– Do 2050. godine čak 70 posto svjetske populacije živjet će u gradovima, što stavlja velike izazove pred ljude koji te gradove vode. Razvoj tehnologije značajno će utjecati na to kako gradovi funkcioniraju i gradonačelnici su toga svjesni. Digitalna transformacija nužnost je da odgovorimo na sve izazove, stoga iskoristimo današnji dan da razgovaramo o najboljim primjerima, da pričamo o problemima, ali i rješenjima pametnih gradova – rekla je Bojana Božanić Ivanović, direktorica Lider medije, na samom početku desetog izdanja Liderove konferencije Smart Cities, koja se upravo održava u prepunoj Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin.
Kako bi predstavili primjere dobre prakse, na konferenciji su se danas okupili mnogobrojni predstavnici gradova, javnog sektora, kompanija i akademske zajednice. Svatko želi da grad koji on vodi bude idealno mjesto za život, a kvaliteta života u gradovima danas traži zbrinjavanje otpada, ali i pametnu mobilnost i digitalizaciju.
– Svjesni smo da su vremena intenzivna i uzbudljiva. Hvala svima što su pronašli vremena da dođu na konferenciju i što su ovaj skup prepoznali kao mjesto na kojemu se na transparentan način razgovara o budućnosti gradova – dodala je Božanić Ivanović.
– Tržište pametnih gradova u Italiji iznosi 900 milijuna eura, a javno financiranje projekata pametnih gradova je u porastu. Mnogo je različitih modela pametnih gradova u Italiji, a čak i oni manji implementiraju pametna rješenja – rekao je veleposlanik, uz napomenu da će vodeću ulogu u transformaciji gradova igrati umjetna inteligencija.
A kako koncepti pametnoga grada egzistiraju i napreduju u Hrvatskoj na konferenciji objasnili su čelni ljudi hrvatskih gradova, predstavljajući nove projekte, otvorene natječaje i buduće planove.
O inovacijama održivih gradova na panel-raspravi govorili su Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba, Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, Damir Mandić, gradonačelnik Karlovca, Zvonimir Novosel, gradonačelnik Jastrebarskog, te Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova.
Ivica Puljak, gradonačelnik Splita, predstavio je pametna rješenja na kojima Grad Split svojim građanima nastoji poboljšati kvalitetu života, dok će Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika, predstaviti pametne turističke projekte Grada Dubrovnika.
Građevinska operativa najveće je usko grlo u razvoju gradova
Građevinska operativa najveće je usko grlo u razvoju gradova, jedna je od glavnih poruka s panela ‘Inovacijama do održivih gradova‘ održanog u sklopu Liderove konferencije Smart Cities, a na kojem su sudjelovali gradonačelnici četiri hrvatska grada. Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak na pitanje moderatora Vanje Figenwalda, zamjenika glavnog urednika Lidera, što je do sada učinjeno i što grad još planira učiniti, kazao je da je bjelovarska gradska uprava puno toga izmislila, pa tako i toplu vodu.
-Imamo bušotinu za geotermalnu energiju na koju sam potrošio sedam godina života. Temperatura vode je iznad naših očekivanja, 83 stupnjeva Celzijusa, a protok je tri puta veći, 30 litara u sekundi – pohvalio se Hrebak.
Geotermalna energija služit će za grijanje, u čemu kontinentalna Hrvatska ima potencijal od čak dva megavata. Hrebak je najavio da će grad Bjelovar pokrenuti proceduru za dvije nove bušotine u centru grada.
– To je trenutno najpametniji projekt u Hrvatskoj – dodao je Hrebak. K tome, najavio je da će Bjelovar sniziti stopu poreza na dohodak na najviše plaće, s postojećih 28 na 25 posto. Dodavši kako su aplikacije samo za kratkotrajni PR, Hrebak kaže kako na zelene politike gleda na zdravorazumski, funkcionalan način.
Time se osjetio prozvanim gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević koji je uzvratio kako Bjelovar smanjuje porez, ali zato povećava cijene usluge komunalnih usluga, poput vode.
– Da, cijenu parkinga povisili smo za 25 posto, sa 30 na 40 centi – reagirao je Hrebak. Gradonačelnik Tomašević nabrojao je niz digitalnih aplikacija koje je zagrebačka gradska uprava do sada uvela. Tako je uvedena e-Stipendija, pa ZET-ova aplikacija za kupovinu karata koja ima već 80.000 korisnika. Na većinu tramvaja i autobusa postavljeni su GPS odašiljači kako bi građani mogli planirati svoj prijevoz u realnom vremenu. – Do kraja godine odašiljači će biti na svim autobusima – istaknuo je prvi čovjek Zagreba kojeg su ispred Westina gdje se održava konferencija dočekali prosvjednici kojima smeta odvoz biootpada na odlagalište Čret.
Tomašević je još istaknuo aplikaciju za odvoz otpada, za prijavu šteta, a lansirana je i antikorupcijska platforma ‘Zviždač‘. Također, putem aplikacije za transparentnost proračuna javno su dostupni podaci za 1,7 milijardi eura transakcija koje učini Grad. Gradonačelnik Jastrebarskog Zvonimir Novosel istaknuo je da se često miješaju pojmovi digitalnih i pametnih rješenja.
– Za digitalna rješenja Jastrebarsko je nagrađeno još prije deset godina, i to dva puta. Već smo dva puta promijenili javnu rasvjetu, a lani smo prešli na LED žarulje. Pročistač nije pametno rješenje, već civilizacijski doseg – istaknuo je Novosel. Inače, Jastrebarsko je čekalo ‘papire‘ za pročistač čak sedam godina, istaknuo je Novosel.
Što se tiče otpada, kazao je kako je gradonačelnik Tomašević pošten političar, ali djeluje u nepoštenom društvu.
– Zagreb je taoc Zagrebačke županije koja još nije izradila Centar za gospodarenje otpadom – kazao je Novosel, dodavši kako Jastrebarsko provodi odvajanje otpada već 15 godina. Prema njegovim riječima, problem je što još nismo ni načeli sredstva iz aktualne Financijske perspektive, a već je 2024. godina. Razlog tome je nedostatak građevinske operative.
S time se složio Tomašević kazavši kako Zagreb ima pripremljene kapitalne investicije od 240 milijuna eura, no pitanje je da li će sve to građevinska operativa uspjeti provesti. Jedna od takvih investicija je automatizirano upravljanje semaforima. Tomašević je kazao kako Zagreb ima više od 500 semaforiziranih raskrižja, a u prvom valu četvrtina njih će biti uključena u automatizirani sustav koji će prioritet davati prolasku vozila javnog prijevoza.
– U tri godine pokrit ćemo sva raskrižja – naglasio je Tomašević. Na pitanje je li Zagreb uključen u projekt autonomnih taksija koji razvija Rimac, Tomašević je kazao kako je Grad s tim projektom upoznat, ali nije još uključen.
Gradonačelnik Damir Mandić istaknuo je kako i Karlovac kreće u novu uslugu javnog prijevoza. Od onoga što je već učinjeno, Mandić je istaknuo revitalizaciju 16 kilometara vrelovoda te sušenje mulja iz pročistača otpadnih voda pomoću sunčeve energije. – Čeka nas izmjena javne rasvjete, 9000 lampi bit će zamijenjeno i daljinski upravljano te će se ugraditi 300 punionica za električne automobile – zaključio je Mandić.
Više ne trebamo pričati o pametnim gradovima, već o pametnim zajednicama, istaknula je Alina Aliti Vlašić, lead expert Urbacta tijekom predavanja ‘Planiranje gradova budućnosti‘ održanog na Liderovoj konferenciji Smart Cities. Urbanizacija i digitalna transformacija danas testiraju granice gradova zbog čega smo danas suočeni s izazovima bez presedana, istaknula je na početku predavanja Aliti Vlašić. – No, u tome leži prilika da definiramo kako bi trebao izgledati hrvatski grad 21. stoljeća – dodala je.
Prvi korak u tom procesu su inovacije, tehnološki napredak, participacija i integrirani urbani razvoj. Danas, kad se govori o ‘Smart City‘ konceptu više se ne govori o pametnim gradovima, već o pametnim zajednicama koje omogućuju personalizirane usluge svojim članovima. Prema njezinim riječima, tehnologija mora služiti ljudima, a ne da se radi samo o pukoj tehničkoj implementaciji. Jedan od takvih primjera je Venecija koja je uvela nadzor ulaska posjetitelja u staru gradsku jezgru kako bi smanjila gužve. Međutim, prikupljene podatke Venecija ne koristi za daljnje unapređenje kvalitete života, naglasila je Aliti Vlašić.
U nastavku predavanja moglo se čuti kako gradovi trebaju imati ‘dozvolu za neuspjeh‘ kako bi mogli inovirati. Indikator uspjeha u tom je slučaju veća kvaliteta života zajednice. Jedna od bitnih stvari koji mogu omogućiti taj kvalitetniji život jest građanska participacija u planiranju gradova. Uključivanje lokalne zajednice donosi bolje razumijevanje, izvor je boljih rješenja, smanjuje potencijal kritike politika gradskih vlasti te se time povećava prihvaćenost rješenja. – Imamo priliku stvoriti gradove koji su inkluzivni i inspirativni – kazala je na kraju Alina Aliti Vlašić. (Lider, foto: Ratko Mavar, Boris Šćitar)
