putem, da se ne vrati u doba podjela, destrukcija i svađa.

Uz to što su sanirali 40 milijuna kuna naslijeđenih dugova, udvostručili proračun, realizirali 150 milijuna kuna projekata te za nekoliko stotina puta povećali financiranje projekata EU sredstvima, Ante Bilić i njegova gradska uprava prvi su u Dalmaciji građane direktno uključili u kreiranje proračuna i odlučivanje o raspodjeli prorčunskog novca, te im putem Otvorenog proračuna preko aplikacije omogućili uvid u gradske financije… Što je sve napravljeno i kakvi su planovi za idući mandat, povjere li mu ga ponovo građani, pitali smo gradonačelnika

G. Bilić, na kraju smo Vašeg prvog mandata na čelu Grada Trogira. Kako ste zadovoljni kada se osvrnete iza sebe, jeste li ostvarili sve što ste planirali i svojim građanima obećavali prije četiri godine, za prošlih lokalnih izbora?

-Da mi je netko prije četiri godine rekao da ćemo gotovo dvostruko povećati proračun, realizirati 150 milijuna kuna projekata, ugovoriti i većinom realizirati 40 milijuna kuna projekata (su)financiranih europskim novcem, potpisao bih odmah. Osjećaj je da smo potpuno pokrenuli grad, ali to može biti i subjektivan doživljaj i zato kao inženjer volim mjeriti rezultate u brojkama: povećali smo financiranja nepovratnim novcem iz izvanproračunskih izvora za nekoliko stotina puta, investicije za 250 posto u odnosu na prije četiri godine, sanirali 40 milijuna kuna naslijeđenih dugova i pritom, uz sve neplanirane projekte koji su napravljeni, realizirali ili stavili u fazu realizacije 90 posto onoga što smo i najavili. Postavili smo nove standarde, a pored svih infrastrukturnih projekata i unapređenja kvalitete života građana, mislim da je najveća promjena ta što je Trogir konačno postao normalan grad u kojem se priča o budućnosti, projektima, transparentnosti, smart city strategiji, arhitektonskim natječajima, a ne o aferama.

U četiri godine iza nas moji suradnici i ja davali smo svoj maksimum da pokažemo da naš grad može bolje, nešto smo mogli brže, negdje nismo imali sreće, ali nije korona pogodila samo nas tako da mislim da se nemamo pravo žaliti. Odabrali smo teži put, bez jeftinih trikova, otvoreni prema svima neovisno o ikakvom predznaku, komunicirali smo detaljno naš rad i time napravili presedan u političkoj povijesti Trogira. Naša obećanja dana su crno na bijelo i dobar je osjećaj što danas to možemo pokazati da građani znaju da ih nismo iznevjerili. Konačno smo postali grad u kojem građani sudjeluju u donošenju odluka, znaju gdje njihov novac ide i žele se aktivirati, a to je veći uspjeh od svega. Naravno da smo danas i mi pametniji, iskusniji, osobno učim nešto novo iz dana u dan, pratim druge gradove, tražim dobre prakse koje ćemo implementirati i uvjeren sam da je Trogir spreman za još jedan iskorak.

Danas nas drugi gradovi traže iskustva i savjete o participativnom budžetiranju koje smo uveli prvi u Dalmaciji, o projektu brendiranja grada koji smo pokrenuli prvi na Jadranu. Naravno da nismo savršeni, da uvijek može bolje, da i mi iz dana u dan učimo, ali odabrali smo teži put rada, odgovornosti, otvorenosti i održivosti. Od ključne je važnosti da Trogir nastavi tim putem, da se ne vrati u doba podjela, destrukcija i svađa. Kad sve to pogledamo u kontekstu epidemije, onda to dobije dodatno na težini i moram biti zadovoljan.

Što biste istaknuli kao najvažniju i najveću stvar koju ste napravili za svoj grad u ove četiri godine? Po čemu je Trogir danas bolje mjesto za život nego prije četiri godine i gdje je konkretno napravljen najveći napredak?

-Najponosniji sam što je Trogir danas primjer u Dalmaciji i Hrvatskoj, a ne grad slučaj kakav je nerijetko bio godinama. Posebno me vesele dva vrtića koja smo napravili i upisali svu djecu. Smanjili smo cijene vrtića i osigurali produženi boravak te osigurali logopeda i psihologa.

Iduća stvar na koju sam jako ponosan je kvalitetan odnos sa svim razinama vlasti. Normalno komuniciramo sa svima, pripremamo projekte na vrijeme, imamo rezultate iza sebe i s takvim pristupom nitko nam nikad nije zatvorio vrata. Samo kad spomenemo novi most i novu trajektnu luku, uređenje trga ispred ribarnice, šest novih dječjih igrališta ili obnovu Batarije, čime se broj djece koja tamo treniraju udvostručio, jasno je kolika se promjena dogodila.

Postajemo zeleni grad, bez velike buke i problema sanirali smo deponij, otvorili reciklažno dvorište i osigurali mir u pogledu odlaganja za iduće četiri godine, usporedno s time traju radovi na širenju vodovodne i kanalizacijske mreže, sadimo više stabala i grmova nego ikad do sada.

Puno toga je odmaklo daleko, od POS-ovih stanova, izrade “smart city” strategije, pripreme novih projekata…

 Koje biste još projekte i mjere istaknuli kao ključne za razvoj grada i poboljšanje kvalitete života Vaših sugrađana? Zašto baš ti projekti i mjere, možete li nam ukratko o svakom ponešto?

– Umjesto podjela i afera, bavili smo se projektima, suvremenim politikama, uz solidarnost prema onima kojima je pomoć najviše potrebna. Gradska uprava je danas efikasnija, jedan smo od rijetkih gradova gdje su troškovi zaposlenih manji kako u upravi, tako i u gradskim tvrtkama. Dokazali smo da može drugačije od onog na što su nas naučili u prošlosti. Maksimalno smo se izložili građanima.

Svaki projekt, njegove rokove i financiranje javno smo komunicirali. Pa čak i ako je zbog bilo kojeg razloga, više sile ili administracije zapeo, i to smo objasnili. Uključili smo građane u naš rad, ubrzali rješavanje komunalnih problema kroz aplikaciju “Gradsko oko”, uključili struku u svaki projekt i postigli da budemo primjer dobrih praksi i da prvi u Dalmaciji pokrenemo projekte poput spomenutih brendiranja grada i participativnog budžetiranja. Razvili smo povjerenje, građani svaki dan imaju puni uvid u to kako se radi i troši njihov novac, vjerujem da naši sugrađani žele nastaviti putem rada, transparentnosti, održivog razvoja u kojem najviše vodimo računa o kvaliteti života svih generacija.

Kakvim se pokazao model participativnog budžetiranja?

– Uveli smo naš „I tebe se pita!“ koji je građanima dao izravno u ruke dio proračunskog novca da sami odluče o njegovoj raspodjeli ovisno o svojim prioritetima. Nakon tri izdanja i oko četiri milijuna uloženih kuna, rezultat je oko stotinu realiziranih malih komunalnih investicija – od parka za pse, uređenih zelenih površina, kamere za nadzor prometa, dodatne prometne signalizacije, do pametnih klupa… Ne postoji ništa logičnije od toga da građani sami biraju kako se troši javni novac. U međuvremenu smo svoja iskustva dijelili s više gradova u Hrvatskoj koji su krenuli u projekt prema našem primjeru, ove godine uveli smo i online glasanje, unapređivat ćemo koncept u idućim godinama. Do sada je sudjelovalo preko tisuću građana i mogu im reći tisuću puta hvala. Trogirani su se angažirali, pokazali da žele sudjelovati u odlukama koje se tiču njihovog grada i to im više nitko neće moći uskratiti. I na taj dio sam jako ponosan.

Kolika je ukupna vrijednost projekata koje ste pokrenuli i realizirali u ovome mandatu?

-U intervalu od lipnja 2017. do konca 2020. pokrenuli smo 31 projekt, ukupne vrijednosti oko 75 milijuna kuna. Ugovorili smo blizu 45 milijuna kuna sredstava iz raznih EU fondova. Pokrenuli smo ili realizirali u navedenom razdoblju i 12 projekata europskim novcem, vrijednih konkretno 46,5 milijuna kuna.

Kada bacim pogled unatrag i vidim da smo realizirali blizu 150 milijuna kuna projekata, od čega preko 30 isključivo gradskih velikih projekata, da smo ugovorili i većinom realizirali preko 40 milijuna kuna projekata (su)financiranih europskim novcem, povećali proračun za gotovo duplo– moram zahvaliti svakom djelatniku Gradske uprave što je ugradio dio svog truda u napredak grada koji su osjetili svi sugrađani, bilo kroz infrastrukturu koju koriste, kroz smanjenje cijene vrtića, dva nova vrtića, bolji komunalni red, stipendije, uskrsnice, božićnice, naknade za nezaposlene, novi trg, Advent, reciklažno dvorište, saniranje deponija…

Unatoč koronakrizi financije grada su stabilne, pri tom smo povećali socijalna davanja, rasteretili poduzetnike i održali sve gradske usluge na visokoj razini. Mislim da je vidljivo i jako mjerljivo da Trogir ovakav rast nije doživio desetljećima prije, a to nam govore i sami građani. Sve to uspjeli smo s 20 posto zaposlenih manje nakon što smo restrukturirali gradsku upravu i tako godišnje ostvarili uštede od milijun kuna. Ne postoji kategorija u kojoj nismo napravili iskorak i to me naravno čini ponosnim, ali potpuno sam svjestan da ima stvari koje još uvijek nismo napravili i to mi je opet – najveći motiv za daljnji rad…

Najavljeni su i projekti poput Tommyjevog centra ili Hajdukovog kampa. Kada očekujete realizaciju i što će značiti gradu?

– Ponosni smo i zahvalni što su ta dva ugledna imena izabrala za svoje investicije upravo Trogir kao partnera i mjesto interesa. Suvišno je reći koliko će Hajdukov kamp značiti Trogiranima, u smislu sportske infrastrukture, brendiranja grada, ali i sentimentalno. To je partnerski projekt Grada i Kluba kroz koji će NK Trogir dobiti teren na kojem će moći igrati više rangove natjecanja što nam je od ogromne važnosti. Krenuli smo lani u projekt i maksimalno se stavili na raspolaganje, intenzivno se radilo na dokumentaciji i zajednički ćemo u skoroj budućnosti predstaviti detalje, a kao što je najavljeno, planirani rok dovršetka je 2025. godina. Što se Tommyjevog shop&fun centra tiče, rok je godinu i pol dana, to znači do kraja 2022. Tu će biti sadržaj kakvog nema u Dalmaciji, mjesto koje će zapošljavati više od 200 ljudi, na odličnoj prometnoj poziciji, koje će doprinijeti sadržajem ne samo za stanovnike regije, nego i za turiste i za ponudu naših iznajmljivača. Svaki od posjetitelja centra na par minuta vožnje imat će i UNESCO-v biser u koji će doći, prošetati, pojesti, prespavati… Mislim da je to za sve win-win situacija. Kada je u korist grada i građana, kada su projekti dugoročno održivi, svaki investitor je itekako dobrodošao u Trogir.

Novi Čiovski most već je promijenio trogirsku svakodnevicu?

– Naravno! Toliko da smo već zaboravili kako je bilo prije njega. Trogir je prometno prodisao, dobili smo i novu, ugodnu vizuru tog dijela grada, zaboravili na nepodnošljive gužve, ali moram i reći da u Trogiru još uvijek ima prostora za unapređenje prometa. Kroz uređenje pojasa Soline – kolodvor radit će se novo rješenje križanja kod ribarnice koje će, izvjesno je to, biti kružni tok. Moguća je i semaforizacija raskrižja ispod policije i škole, grad normalno raste, mijenjaju se potrebe i treba ih pratiti. Nakon ljeta kreću radovi na obnovi starog čiovskog mosta, u planovima Hrvatskih i Županijskih cesta za ovu godinu su završetak istočnog i zapadnog ulaza u grad i onda nam kod velikih stvari ostaje samo rješavanje raskrižja Plano koje je također ušlo u plan financiranja. Dakako, i sve to radit ćemo u suradnji sa strukom i našim građanima.

Kako komentirate situaciju u Brodotrogiru?

– Vjerujem da je angažman Grada, barem malo pripomogao rješenju. Bili smo potpora radnicima koliko je god bilo u našoj moći, znali smo za njihove probleme i kao Grad smo se odlučili solidarizirati i uplatiti im jednokratne pomoći od 3000 kuna. Drago mi je da će konačno dobiti svoj zarađeni novac jer ne postoji valjano opravdanje za neisplatu plaća. Što se tiče perspektive škvera, problematika je šira od Trogira, ali da budem pošten – i od RH. U problemima su se proteklih godina našla puno veća brodogradilišta, na koncu, Europa proizvodi tek par posto brodova na svjetskoj razini. Osobno sam uvijek optimist i nadam se da će škver opstati makar u izmijenjenom i održivijem obliku. Koliko je važan financijski i sentimentalno za grad i građane suvišno je i govoriti…

Koliko ulažete u razvoj i poticanje gospodarstva i imate li u planu neke nove mjere i programe, uspijete li ponovo osvojiti povjerenje svojih građana?

-Pomažemo, normalno, i gospodarstvo, za razvoj poduzetništva i turizma u mandatnom periodu smo izdvojili blizu 1,5 milijuna kuna. U korona-krizi odlučili smo se na mjeru oslobađanja plaćanja zakupnine za korištenje poslovnih prostora u vlasništvu Grada i javnih površina zakupcima kojima je obavljanje djelatnosti obustavljeno odlukama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, kao i udrugama koje koriste poslovne prostore i zakupce štekata. Donesenim mjerama ostvarili smo 7,5 milijuna kuna ušteda i potpora građanima i poduzetnicima.

Radimo i na poticanju poduzetničkih investicija. U RZ Plano, smanjenjem komunalnog doprinosa prije nekoliko godina već smo neke privukli, a također i zbog dobre lokacije vjerujemo da ćemo privući još investitora.

Kakva je situacija na demografskom planu, i što je najvažnije što ste na tom području napravili u ove četiri godine, 2017-2021?

-Briga o najmlađima i mladima, ali i onima najpotrebnijima i najstarijima, značajan su dio programa Grada Trogira. U mjere pronatalitetne politike ukupno smo u protekle 4 godine izdvojili – 925,000 kuna. Kao prioritetni cilj postavili smo tu posebno ulaganja u nove kapacitete dječjih vrtića, i modernizaciju rada u postojećima.  U Top 10 smo hrvatskih gradova po sufinanciranju školskog pribora i materijala osnovcima, isto tako i prema broju upisane djece u vrtiće u tekućoj pedagoškoj godini 2020./21. Izdvajanja za predškolski odgoj i obrazovanje među najvećima su u RH, a samo u proteklih godinu i pol – dvije dana, što kroz ulaganja u nove objekte ili smanjenje cijene vrtića za 20 posto, produljeni boravak, logopede, sportske grupe, projekt ‘DV Trogir – partner obiteljima’…, izdvojili smo preko 15 milijuna kuna. Prosječno godišnje izdvajamo minimalno devet milijuna kuna.

Na predjelu Balancane, u lipnju 2020. otvoren je novi dječji vrtić ‘More’, čiju je kupnju, uređenje i opremanje oko 140 metara kvadratnih Grad Trogir samostalno financirao s oko 2 milijuna kuna. U njemu predškolski odgoj polazi 20-ak mališana jasličkog uzrasta. Vrtić je opremljen suvremenom didaktičkom opremom u skladu sa svim EU standardima. Do tada su vrtićki objekti bili koncentrirani u dva kvarta, Čiovo i Naselje, a ovim su omogućili da svoj vrtić ima i najnaseljeniji dio Trogira. S lani otvorenim DV ‘Leptirić’ u Planom, vrijednim 5 milijuna kuna, gdje smo dobili još tri skupine za 60-ak mališana, među njima i skupinu za djecu s teškoćama, zaokružili smo mrežu vrtića i dugoročno osigurali da nijedno dijete ne ostane bez vrtićkog mjesta.  Trenutni rezultat- 13 upisano djece više u 2020. (706) nego u 2019. i 38 više nego u 2018. Realizirana su i ulaganja u vrtiće ‘Maslina’ i ‘Maslačak’ kroz energetsku obnove dviju zgrada ukupne vrijednosti 2,2 milijuna kuna.

Grad Trogir je među trećinom najizdašnijih gradova kod nas po ovom pitanju,  jedna od prvih odluka bila je povećanje sufinanciranja, odnosno pojeftinjenje cijene vrtića za 20 posto, nalazimo se među gradovima s nižim cijenama usluga. Nastavili smo s financiranjem i radnih potrepština osnovnoškolcima, prošle su godine povisili i iznos studentskih stipendija za 100 kuna, a sada i studenti koji studiraju u Splitu, a imaju mjesto prebivališta u Trogiru, umjesto 800 kuna mjesečno dobivaju po 1000 kuna, kao i svi ostali studenti koji studiraju van mjesta prebivališta. Učeničke stipendije iznose po 500 kuna. U minule tri i pol godine u obrazovanje i razvoj školstva Grad je uložio 6,6 milijuna kuna. Objavljen je nedavno i natječaj za izradu projekta zgrade POS-a.

Koliko se učinilo na planu razvoja turizma i kako vidite turističku budućnost Trogira?

-Razumljivo, položajem, usmjereni na turizam i uslužne djelatnosti, krajem prošle godine izradili smo i novu branding strategiju, vizualni identitet i promotivni video u kojima se promiču tri ključne stvari-  kontinuitet života preko 3600 godina. Naime, krupan iskorak napravljen je baš u brendiranju grada. Cilj projekta bio je detektirati posebnosti po kojima se Trogir razlikuje od drugih destinacija te ih oblikovati u novi slogan koji je Obilježili majstori – Marked by masters, zatim novi vizualni identitet, poseban font i narativ koji će pričati prvenstveno stanovnici Trogira, turistički djelatnici, stanovnici regije, domaći i strani turisti pa onda i mediji. Tada smo snažno krenuli s promocijom i oglašavanjem, novim videom i brošurom. Reakcije su bile odlične i gotovo da ne postoji relevantan medij koji nije prepoznao važnost te priče za naš grad. Pripremili smo drugu fazu projekta čiju smo dinamiku malo usporili zbog korona krize, ali uskoro ćemo je nastaviti. Ona će uključivati sve naše gradske majstore, od kuhara, kožara, koraljara, vinara…, radionice, tematske ture gradom, igre za djecu, atraktivne događaje u pred i post sezoni, otvaranje brand storea… a za logo je izabrana sveprisutna trlja. Postalo je jasno do sada da od stihijskog i slučajnog turizma nema ništa, posebno tome svjedočimo danas. Brendiranje grada presudno je ako ne mislimo biti fast food destinacija sa suvenirima tko zna otkuda. Trogir je uvijek bio posebno mjesto suživota vrhunske umjetnosti, majstorstva i ugodnog života. Dužni smo to njegovati kroz ovakve projekte čije prave benefite očekujemo za nekoliko godina.

Razvitak i poboljšanje života otočnog dijela Grada Trogira?

– Kažu mi da sam u četiri godine više puta bio na Drveniku nego svi prethodnici u 20 godina. Od 2014. do 2017. na oba otoka uloženo je 1900 kuna. Nije greška. Od 2017. do 2021. mi smo uložili preko milijun i pol kuna. Asfaltirano je oko pet kilometara cesta, uređeni su potporni zidovi na plažama, osvijetljeni su helidromi, postavljeno je puno javne rasvjete, Grad je financirao pristupnu cestu do nove trajektne luke, najvažnije je da smo pokrenuli projekt vodoopskrbe, pa smo nedavno ishodili lokacijsku dozvolu, nadam se i građevinskoj do kraja 2021. Drvenici su integralni dio grada i naših planova. Uz novo trajektno pristanište u Solinama taj projekt će, vjerujem, najviše utjecati na kvalitetu života na našim otocima. Inače vrlo dobro komuniciramo s mjesnim odborima, znamo njihove potrebe i u narednim godinama tamo planiramo još snažnije nastaviti s investicijama.

 Kad sad, nakon četiri godine, rezimirate napravljeno, što je bio najveći izazov i gdje mislite da se moglo još više i bolje, možda?

– Ono s čime nisam sretan je što još uvijek nismo daleko dogurali po pitanju izgradnje šetnice od Duhanke do Arbanije, projekt u kojem svi zajedno nismo bili na visini zadatka. Lani smo napravili prvi preduvjet tome, promijenili prostorni plan i osigurali da se uopće može planirati takav projekt, a sada nam slijedi ogroman posao izrade projekta i stabilna financijska konstrukcija. Pa ipak, morali smo brže, kako mi, tako i svi ostali da ih pojedinačno ne prozivam. Tu smo ostali dužni i koliko god se radi o kompleksnom projektu, dužni smo ga i realizirati u godinama koje su ispred nas.

Na građanima je da ocjene, a ja sam potpuno miran sam sa sobom kada bacim pogled unatrag dok kada bacim pogled  unaprijed, točno vidim gdje postoji prostor za napredak. Neke projekte smo realizirali i prije planiranog, puno toga je odrađeno i izvan samog plana jer nije moguće predvidjeti sve potrebe i prilike koje se otvaraju kroz mandat.

Neke smo projekte putem korigirali – primjerice, POS prebacili iz Naselja u Plano, umjesto novog stadiona obnovili Batariju, a usto s Hajdukom planiramo novi projekt na Divuljama. Pojedini projekti jesu kasnili zbog vanjskih faktora, ali o tome smo onda detaljno i na vrijeme informirali građane, iskrena komunikacija s građanima je osnova povjerenja tako da jasno kažemo i kad nešto ne ide onako kako smo planirali. Osobno me ljuti kad priprema dokumentacije predugo traje, primjerice trebale su nam gotovo tri godine za ishoditi sve potrebno za pristupnu cestu i parking na Brigima. Ključno je da ne postoji projekt od kojeg smo odustali. Svi su ili realizirani ili u pripremi dok smo manji dio projekta koji nisu bili hitni, zbog koronakrize, privremeno odgodili kako bismo pomogli našim sugrađanima i očuvali stabilnost gradskih financija. To su projekti kao što je uređenje trga na Lučici koje smo stopirali lani, ali je u planu za ovu godinu, kao i raspisivanje natječaja za izradu arhitektonskog projekta za uređenje pojasa od Solina do kolodvora.

Kako i koliko je pandemija utjecala na realizaciju planiranih i tekućih projekata? Kako ste s njom nosili?

– Pametnim i odgovornim mjerama koje smo donijeli osigurali smo uštede i potpore, pri tome smo, koliko god smo mogli, rasteretili građane i poduzetnike, privremeno smo smanjili plaće unutar Gradske uprave i Holdinga te vijećničke naknade, ukinuli smo naknadu za topli obrok, uskrsnice i regres za Grad i gradske ustanove, oslobodili roditelje plaćanja vrtića na tri mjeseca, ugostitelje plaćanja zakupa štekata u vrijeme lockdowna i snizili cijenu za 50 posto na razini cijele godine, privremeno prepolovili komunalnu naknadu za pravne osobe i donijeli još niz manjih mjera koje su pomogle da zajedno izdržimo. Hvala svima koji su podnijeli dio tereta u ovoj godini koja nije nikome bila laka. Prihodi od turizma i prihodi Holdinga drastično su smanjeni, a sve se to izravno ili neizravno odrazilo na svakog člana naše zajednice, po prirodi sam optimist i vjerujem da ćemo se do kraja godine vratiti u normalu. Smanjenje ovisnosti o turizmu ide kroz, primjerice, stipendiranje deficitarnih zanimanja, otvaranje prema investicijama, potpore poduzetnicima i obrtnicima, a sve to radimo koliko je u našoj moći.

No, jasno, zbog aktualne situacije i odgovornosti prema sugrađanima kojima je najteže, nešto smo morali privremeno odgoditi, ali svi projekti idu dalje jer smo na vrijeme pazili na svaku kunu. U našoj politici važnije je da smo mjerama bar malo pomogli svakog od naših sugrađana. Rezali smo i uspjeli 2020. prebroditi bez većih potresa. Naravno da dugoročno ne možemo bez turizma, međutim ovo nam je svima poziv na buđenje da razmislimo o dugoročnim strategijama i održivosti jer smo vidjeli da kad djelatnost turizma u Hrvatskoj kihne, trese se cijela zemlja. Sada idemo u izradu smart city strategije, pripremamo nove projekte za financiranje iz fondova EU, a ove koje smo pripremili konačno krećemo financirati.

 Koji su Vam ključni planovi i ciljevi za sljedeći mandat, ako Vam ga povjere građani?

– Glavni prioritet je dovršetak projekta proširenja kanalizacijske i vodovodne mreže, do sada je osigurano 300 novih priključaka, a ovih dana započinju radovi u svakom mjesnom odboru, nakon kojih će svoje priključke dobiti preko 90 posto kućanstava. Upravo ugovaramo izvođača radova za obnovu kina koje će postati kulturno-društveni centar, započeli smo izradu projektne dokumentacije za novu modernu sportsku dvoranu na Krbanu, na jesen započinje uređenje plaže Saldun, rekonstrukcija ceste prema Segetu i starog čiovskog mosta. Do kraja godine planiramo arhitektonski natječaj za uređenje pojasa od Solina do kolodvora koji uključuje preuređenje tržnice, lukobrana i lučice na Lokvicama, slijedi šetnica s biciklističkom stazom do Briga, a u drugoj fazi i do Pantana.

I na kraju, kako vidite Trogir u 2025.?

-Danas smo iskusniji, znamo točno što gradu treba i što se može realizirati, imamo i nezavršenih projekata i veselim se predstavljanju vizije i realizaciji konkretnih planove za naredni mandat. Ono što je sigurno je da ćemo se baviti suvremenim, pametnim i zelenim politikama, ustrajati u tome da Trogir bude grad za ugodan život svih generacija… (Pero Livajić)