Krajem rujna bilo je registrirano 112.376 nezaposlenih osoba, što je 13,9 posto manje od prošlogodišnjeg rujna. Najveći pad nezaposlenih osoba u rujnu, u odnosu na prošlogodišnji rujan imala je Pregrada, dok je u odnosu na rujan 2016. taj pad bio najveći u Križevcima. Među prvih deset gradova po padu nezaposlenosti, sve su mali i srednji gradovi. Osim odlaska radne snage izvan zemlje, gradonačelnici potvrđuju da u njihovim gradovima pad nezaposlenosti prati i rast zaposlenosti.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, krajem rujna stopa registrirane nezaposlenosti pala je sa 6,8 posto koliko je bila u kolovozu, na 6,7 posto. Krajem rujna bilo je registrirano 112.376 nezaposlenih osoba, što je 1,9 posto manje nego u kolovozu i 13,9 posto manje od prošlogodišnjeg rujna. DZS preuzima podatke od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a na temelju njih napravili smo analizu nezaposlenosti po gradovima. Najveći pad nezaposlenih osoba u rujnu, u odnosu na prošlogodišnji rujan imala je Pregrada, dok je u odnosu na rujan 2017. taj pad bio najveći u Križevcima. Među prvih deset sve su mali i srednji gradovi.
Trend pada nezaposlenosti prisutan je već nekoliko godina, ali nije u jednakoj mjeri praćen rastom zaposlenosti. Osim što se brišu iz evidencije jer su našli posao u zemlji, velik broj nezaposlenih briše se i zato jer su otišli raditi u druge zemlje, pa stoga emigracija i demografske promjene u stvari ponajprije utječu na stope nezaposlenosti.
U vodećim gradovima po padu nezaposlenosti otkrili smo od njihovih gradonačelnika koliko je pad nezaposlenosti praćen rastom zaposlenosti.
Gledaju li se podaci o nezaposlenosti, završno s rujnom ove godine u odnosu na rujan 2017. godine, najveći pad nezaposlenosti su imali Križevci – 69,22 posto, gdje ističu kako se u gospodarstvo, pa tako i otvaranje novih radnih mjesta puno ulaže, te je stoga pad nezaposlenih osoba velikim dijelom i rezultat zapošljavanja.
Križevci: Uz pad nezaposlenosti, kontinuirano raste i zaposlenost
– U 2019. godini Grad Križevci osigurao je 1.255.000 za poticanje poduzetništva, od čega 350.000 kuna za subvencioniranje kamata po kreditnoj liniji Križevački poduzetnik, 300.000 kuna za potpore poduzetništvu i obrtništvu. Od ostalih aktivnosti izdvajamo 215.000 kuna za subvencioniranje rada Križevačkog poduzetničkog centra kao potporne institucije poduzetnicima, 100.000 kuna za Obrtnički i gospodarski sajam, 130.000 kuna za promociju mogućnosti ulaganja u Križevcima, 110.000 kuna za organizaciju sajmova, te 50.000 kuna za potpore socijalnom poduzetništvu. Posebna se pažnja ove godine pridaje organizaciji besplatnih edukacija za IT zanimanja čime se pokušava podići kompetentnost djelatnika u IT sektoru i privući nove IT tvrtke u Križevce, te nabava suvremenog CNC stroja koji bi služio za potrebe poduzetnika i kao edukativno sredstvo za prekvalifikaciju stanovnika i rad na najsuvremenijim alatima. Uz mjere kojima Grad nastoji olakšati ulazak u poduzetničke vode i lakši opstanak gospodarstvenika na tržištu, tu su i mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ove godine s područja Križevaca (Ispostava Križevci) potporu za samozapošljavanje je koristilo 20-ak osoba. Križevci kao jedinica lokalne samouprave ima trenutno 166 nezaposlenih na oko 21 tisuću stanovnika, odnosno porast od 121 zaposlenog u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a što je možda još važnije da je riječ o kontinuiranom porastu broja zaposlenih već duže vrijeme. Iako znamo da je porast zaposlenosti prvenstveno zasluga samih poduzetnika, naša je zadaća kao jedince lokalne samouprave da dio onoga što oni uplaćuju u proračun, vratimo njima i njihovim zaposlenicima – kaže gradonačelnik Križevaca Mario Rajn.
U usporedbi s prošlogodišnjim rujnom, najveći pad nezaposlenosti imala je Pregrada, za 29,27 posto.
Pregrada: Beskamatni poduzetnički krediti
-Niz infrastrukturnih projekata, najvećim dijelom financiranim iz EU fondova, te mjere za poticanje poduzetništva utjecale su na pad nezaposlenosti. Kako bi potaknuli unaprjeđenje poduzetništva i jačanje konkurentnosti poduzetnika na području grada Pregrade, u rujnu 2017. godine prijavili smo projekt uređenja pregradske Poduzetničke zone, sufinanciranom iz EU fondova, čija je ukupna vrijednost dva milijuna kuna. Inače, ulaganja Grada Pregrade od 2002. godine u Poduzetničku zonu iznose 11,5 milijuna kuna. Grad Pregrada kroz razne programe pomaže gospodarstvenicima na području grada. Primjerice, subvencije kamata na poduzetničke kredite u iznosu od 85 tisuća kuna godišnje te subvencije kamata ESIF zajmova, gdje uz subvenciju Grada kamate na poduzetničke kredite iznose 0 posto. Provodimo kontinuirane edukacije za postojeće i potencijalne poduzetnike, vršimo otkup zemljišta u poduzetničkoj zoni i uređujemo ju u skladu s mogućnostima nastojeći ju učiniti privlačnijom za nove investicije. Primjer navedenog je oslobođenje komunalne naknade za sve novoizgrađene poslovno-proizvodne prostore i to u prvoj godini u stopostotnom iznosu, u drugoj godini u iznosu od 75 posto, a u trećoj 50 posto. Uz to, za nove poslovno proizvodne prostore poduzetnici su oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa do 100 posto. Kroz program “Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva” Grad subvencionira 1 posto kamata te se od 2009. do 2018. subvencioniralo 195.000 kuna. Kroz program Kreditom do uspjeha 2014 – mjera 1 također smo subvencionirali s 1 posto kamata te se od 2016. do 2019. godine subvencioniralo sa 96.500 kn.
Osim toga, konkretnim mjerama želimo doprinijeti razvoju i afirmaciji socijalnog poduzetništva pa tako provodimo projekt Partnerstvo za Socijalnu i Solidarnu Ekonomiju, kojem je nositelj Zelena Mreža Aktivističkih Grupa (ZMAG), a Grad Pregrada i Grad Ludbreg te Komora za društvenu i solidarnu ekonomiju Ženeve partneri. Ukupna vrijednost projekta je 1, 5 milijuna kuna dok je iznos sufinanciran iz švicarsko-hrvatskog programa suradnje 1.350.000,00 kuna. Osim toga, sudjelujemo i u projektu “Lokalne politike za mlade u društvenom poduzetništvu” zajedno s udrugama i lokalnim samoupravama iz 10 zemalja EU u organizaciji DYPALL Network & Jongerenwerk R-Newt. To je tek dio projekata koji su nam nabrojali u Gradu Pregradi.
U prvih deset gradova, koji su imali najveći pad nezaposlenosti u rujnu u odnosu na rujan 2016. godine također su svi srednji i mali gradovi, svima je smanjenje iznad 50 posto, a nakon Križevaca slijede Vrbovsko, Rab, Čazma, Prelog, Pregrada, Krapina, Jastrebarsko, Duga Resa i Dugo Selo.
Za 61,22 posto bilo je manje nezaposlenih osoba u rujnu ove godine u Čazmi nego li dvije godine prije.
Čazma: Nedostaje radne snage
– Čazma već nekoliko godina bilježi pozitivan trend u gospodarstvu i rast investicija, što nam je iznimno drago, a logično uz to ide i pad nezaposlenosti. Na našem području djeluje nekoliko velikih gospodarskih subjekata koji izravno utječu na pad nezaposlenosti, a među njima je i gradsko komunalno poduzeće kojemu čak i nedostaje radne snage. Pozitivna gospodarska klima odjek je i velikih europskih investicija koje su iskoristili naši poduzetnici u proteklim godinama.
Što se tiče mjera i načina na koji pomažemo, u Gradu Čazmi potičemo razvoj gospodarstva i privlačimo ulagače raznim mjerama kao što su oslobađanje od komunalnog doprinosa i dijela komunalne naknade prilikom gradnje gospodarskih i poljoprivrednih objekata te izgradnjom infrastrukture – naše svako naselje ima vodovodnu i plinsku mrežu, a mnogo ulažemo i u održavanje prometnica. I sami radimo na nekoliko velikih europskih projekata, posebno ističem 26 milijuna vrijedan projekt Čazma Natura, kojim ćemo promijeniti vizuru našega grada, učiniti ga modernijim, s više mogućnosti za razvoj na području turizma i drugih gospodarskih grana – komentira gradonačelnik Dinko Pirak.
Za 58,36 posto pad nezaposlenosti u dvije godine zabilježilo je Jastrebarsko, gdje su najveće šanse za zaposlenje u tamošnjoj poslovnoj zoni Jalševac.
Jastrebarsko: Sve više ulagača u jednoj od najvećih poslovnih zona u zemlji
– Jaska je grad koji svakim danom sve više raste! Raznim pogodnostima nastojimo što više različitih investitora privući u naš grad, a brojnim drugim projektima i novim radnim mjestima Jastrebarsko želimo učiniti još snažnijim i povoljnijim mjestom za život i rad. Imamo zdrave i vrijedne poduzetnike, raznim mjerama potičemo obrtništvo i poduzetništvo, a u gospodarskoj zoni svake godine, pa i ove, nikne barem jedan novi poslovni subjekt.
Jastrebarsko je naime i u godinama krize i recesije imalo po jednu veću privatnu investiciju u gospodarskoj zoni. Gospodarska zona Jalševac ima izuzetan geostrateški položaj i među najvećima je u Hrvatskoj (354 ha) s 25 gospodarskih subjekata i nešto manje od 1.000 zaposlenih. Ponosan sam i na to da se prošle godine realizirala i privatna investicija – otvorio se prekrasan hotel Princess sa četiri zvjezdice, a koji broji 186 ležajeva, u Jasku se preselio i kompletan pogon poznate tvrtke IREKS Aroma što je isto tako utjecalo na pad nezaposlenosti, ali i što je još samo jedan dokaz da Jastrebarsko raznim olakšicama i brzim administrativnim rješenjima investitorima izlazi ususret. Također, i ove godine u Gospodarskoj zoni realizirana je nova investicija – otvoren je novi servisni centar tvrtke Hagleitner Hygiene vrijedan 17,5 milijuna kuna, a koji je isto tako otvorio nova radna mjesta. Ove godine krećemo i s novim ulaganjima u prometnu infrastrukturu zone, a kako bi neke nove lokacije otvorili budućim investitorima – kaže gradonačelnik Zvonimir Novosel.
Nakon Pregrade, najveći pad nezaposlenosti na godišnjoj razini, imali su gradovi Rab, Vrlika, Novigrad Istarski, Daruvar, Čabar, Slunj, Vrbovsko, Vinkovci i Sveti Ivan Zelina. Prvih deset imalo je pad nezaposlenosti veći od 20 posto.
Daruvar: Pomoć za novozaposlene
-Drago mi je zbog ovih rezultata, jer oni su pokazatelj probuđene gospodarske aktivnosti na području grada Daruvara. Naravno da je taj podatak rezultat odlaska dijela građana, ali u manjoj mjeri, dok je većim dijelom razlog povećanje zaposlenosti kroz razne projekte energetske obnove i novogradnje različitih objekata. Grad aktivno pomaže u svakom novozapošljavanju sa 15.000 kuna po djelatniku te 5.000 kuna za otvaranje novog gospodarskog subjekta. Tako smo u 2018. i 2019. na taj način uložili skoro pola milijuna kuna. Također smo kupili oko 15 hektara zemljišta i hala poduzeća u stečaju „Dalit“ te ga pretvorili u poslovnu zonu i privukli neke investitore koje su također zaposlili određeni dio ljudi jer u toj poslovnoj zoni iznajmljujemo zemljište i prostore za 1 kn/m2. Povećanje zaposlenosti osjeti se i kroz povećani porez na dohodak te povećani prihod od poreza na nekretnine jer obitelji kupuju kuće i stanove te jednom riječju planiraju ostanak u našem gradu – komentar je gradonačelnika Daruvara Damira Lneničeka, grada koji je u odnosu na prošlogodišnji rujan imao 26,54 posto manje nezaposlenih osoba evidentiranih na HZZ-u.
Grad Sveti Ivan Zelina imao je pak 24,97 posto manje nezaposlenih ovoga rujna u odnosu na lanjski rujan.
Sveti Ivan Zelina: Trošak kamata poduzetnicima gotovo u potpunosti pokriven
– Iza ovakvog rezultata stoji niz malih poboljšanja koji u konačnici stvaraju preduvjete za održiv i dugoročan napredak Svetog Ivana Zeline. Jedna od njih je subvencioniranje kamate poduzetnicima u iznosu od 2%, koja u kombinaciji s drugim mjerama koje imaju Ministarstvo gospodarstva te Zagrebačka županija, poduzetnicima na našem području omogućuje da u nekim slučajevima i u potpunosti pokriju trošak kamata – kaže gradonačelnik Hrvoje Košćec.
Dodaje kako Grad bilježi povećanje otvaranja novih pogona i posredno povećanje broja radnih mjesta.
– Izmijenili smo rigidne odredbe prostornog plana, čime smo potaknuli ulaganja i razvoj građevinskog sektora, a izgradnju poslovnih objekata podržali smo kroz smanjenje cijene komunalnog doprinosa. Sve je to kumulativno rezultiralo i povećanjem stope zaposlenosti na području grada – zaključuje Košćec. (Lidija Kiseljak)
