Najveće proračunske prihode imao je lani Grad Split, koji je ujedno bio i vodeći grad po rastu prihoda u odnosu na godinu prije u apsolutnom iznosu. Najveći suficit proračuna ostvario je Grad Rijeka, a u odnosu na broj stanovnika Stari Grad. U postocima, najveći je rast prihoda u proračunu na godišnjoj razini imao Grad Klanjec, koji je ujedno bio i vodeći po rastu prihoda u odnosu na broj stanovnika. U odnosu na broj stanovnika prihodi su bili najveći u Gradu Vrlika, a ujedno su u tom Gradu i najviše rasli prihodi po glavi stanovnika na godišnjoj razini u apsolutnom iznosu. Gradove smo razvrstali na temelju podataka Instituta za javne financije koji je nedavno objavio analizu o proračunskim prihodima i rashodima, te suficitu odnosno deficitu po gradovima, općinama i županijama. Osim odgovora o proračunskim brojevima i planovima, upitali smo ih i o izazovima koju je ovogodišnja situacija oko korone donijela u kreiranju proračuna.

Iz lokalnih proračuna, koje je objavio Institut za javne financije,  vidljiv je porast prosječnih ukupnih prihoda svih vrsta lokalnih jedinica u razdoblju od 2016. – 2019. te izražene razlike u visini prosječnih ukupnih prihoda na razini županija, gradova i općina. U 2018. i 2019. značajnije rastu i prosječni prihodi po stanovniku, u gradovima su bili oko 5.000 do 6.000 kuna.

Povećao se je i broj gradova s većim prihodima po stanovniku, posebice u 2018. i 2019. Najveći broj gradova ostvario je godišnje između 3.000 i 6.000 kn  prihoda po stanovniku, što se objašnjava novim sustavom fiskalnog izravnanja koji se primjenjuje od 2018. U 2019. godini 13 posto gradova imao je broj  lokalnih jedinica s više od 9.000 kn prihoda po stanovniku.

Analiza je obuhvatila samo prihode i rashode, bez primitaka i izdataka.

Rast proračunskih prihoda u 2019. u odnosu na 2018. u relativnom pokazatelju najveći je lani bio u Klanjcu, 157 posto, Slunju 113 posto, Vrliki 103 posto, Ozlju 78 posto, Belom Manastiru 65 posto, Hrvatskoj Kostajnici 64 posto, Murskom Središću 57 posto, Garešnici 54 posto, Lipiku 43 posto i Otoku 36 posto.

Gotovo je isti poredak gradova po rastu proračunskih prihoda po glavi stanovnika u godinu dana. Klanjec je vodeći sa 158 posto, slijedi Slunj sa 118 posto, Vrlika 109 posto, Ozalj 82 posto, Beli Manastir 68 posto, Hrvatska Kostajnica 66 posto, Mursko Središće 58 posto, Garešnica 57 posto, Lipik 46 posto i Skradin 42 posto.

Klanjec: Prihodi stabilni, najveći projekt gradnja vrtića

‘Prihodi proračuna grada Klanjca u 2020. god. se nisu smanjili u odnosu na 2019.godinu, nego su u 2020.godini ostali na istoj razini ili nešto veći, prije svega zahvaljujući svojim poduzetnicima i obrtnicima, koji su unatoč krizi vrijedno radili i zapošljavali, Grad je u 2020.godini financirao sve rashode kao i prethodnih godina. Od turizma nemamo nekih značajnijih prihoda, a porez na potrošnju koji je manje ostvaren nego prethodnih godina, zbog korone, nije ne predstavlja neki značajan prihod. Najvažniji prihod nam je od poreza i prireza na dohodak i on se nije smanjio. Naša najveća tvrtka Predionica kao i ostali gospodarstvenici nisu stali  s radom u vrijeme korone, nego su radili skoro kao i prije, investirali u nove objekte i to je rezultat ostvarenja naših poreznih prihoda i izvršenja rashoda. Sve one koji nisu radili zbog mjera stožera Grad je oslobodio plaćanja najamnina, a oslobođeni su i plaćanja komunalne naknade za šest mjeseci, te smo i na taj način kao jedinica lokalne samouprave  pokušali pomoći našim obrtnicima i poduzetnicima prevladavanje ove krize.’ – komentira gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek i dodaje: Dakle, Grad je financirao proračunske korisnike (dječji vrtić, kulturni centar i gradsku knjižnicu ostale vrtiće koje pohađaju djeca s našeg područja, zatim osnovnoškolsko obrazovanje, socijalu, vatrogastvo, prijevoz, učeničke i studenske pomoći, tekuće i investicijsko održavanje komunalne infrastrukture.

Od većih projekata izdvaja izgradnju dječjeg vrtića i javne rasvjete, nogostupa, asfaltiranje cesta i projekte za groblje.

‘Planira se proširenje groblja u Klanjcu, zatim rekonstrukcija stepenica, tzv. prečki put. Troškovi financiranja novog Dječjeg vrtića znatno će se povećati, zaposlit će se novi djelatnici u vrtiću. U 2021. godini financiranje udruga i ostalih proračunskih korisnika planirano je kao i 2019. i 2020. god.’ – kaže Brlek.

Otok: Nastavljaju se svi projekti, velik dio završen ove godine

Kako je nedavno objašnjeno u Gradu, kroz pandemiju smanjeni su izvorni prihodi od 20 posto, u prvoj polovici godine uspio se je amortizirati manjak prihoda koji je nastao zbog smanjenja poreznih prihoda. Vijećnici su se odrekli svojih naknada, umanjene su plaće u Gradskoj upravi, a ta sredstva usmjerila su se prema poduzetnicima i građanima.

Kako je  istaknuo gradonačelnik Grada Otoka Josip Šarić, puno je projekata ove godine uspješno završeno,  neki su još u tijeku, a najznačajniji je ”Vrata Spačvanskog bazena” na Virovima, koji je u završnoj fazi. Planirano otvorenje očekuje se u travnju sljedeće godine. Među projektima još je Poduzetnički  inkubator, Dječji vrtić ‘Pupoljak” a uz ”Vrata Spačvanskog bazena” u tijeku je i najveći projekt ”Aglomeracija”.

Lipik: Nastavljaju se energetske obnove, završetak infrastrukture u Poduzetničkoj zoni, projekt Terme Lipik..

‘Kao i svaki grad, i Lipik je osjetio posljedice korone. Zbog smanjenja prihoda imali smo rebalans proračuna u kojem smo određene troškove umanjili. Prilikom sastavljanja proračuna za 2021. godinu Grad Lipik se trudio da proračun bude uravnotežen, odnosno da bude usmjeren u razvoja, ali i da bude socijalan. Nastavili smo sa subvencijama koje smo do sada davali. Pomažemo osobama u teškom materijalnom položaju, pomažemo mladim obiteljima, roditeljima novorođenčadi, poduzetnicima kao i drugima koji je potrebna pomoć.

U proračunu za iduću godinu naglasak je i na razvoju zbog velikoga broja projekata koje provodimo. Iduće godine će se završiti energetske obnove društvenih domova (njih 5), provest će se velik dio aktivnosti projekta prekogranične suradnje Development through DIHS, završit ćemo izgradnju infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Lipik II te će krenuti infrastrukturni radovi kroz projekt Terme Lipik, naš najveći projekt. Trudili smo se pri sastavljanju proračuna, s obzirom na neizvjesnost koju nam nose nove porezne reforme, voditi računa o svakoj stavci i ne stopirati razvoj te se nadamo da će trenutna kriza uskoro završiti kako bi se sve vratilo u normalu.’ – komentira gradonačelnik Lipika Vinko Kasana.

Vrlika je  vodeći grad po rastu prihoda po glavi stanovnika u apsolutnim brojkama. U godinu dana proračunski prihodi po stanovniku povećani su u Vrliki za 8,4 tisuće kuna, Slunju 6 tisuća, Klanjcu 5,3 tisuće kuna, Belom Manastiru 3,5 tisuće, Hrvatskoj Kostajnici 3,2 tisuće kuna, nešto manje u Ozlju, 2,7 tisuća u Lipiku, Otoku 2,4 tisuće, Garešnici 2,3 tisuće i Skradinu 2,3 tisuće kuna više prihoda po stanovniku u 2019. u odnosu na proračun u 2018. godini.

Po visini proračunskih prihoda u 2019. godini u odnosu na broj stanovnika vodeći je također bio Grad Vrlika s proračunskim prihodima po stanovniku od 16,3 tisuće kuna, u Dubrovniku 12,9 tisuća, u Starom Gradu 12,3 tisuće, Novalji 11,5 tisuća, Novigradu 11,2 tisuće, Opatiji 11,1 tisuća, Slunju 11 istuća, Hvaru 10,6 tisuća, Cresu 10,4 tisuće i Malom Lošinju 10,2 tisuće kuna.

Dubrovnik: Do kraja mandata milijarda kuna ugovorenih EU sredstava

‘Glavni razlog rasta proračuna Grada leži u korištenju EU fondova, što je od početka mandata ove gradske uprave isticano kao vrlo važan izvor financiranja kapitalnih projekata te će do kraja ovog mandata Grad zabilježiti više od milijardu kuna ugovorenih EU sredstava, što je veličina čak dva proračuna Grada Dubrovnika. Na takav način se odgovorno ponašamo prema Gradu i gradskom proračunu. Gradska uprava kojom sam ja na čelu nije sjedila prekriženih ruku da bi se aktivirala pred izbore, nego smo odgovorno svakodnevno radili već pune 3 i pol godine, a to građani i prepoznaju. Ova 2020. je posebno teška, ali pokazali smo da znamo biti financijski odgovorni i u najtežim financijskim vremenima za Grad od Domovinskog rata’ – kaže gradonačelnik Mato Franković.

Proračun Grada Dubrovnika rastao je proteklih godina, od 2017. kada je iznosio 432 milijuna kuna do 2020. kada je bio planiran na rekordnih 769 milijuna kuna te je uslijed korona krize rebalansom smanjen na 629 milijuna kuna. S današnjih planiranih 579 milijuna kuna za 2021. na razini je otprilike proračuna iz 2018. godine.

Realizirani su brojni projekti, a vrijedi istaknuti završene projekte poput pročistača za vodu, škole Montovjerna, vrtića „Palčica“ 2, vrtića „Mala kuća“ u Mokošici, igrališta Gospino polje, ceste Most dr. Franjo Tuđman – Pobrežje, stanova za mlade Mokošica. Svakako treba istaknuti i osigurano financiranje te započet proces nabave za izvođenje radova proširenja i uređenja Lapadske obale. Predano smo radili i na pripremi projektne dokumentacije za nove projekte. Dakle, uskoro ćemo imati cijeli niz građevinskih dozvole za velike kapitalne razvojne projekte poput doma umirovljenika ispod Opće bolnice, ceste Tamarić u Mokošici, nove škole u Mokošici, vrtića u Solitudu, stanova za mlade u Solitudu, sportske dvorane u Orašcu, boćarske dvorane u Komolcu, a svi ti projekti bit će spremni za prijavu na europske fondove.

Što se tiče izvršenja proračuna u 2020., važno je istaknuti kako je Grad Dubrovnik među prvim hrvatskim gradovima prepoznao negativan utjecaj koji će pandemija koronavirusa imati na lokalno gospodarstvo. Zdravlje je prioritet i glavni fokus, a potom se sagledavaju i efekti koje širenje virusa ima na lokalno gospodarstvo koje se u najvećoj mjeri oslanja upravo na turizam. Ponašajući se odgovorno i djelujući proaktivno, Grad je donio niz mjera pomoći za prevladavanje krize namijenjenih građanima i gospodarstvenicima pogođenim krizom. Istovremeno, uz uspješno nošenje s javno-zdravstvenim aspektima pandemije, osigurana je stabilnost javnih financija vodeći se financiranjem nužnih i neophodnih troškova. Iako su brojni pripremljeni i planirani projekti  privremeno morali biti stavljeni na čekanje, čitav niz investicija uredno se i nesmetano izvodi. Riječ je u prvom redu o projektima čije je izvođenje ugovoreno odnosno u postupku realizacije te o onim projektima čije je financiranje osigurano iz izvanproračunskih izvora, u prvom redu iz dostupnih fondova Europske unije.

Proračun za 2021. sadrži razvoju komponentu i jamči nastavak ranije započetih programa i projekata, ali i osigurava odgovorno i transparentno financiranje svih skupina proračunskih korisnika, od gradskih ustanova, osnovnih škola i vrtića, vatrogasne postrojbe, sportskih objekata do ispunjavanja potreba drugih korisnika poput civilnog društva i socijalnih skupina.

– Proračun je realan i razvojan s jasnim ciljem, a to je povećanje kvalitete života svih naših sugrađana. Pripremili smo se posebno za 2021. godinu na način da smo brojne projekte doveli do građevinske dozvole kako bi ih upravo kroz instrument EU-a ‘Recovery and Resilience’  prijavili na europske fondove. Među projektima spremnima za prijavljivanje na ovaj fond su azil za životinje, smještaj za beskućnike, dom umirovljenika ispod Opće  bolnice, škola u Mokošici, Vrtić Pčelica, cesta Tamarić, stanovi Solitudo i sportska dvorana. Samo oni su vrijedni 636 milijuna kuna.  Znači da smo potpuno spremni za novu europsku perspektivu koja počinje 2021. godine – kaže gradonačelnik  Franković.

Od značajnijih investicija u proračunu za 2021. s projekcijama za 2022. i 2023. godinu je projektna dokumentacija za Park Gradac i završetak dokumentacije stanova u Solitudu, za cestu za zgrade HRVI, groblje Dubac, prometnicu od Mosta dr. Franja Tuđmana do Osojnika, ali i za novu zgradu škole Marina Getaldića u Ulici Ilije Sarake kao i rekonstrukciju Jugovog bazena. Za projekt proširenja i uređenja Lapadske obale koji će se u cijelosti financirati sredstvima EU fondova i nacionalnim sredstvima u proračunu za iduću godinu rezervirano je 16 milijuna kuna.

Upravo u snažnom privlačenju dostupnih fondova Europske unije kriju se prilike za realizaciju razvojnih projekata u narednom razdoblju, a uz Lapadsku obalu osigurana su i sredstva za gotovo 900 milijuna kuna vrijedan projekt razvoja vodno-komunalne infrastrukture „Aglomeracija Dubrovnik“.

Opatija: 11,5 milijuna za smještaj djece u vrtiću, 940 tisuća za stipendije, 2,5 milijuna za pomoć umirovljenicima.. 

Prijedlog Proračuna za 2021.iznosi 204,9 milijuna kuna.

Za poticaje za novorođene izdvojit će se 1,3 milijuna kuna. Kao što je poznato, smještaj djece u opatijski Dječji vrtić za roditelje ostaje besplatan za drugo i svako iduće dijete u obitelji.  Ukupno na godišnjoj razini iz Proračuna Grad će izdvojiti gotovo 11,5 milijuna kuna , što je za 1,8 milijuna  više nego u ovoj godini. Osnovni razlog tome je otvaranje novih jasličkih skupina u novom objektu vrtića u Veprincu koji će se dovršiti u prvoj polovici 2021.g.

Nastavljamo sa sufinanciranjem nabavke udžbenika za naše školarce za koje smo namijenili sredstva u iznosu 440 tisuća kuna, zatim stipendije učenicima i studentima u iznosu 940 tisuća kuna. Želimo istaknuti, kažu u Gradu, da stipendije dajemo svim učenicima koji zadovolje kriterije pa je tako broj korisnika stipendija značajan – čak 88 u ovoj godini.

Za potrebe produženog boravka djece u našoj osnovnoj školi izdvojili smo dodatna sredstva  kako bi zadovoljili propisane epidemiološke mjere na način da se ne formiraju heterogene skupine već da djeca iz istog razreda budu u jednoj skupini u produženom boravku. Napominjemo da je u „novom normalnom“ OŠ „R. K. Jeretov“ jedna od rijetkih u kojoj se organizira produženi boravak za učenike od 1. do 4. razreda.

Briga za starije ostaje u proračunu, odnosno pomoć za umirovljenike koji imaju mirovinu manju od 3.000 kuna (poklon za Božić i Uskrs od ukupno 1.000 kuna te dopunsko zdravstveno osiguranje). Za te potrebe planirano je u Proračunu ukupno 2,5 milijuna kuna.

Proračunom za 2021. osigurali smo potpore i pomoći poduzetnicima u iznosu od preko 5,1 milijun kuna, od čega 1,6 milijuna za mjere poticaja zapošljavanja, samozapošljavanja, otvaranja obrta i OPG-ova, sufinanciranje kamata po kreditima i troškova prijave na natječaje za bespovratna sredstva EU ili nacionalnih fondova. Unatoč gospodarskoj krizi uzrokovanoj COVID-om-19, u ovoj godini otvoreno je ukupno 91 poslovnih subjekata. Osim ove vrste poticaja, planirana su sredstva u iznosu 1,5 milijuna kuna za provođenje projekta Start up inkubatora za kreativni turizam, što se većim dijelom financira iz bespovratnih sredstava EU fondova.

Kada govorimo o pomoći gospodarstvu za koje smo u 2020.g. izdvojili značajna sredstva, naglašavamo da se pomoći nastavljaju i u sljedećoj godini. Grad Opatija će izdvojiti  milijun kuna za nove mjere u vidu 30%-tnog oslobođenja od plaćanja komunalne naknade za prvih 5 mjeseci 2021. g. za one poduzetnike koji će u tom periodu obavljati djelatnost. Pored toga, zakupcima gradskih prostora umanjit ćemo trošak zakupnine za 50% za prvo tromjesečje 2021.g. što će imati utjecaj na smanjenje prihoda proračuna za oko milijun kuna.

Ukupna kapitalna ulaganja i ulaganja u komunalnu infrastrukturu u 2021.g. planiraju se u iznosu od 54 milijuna kuna. Više od 50% ulaganja planiramo financirati od pomoći iz EU i nacionalnih fondova, u iznosu od preko 29 milijuna kuna.

Najveća planirana investicija u 2021. godini odnosi se na izgradnju Vatrogasnog doma za potrebe JVP Grada Opatije vrijednosti 58 milijuna kuna, kroz 2 godine, koja će se 85% financirati iz sredstava europskih fondova, a za preostali dio investicije od 15% planirano je kreditno zaduženje Javne vatrogasne postrojbe.

Ostali projekti koji se financiraju iz EU fondova su:  Start up inkubator, uređenje povijesnog škvera u Iki, uređenje prostora za Udrugu invalida, III. faza uređenja MOHO centra, uređenje Vile Angioline, Amerikanskih vrtova i rasadnika Angiolina. Kao značajnu investiciju izdvojili bismo početak izgradnje dijela treće ceste Kuk- Kosovo koja će se nastaviti u idućim godinama.

‘Proračun Grada Opatije 2020. stabilan je i likvidan. Prihodi proračuna ostvaruju se prema planiranoj dinamici, a rashodi  izvršavaju  sukladno I. izmjenama proračuna usvojenim u srpnju ove godine. Zaduženost Grada iznosi ukupno 9,44%, što je relativno niska razina zaduženosti, budući da zakonski dozvoljena iznosi 20%. Napominjemo da Grad uredno izvršava sve svoje obveze, poštujući ugovorene rokove plaćanja, odnosno Grad Opatija nema dospjelih obveza. Proračun Grada je izrazito pogođen posljedicama virusa COVID-19. Prihodi Grada osiguravaju se gotovo u potpunosti iz turističke djelatnosti te s njima povezanim djelatnostima. Osim s COVID-19 krizom, poslovanje Grada opterećeno je podmirenjem obveza nastalih u ranijim godinama s koje osnove je ostvaren manjak prihoda u 2019. u iznosu 18,4 milijuna kuna, a najveći dio manjka (81%) rezultat je neostvarenih prihoda od prodaje gradske imovine. Dio tog manjka u iznosu 6,4 milijuna  kuna pokrit će se proračunom za 2020., dok je preostalih 12 milijuna kuna potrebno pokriti u sljedeće dvije proračunske godine.’ – objašnjavaju u Gradu Opatija.

Cres: Nastavlja se ulaganje u nadstandard u vrtiću, školi i zdravstvenom sustavu

‘I u ovoj, izazovnoj godini, uspjeli smo zadržati stabilan proračun. Osjetio se mali pad prihoda u onim stavkama u kojima smo naše poduzetnike oslobodili plaćanja raznih obveza zbog poteškoća u poslovanju koje su imali vezano uz epidemiološke mjere. Međutim, ukupna struktura proračuna time se nije značajno poremetila.

Što se tiče planiranja proračuna za sljedeću godinu kojeg je Gradsko vijeće prihvatilo, kao i uvijek prioritet nam je financiranje redovitog funkcioniranja cjelokupnog sustava za kojeg je nadležan Grad Cres. Posebice želim istaknuti ulaganje u nadstandardne usluge našeg dječjeg vrtića, ali i školskog i zdravstvenog sustava jer želimo našim sugrađanima omogućiti najvišu moguću uslugu u tim segmentima. I u sljedećoj godini nastavit ćemo s europskim projektima koje smo započeli u ovoj godini, dogradnjom dječjeg vrtića i sanacijom odlagališta otpada, ali i drugim ulaganjima u infrastrukturu. Pripremamo dokumentaciju za izgradnju vatrogasnog doma, a preuzeli smo projekt POS-ove zgrade od APN-a kako bismo samostalno izgradili poslovno-stambenu zgradu.’ – prokomentirao nam je gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako.

Po glavi stanovnika, najveći je suficit u lanjskom proračunu imao grad Stari Grad sa 4,5 tisuće kuna suficita po stanovniku, Vrlika 3 tisuće, Slunj 2,4 tisuće, Ozalj 2,2 tisuće, Komiža i Klanjec 2,1 tisuće, Skradin 1,8 tisuća, Makarska 1,4 tisuće, Bakar gotovo 1,2 tisuće i Grubišno Polje 1,1 tisuće kuna.

Stari Grad: Svi EU projekti se u 2021. nastavljaju

‘Od početka mandata provodimo odgovornu politiku po pitanju financija, što nam u trenutačnim okolnostima definitivno olakšava funkcioniranje. Od početka pandemije planirali smo i provodimo aktivnosti kojima se trudimo zadržati investicijski ciklus na području Grada.

Konstantno stvaramo preduvjete koji omogućavaju realizaciju kako javnih tako i  privatnih investicija (izrada projektne dokumentacije, prostorno planski preduvjeti, gradnja infrastrukture…)

 Od početka krize smo u stalnoj komunikaciji s privatnim sektorom (ugostitelji, hotelijeri, poduzetnici, iznajmljivači javnih površina), te zajedničkim naporima pronalazimo rješenja kako bismo što lakše prebrodili ovu situaciju. Rezultat dijaloga su i mjere koje smo donijeli; umanjili smo iznos godišnje najamnine poslovnih prostora za 50%, godišnji najam javne površine, štandova i sl.  smanjen je također za 50%, poduzetnike smo oslobodili plaćanja komunalne naknade…

U izazovnim vremenima javni novac trošimo isključivo na projekte koji se većim dijelom financiraju putem EU fondova i državnih potpora. Tako u proračunu za sljedeću godinu nastavljamo sa svim  projektima za koje imamo osigurana sredstava putem natječaja i EU fondova. Radi se o bitnim infrastrukturnim projektima kao što su rekonstrukcija Doma Matije Ivanića u Vrbanju, društvenog centra u kojem će biti i novi vrtić,  izgradnja sustava odvodnje na području Grada, izgradnja dječjeg igrališta u Dolu, uređenje dječjeg vrtića Sardelice u Starom Gradu, uređenje poučnih staza u prirodnom okružju, proširenje gradskog groblja, uređenje Trga..

Nažalost, zbog manjka prihoda morali smo odustati od nekoliko manjih zahvata i projekata koji se financiraju isključivo vlastitim sredstvima, kako u 2020. tako i u proračunu za 2021.

Unatoč izazovima, uspjeli smo osigurati sredstva  pomoći privatnom sektoru, za stipendiranje učenika i studenta, naknadu za novorođenčad i  pomoć najugroženijim skupinama’ – komentira gradonačelnik Antonio Škarpa.

Velik dio vodećih gradova po visini prihoda su i vodeći  po ostvarenom suficitu u proračunu. Tako su najveći višak ostvarili gradovi Rijeka sa 70 milijuna kuna suficita, Split 39 milijuna, Vukovar 23 milijuna kuna, Samobor 22, Makarska 21 milijun, Kaštela 18 milijuna, Zadar 17 milijuna, Požega 16 milijuna te Stari Grad i Ozalj suficit od 13 milijuna kuna.

Rijeka: U 2021. EU projekti iz kulture i poduzetništva

Grad Rijeka je od početka pandemije koronavirusa među prvima u Hrvatskoj donio mjere pomoći poduzetnicima direktno pogođenim zabranom obavljanja djelatnosti (mjere oslobađanja od plaćanja zakupnine za poslovne prostore, naknade za korištenje javnih površina za terase i montažne objekte, komunalne naknade, spomeničke rente, usluge prikupljanja otpada, zakupnine za gradsko zemljište i druge mjere). Osim mjera usmjerenih na poduzetnike obuhvaćenih mjerom zabrane djelatnosti, Grad Rijeka je uveo i niz dodatnih mjera pomoći kojima je nastojao i poduzetnicima kojima nije bio obustavljen rad, ali su pretrpjeli financijske štete s obzirom na umanjenje prometa, olakšati nastavak poslovanja i zadržavanje radnih mjesta.

S obzirom da su mjere Vlade RH u pogledu odgode i/ili obročne otplate te oslobođenja od plaćanja plaćanja poreza i prireza na dohodak kao i gradske mjere imale utjecaja na smanjenje proračunskih prihoda, rebalansom proračuna se tijekom godine vršilo usklađivanje prihoda i rashoda proračuna.

Prijedlogom 2. Rebalansa za 2020. godinu koji je u proceduri donošenja,  proračunski prihodi su u odnosu na početni proračun za 2020. godinu smanjeni za 19%, a najznačajnija smanjenja prihoda odnose se na prihode od poreza.

Sukladno procijenjenim prihodima smanjeni su proračunski rashodi, a najveća smanjenja su u odnosu na početni proračun izvršena na stavkama materijalnih rashoda za 28,5 milijuna kuna ili za 11% (rashodi programa održavanja komunalne infrastrukture, rashodi za redovno poslovanje i programske aktivnosti proračunskih korisnika zbog obustave rada škola, vrtića, ustanova u kulturi i sportskih sadržaja u vrijeme proljetnog lockdowna te epidemioloških mjera koje su i dalje na snazi i utječu na rad ustanova, rashodi za rad upravnih tijela kao što su rashodi za službena putovanja, stručno usavršavanje, održavanje, nabava opreme, uštede na stavkama protokola, manifestacija i pokroviteljstava,  smanjenje rashodi za subvencije za 18,5 milijuna kuna ili za 23% uglavnom zbog smanjenja sredstava za program Rijeka Europska prijestolnica kulture. Nadalje, smanjeni su rashodi za tekuće donacije i kapitalne pomoći  za 16,2 mil kn ili za 21%, dok su kapitalni rashodi smanjeni za 80 milijuna kuna ili za 27% .

Planiranju  Proračuna za 2021. godinu i projekcija za 2022. i 2023. godinu pristupilo se s većim oprezom zbog neizvjesnosti u pogledu trajanja pandemije koronavirusa i njenog utjecaja na gospodarstvo, a samim tim i na prihode proračuna.

Nadalje, početkom 2021. godine stupaju na snagu izmjene zakona o porezu na dohodak kojima se smanjuju porezne stope. Najavljeno povećanje udjela gradova u raspodjeli poreza na dohodak prema zakonu o financiranju JLPS neće u cijelosti kompenzirati pad prihoda od poreza i prireza na dohodak za Grad Rijeku,  budući se u 2021. godini očekuje značajan iznos povrata poreza za mlade do 30 godina, a koji procjenjujemo da će biti u iznosu od oko 20 milijuna  kuna.

U strukturi proračuna za 2021. godinu, posebno treba istaknuti  kapitalne rashode koji su planirani u iznosu od 279 milijuna kn i čine 24% proračuna, budući da rashode proračuna u posljednjih nekoliko godina, pa tako i u 2021. godini, obilježavaju veliki gradski projekti koji se sufinanciraju iz EU fondova na koje je Grad uspješno aplicirao.

Radi se o projektima kulturne infrastrukture čija je realizacija predviđena u slijedećim godinama kao što je obnova i prenamjena broda Galeb u brod muzej, obnova zgrade T-objekta bivšeg industrijskog kompleksa Benčić i njena prenamjena za Gradsku knjižnicu, projektima iz područja poduzetništva – projekt Poslovne zone Bodulovo, projekt Tehnološko – edukacijski i poduzetnički inkubator „Proizvodni park Torpedo”, projekt Energana – start up inkubator za kreativne tehnologije i IT industriju, zatim projekt Izgradnja sortirnice na lokaciji Mihačeva draga, projekt Interpretacijski centar prirodne baštine i drugi kapitalni projekti Grada Rijeke.

Split: Kreditno zaduženje za financiranje projekata

Kako smo nedavno pisali, gradonačelnik Andro Krstulović Opara i njegova gradska uprava u samo četiri godine smanjili su kreditna zaduženja i obveze za 139 milijuna kuna, čime su samo na troškovima kamata uštedjeli preko 27 milijuna kuna. Gradske financije doveli su iz minusa od 83 milijuna kuna do 30,5 milijuna kuna plusa na kraju 2019-godine.  Pandemija koronavirusa, koja se negativno odrazila na cjelokupnu gospodarsku aktivnost, dovela je i do izostanka prvotno planiranih gradskih prihoda zbog čega je nedavno usvojen rebalans proračuna te je  Gradsko vijeće Grada  dalo  suglasnost Gradskoj upravi za dugoročno kreditno zaduženje do maksimalno 90 milijuna kuna i to za financiranje projekata izgradnje i energetske obnove vrtića i škola, garaža te poboljšanja komunalne infrastrukture odnosno izgradnju novih gradskih prometnica.

S obzirom da se Grad Split u posljednje tri godine nije kreditno zaduživao, ovaj kredit ne bi trebao predstavljati značajnije opterećenje na rashodovnoj strani, a omogućit će nastavak bitnih projekata i razvoja grada u krizi zbog korone, poručeno je iz Grada.

Prije tri godine kada su  Opara i njegov tim preuzeli upravljanje gradom, Grad Split ušao je bez donesenog proračuna, a nužni rashodi i izdaci financirali su se temeljem odluke o privremenom financiranju. Krajem lipnja 2017. godine Grad je tako imao 219,1 milijun kuna obveza i dugova. Već u prvoj godini mandata nova gradska uprava smanjila je ovaj iznos na 156,7 milijuna kuna, u 2019. on je dodatno spušten na 133,8 milijuna, a na kraju lipnja ove godine iznosio je 95,6 milijuna kuna. Grad Split je i jedna od lokalnih jedinica s najnižim iznosom i stopom kreditnih obveza u odnosu na ukupna proračunska sredstva. U tri godine Grad je imao 659 milijuna kuna investicija.

Samobor: Novi vrtić, obnova prometnica, smanjenje komunalne naknade, oslobađanje poreza na potrošnju…

U ovoj, na svim razinama gledano zaista izazovnoj godini, Grad Samobor može s ponosom reći kako gradski proračun i životni standard građana nije patio. U ovogodišnjem smo proračunu, još sredinom mjeseca ožujka osigurali znatna financijska sredstva za potporu našim gospodarstvenicima koji su bili prvi na udaru krize uzrokovane epidemijom. Prateći razvoj situacije gradska je uprava ubrzo uvidjela potrebu da se pomogne gospodarskim subjektima. U 2020. godini donesena su ukupno tri paketa mjera pomoći, vrijedna 8 milijuna kuna, a posebice se ističu mjere kojom su poslovni subjekti koji su radili u uvjetima pandemije, a uredni su platiše prema proračunu Grada Samobora, bili oslobođeni plaćanja komunalne naknade za mjesec travanj i svibanj i osiguranih milijun kuna  za osobe koje su izgubile posao uslijed pandemije COVID-19.

„Pratili smo stanje i pravovremeno, pa čak i prijevremeno reagirali i donijeli pakete mjera. Grad živi od naših poduzetnika i ovo je bio jedini ispravan način“ rekao nam je zamjenik gradonačelnika Željko Stanec. Pojasnio je i kako je jedini ispravan način da se kriza prebrodi bez gubitaka za grad i građane, da se nastavi kontinuirano ulaganje u investicije. Spomenimo stoga kako je Grad Samobor, unatoč situaciji, uložio preko 30.000.000 u rekonstrukciju gradskih prometnica, radilo se i na dječjim vrtićima, dogradnji osnovne škole, izgradnji igrališta s umjetnom travom i mnogim drugim projektima.

Što se sljedeće godine tiče, Grad Samobor ne odustaje od ulaganja u značajne i kvalitetne projekte. U planu je završetak vrtića, nastavak obnove prometnica, smanjenje komunalne naknade za mikro i srednje poduzetnike, porezno rasterećenje u vidu oslobađanja poreza na potrošnju, … Najviše se ističu projekti osnivanja visokoškolske ustanove, projekt rekonstrukcije još jednog objekta u sklopu bivše vojarne a koji će postati dio osnovne škole i ono što već godinama muči građane; poboljšanje uvjeta javnog gradskog prijevoza. U tu je svrhu u prijedlogu proračuna osiguranu čak 7.000.000,00 kuna.
Sredinom prosinca prijedlog proračuna trebao bi biti usvojen na sjednici Gradskog vijeća.

Požega: Smanjili prirez, porez na potrošnju, koncesije..,  u 2021. planirane i uskrsnice za umirovljenike

‘Planiranje proračuna u vremenu „korona krize“ bilo je vrlo zahtjevno. U isti smo uključili određene povlastice s kojima je Grad Požega izašao u susret poduzetnicima, odnosno privatnicima. Tu prvenstveno mislim na smanjenje prireza s deset na sedam posto, a time smo ove godine uprihodovali 500 tisuća kuna manje direktnih poreza od prireza. Najveći broj građana obuhvaćen je odlukom kojom se smanjuje prirez Grada Požege, a smanjen je i porez čiji su obveznici vlasnici kuća za odmor koje se nalaze na području Grada Požege. Istom odlukom smanjen je i porez na potrošnju koji se plaća na potrošnju alkoholnih i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima u visini od tri posto, a smanjen je na jedan posto propisane osnovice. Smanjenjem obveza za razdoblje dok traju ove okolnosti pandemije obuhvaćeni su i obveznici plaćanja zakupnine za poslovne prostore u vlasništvu Grada Požege te komunalne naknade i spomeničke rente. Naime, ovom odlukom namjera je pomoći onima kojima je obustavljen rad u djelatnosti trgovine, ugostiteljskim objektima, uslugama smještaja te rada pučkih i studentskih kuhinja, i uslužnih djelatnosti u kojima se ostvaruje blizak kontakt s klijentima. Zbog izvanrednih okolnosti smanjena je i obveza plaćanja koncesije za obavljanje usluge unutarnjeg linijskog prijevoza na području Grada Požege. Moram naglasiti kako sam dnevno u kontaktu s našim poduzetnicima, s ljudima koji zarađuju i zapošljavaju u ovom gradu. S njima u dogovoru smo i donijeli ove mjere koje će, uvjeren sam, u najkraćem roku ipak pokazati da je Grad Požega pravi partner svojim poduzetnicima i da zajedno možemo osigurati u ovom gradu, unatoč svemu, kvalitetan i dobar život.

Povećali smo sufinanciranje i subvencije prema prema poduzetncima za mjere zapošljavanja. Kako bismo pomogli obiteljima s djecom školske dobi, Grad je izdvojio gotovo 800 tisuća kuna za nabavku radnih bilježnica, a vodili smo brigu i o našim umirovljenicima kroz mjera plaćanja troškova odlaska na liječenje. Dokaz da radimo na mjerama populacijske politike je i Odluka iz siječnja ove godine kojom smo za gotovo sto posto povećali iznos naknada za novorođenčad. To je sve uspješno uključeno u našem proračun za koji možemo reći da je i razvojan. Dobro smo rukovodili proračunom tijekom prošlih godina tako da smo 2019. godinu završili s plusom od 14,3 milijuna kuna i to nam je bio na neki način vjetar u leđa u ovoj krizi i u 2020. godini osloboditi naše sugrađene s gotovo 5 milijuna kuna direktne pomoći. U proračunu za 2021. godinu razmišljali smo još malo unaprijed kada su u pitanju najugroženije skupine društva, prvenstveno naši umirovljenici kojima smo uveli uskrsnicu za koju je planirano oko 700 tisuća kuna. Koristim ovu priliku za zahvalim Vladi RH na mjerama fisklanog izravnavanja koje je ove godine bilo na istoj razini, možda čak malo i veće u odnosu na prošlu godinu tako da su gradovi i općine mogli neometano raditi i funkcionirati.’ – komentira gradonačelnik Požege Darko Puljašić.

Po visini prihoda u proračunu vodeći gradovi su u načelu i najveći hrvatski gradovi. Najveće proračunske prihode je tako lani imao Split, 927 milijuna kuna, Rijeka u visini od 830 milijuna, Dubrovnik 581 milijun kuna, Osijek 451 kunu, Zadar 404 milijuna kuna, Pula 323 milijuna kuna, Velika Gorica 293 milijuna kuna, Varaždin 264 milijuna kuna, Karlovac 254 milijuna kuna te Samobor s proračunskim prihodima od 231 milijun kuna. Prihodi u načelu ovise o veličini gradova, jer je za pretpostaviti da je onda i punjenje proračuna, prije svega od poreznih prihoda, bolje. Sličan je stoga i poredak vodećih gradova koji su imali povećanje prihoda u odnosu na godinu prije. Split je povećao prihode u proračunu u 2019. u odnosu na 2018. godinu za 101 milijuna kuna, Rijeka za 92 milijuna, Dubrovnik za 89 milijuna, Karlovac za 49 milijuna kuna, Osijek 43 milijuna, Samobor 36 milijuna, Zadar za 34 milijuna kuna, a potom slijede Kaštela koji su povećali prihode u proračunu u godinu dana za 31 milijun, Vinkovci za 29 milijuna i Beli Manastir za 28 milijuna kuna.

Pula: Promišljenim i brzim reakcijama poduzete važne mjere za zdravlje i gospodarstvo pa i financije Grada

Unatoč pandemiji, temeljni financijski dokument Grada Pule za 2021. godinu planiran je na način da osigurava financijsku stabilnost, socijalnu osjetljivost i daljnji razvoj grada.

„Iza nas je izrazito zahtjevna godina, prepuna neizvjesnosti i specifičnih okolnosti koje su se snažno odrazile na život kakav poznajemo. Unatoč tome, promišljenim i brzim reakcijama  pravodobno smo poduzeli brojne mjere koje su prije svega imale za cilj očuvanje zdravlja naših građana, a potom lokalnog gospodarstva, zbog čega je Pula proglašena jednim od najuspješnijih gradova u Hrvatskoj u upravljanju situacijom s koronavirusom. U nastojanju da građanima olakšamo tešku situaciju u kojoj smo se svi zajedno našli, uvedene su uštede na svim razinama i u cijelom gradskom sustavu te su upravo ovi resursi brzo preusmjereni u mjere za rasterećenje i pomoć gospodarstvu i građanima. Izazovno razdoblje i dalje je pred nama, kao i pred ostatkom svijeta, no upravo u teškim vremenima želimo poručiti našim sugrađanima da lokalna zajednica o njima brine, a jedan od načina je upravo i kroz proračun za nadolazeću godinu, pri čijem smo se kreiranju imali na umu da mora biti razvojan i socijalan. Proračun smo planirali odgovorno i realno kako bi se i dalje jamčila stabilnost javnih financija, omogućio nastavak brojnih započetih, ali i novih investicija u Puli te osigurao još bolji životni standard svih Puležana“, naglasio je gradonačelnik Pule Boris Miletić.

Proračun Grada Pule za 2021. godinu predložen je u iznosu od 514,43 milijuna kuna, na temelju ostvarenja prihoda u razdoblju od siječnja do rujna 2020. godine te vlastite procjene prihoda u predstojećoj, po mnogočemu neizvjesnoj godini.

Kao jedan od gradova u Hrvatskoj koji najviše ulažu u razvoj gospodarstva, realan i ujednačen proračun za 2021. godinu Pula usmjerava ka poticanju gospodarskog razvoja pa je za ove aktivnosti u sljedećoj godini planirano ukupno 5,25 milijuna kuna. Za poduzetnike i obrtnike planiran je iznos od 1,5 milijuna kuna, dok je pola milijuna kuna predviđeno za subvencioniranje kamata na kredite kroz program koji se provodi u suradnji sa Istarskom županijom, gradovima i IDA-om.

U vidu daljnjeg razvoja kvalitetnih uvjeta za razvoj poduzetništva, u 2021. godini planirana su sredstva za kapitalni projekt „Coworking Pula“ u iznosu od 830 tisuća kuna. Projekt kojega je nositelj IDA d.o.o. a partner Grad Pula vrijedan je 23 milijuna kuna te će se sufinancirati  bespovratnim EU sredstvima u iznosu od više od 18,3 milijuna kuna.  Odnosi se na rekonstrukciju i opremanje postojeće zgrade u centru Pule koja dugi niz godina nije u funkciji te će se dodatnim ulaganjem u sadržaje omogućiti povoljno  i poticajno poslovno okruženje za razvoj poduzetništva.

Kad je riječ o ulaganjima u školstvo, za ove je aktivnosti planirano čak 112,76 milijuna kuna, za predškolski odgoj 48,7 milijuna kuna, dok se u sport planira uložiti 27,55 milijuna kuna. Za socijalnu skrb, zdravstvo, veterinarstvo i tehničku kulturu predviđeno je više od 31 milijun kuna.

Kapitalna ulaganja u škole u idućoj godini iznose 1, 6 milijuna kuna, a javne potrebe u osnovnom školstvu iznad standarda gotovo 27 milijuna kuna, od čega valja izdvojiti 8,5 milijuna za produženi boravak u osnovnim školama za ukupno 54 skupine produženog boravka te 2 skupine produženog stručnog postupka za učenike Škole za odgoj i obrazovanje Pula. U odnosu na 2020. godinu, radi poštivanja epidemioloških mjera osigurana su sredstva za 23 nova učitelja produženog boravka u školama. I u 2021. godini planirano je milijun kuna za stipendiranje studenata te 2,9 milijuna kuna za pomoćnike u nastavi.

U proračunu za 2021. planirano je više od 917 tisuća kuna za podršku projektu KLIK, gdje je nositelj projekta Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula, a iznosom od 358 tisuća kuna planirana je podrška projektu „Đir po gradu“, koji Grad Pula provodi u partnerstvu sa Zavodom za javno zdravstvo Istarske županije, a koji ima za cilj promicati zdrave navike među djecom predškolske i školske dobi.

U uvjetima pandemije Grad je zadržao visoku razinu socijalne osjetljivosti te je za pomoći socijalno ugroženoj kategoriji građana osigurano gotovo 10,65 milijuna kuna, za ustanove i udruge u socijalnoj skrbi 3,43 milijuna kuna te za Dnevni centar za rehabilitaciju Veruda 2,8 milijuna kuna.

Karlovac: Najveći izazov je dostatnost sredstava za EU projekte koji se nastavljaju i u 2021. g.

Prihodi Proračuna Grada Karlovca  za 2019. godinu bili su zaista puno viši u odnosu na prethodnu godinu  i to za 26%. Na te rezultate utjecalo je viša faktora kao što su veći prihodi od poreza i prireza, prihodi od komunalne naknade, prihodi iz EU fondova, korišten je lani i kredit za rekonstrukciju dječjeg vrtića.., pa je tako na kraju 2019. godine Grad  ostvario višak prihoda od 8,9 milijuna kuna zahvaljujući solidnom punjenju proračuna, ali i iznimno racionalnom ponašanju u trošenju proračunskog novca.

Grad Karlovac već dugi niz godina vodi politiku realnog i ostvarivog planiranja proračuna i održivog upravljanja javnim financijama, kažu u Gradu. Ne planiramo nerealne izvore prihoda, te stoga ne dovodimo gradski proračun u deficit. Stoga nemamo nikakvih problema sa urednim podmirenjem obveza prema kreditorima, dobavljačima, korisnicima proračuna i zaposlenicima Grada i gradskih ustanova. Naša je politika u tome uvijek realna, stabilna, održiva i racionalna.

Ova, 2020. godina bila je u proračunskom smislu nadasve izazovna, prije svega zbog neizvjesnih gospodarskih kretanja koja se onda „prelijevaju“ za proračunske prihode. Prva tri mjeseca ove godine po prihodima su bila obećavajuća, rasli su prihodi od poreza i prireza, očekivalo se dosta sredstava iz EU fondova i nacionalnih izvora, a ostali vlastiti  prihodi bili su stabilni.

Posljedice epidemija i obustave rada brojnih poslovnih subjekata vrlo brzo su se odrazile na proračunske prihode. Već u travnju pali su prihodi od poreza i prireza za 14%, pad prihoda se nastavio u cijelom II kvartalu. Poboljšanje je nastupilo od srpnja do listopada, ali je već u studenom ovaj prihod ponovno pao za 13%, a ukupno za 11 mjeseci prihodi od poreza i prireza manji su za 5% u odnosu na prethodnu godinu.

Morali smo se odreći dijela komunalne naknade, te smo najpogođenijem dijelu gospodarstva odobrili oslobođenja od plaćanja za razdoblje od ožujka do svibnja, ponovno smo to učinili za razdoblje od listopada do prosinca, a mjera se produžava i u I kvartalu 2021. godine. Ukupno smo s osnove oslobođenja od plaćanja komunalne naknade izgubili oko 4,5 mil. kn prihoda.

I ostali prihodi koji se odnose na gospodarstvenike pogođene epidemijom smanjeni su: zakupnine za poslovne prostore smanjene su za 600.000 kn, zakupnine za javne površine smanjene su za oko 700.000 kn, naknade za parkirališta milijun kuna,  a smanjeni su i prihodi od poreza na potrošnju zbog obustave rada ugostiteljskih objekata za više od 500.000 kn

Na početku epidemije očekivali smo još dramatičniji pad prihoda, pa smo odmah pristupili racionalizaciji proračuna, odgodili skupe, ali manje prioritetne projekte, smanjili sredstva za gradske manifestacije, snizili plaće u cijelom gradskom sustavu, ali i osigurali dodatna sredstva za potpore poduzetnicima. Ipak nismo odustali niti od jednog projekta financiranog iz EU sredstava, te smo sve te projekte proveli do kraja po planu. Osigurana su dostatna sredstva za dječje vrtiće i škole, te povećana sredstva za socijalni program. Konzervativno i oprezno smanjili smo prihode i rashode proračuna za oko 7 mil.kn, a sve kako ne bismo stvorili rashode koji bi nas doveli u deficit gradskog proračuna.

Iz mjeseca u mjesec situacija se mijenjala, cijeli II kvartal obilježen je padom  prihoda i slabijom naplatom gradskih prihoda. Ljetni mjeseci donijeli su poboljšanje situacije, pa smo s optimizmom krenuli u jesen povećavši proračunske prihode za 13 mil. kn, a temeljeno na ostvarenju prihoda i očekivanjima do kraja godine.

U situaciji pogoršanja epidemiološke situacije, krenuli smo s pripremom proračuna za narednu godinu. U nadi da će epidemija u proljeće početi jenjavati,  optimistično, ali i dalje oprezno planirali smo prihode od poreza i prireza, te komunalne naknade i drugih izvornih gradskih prihoda. Planirano je i zaduženje Grada za dva velika gradska projekta od kojih je jedan financiran kroz ITU mehanizam.

Proračun za narednu godinu povećan je za 11,5% i iznosi 396,7 milijuna kuna. Najizazovnije za naš proračun je osiguravanje dostatnih sredstava za financiranje EU projekata. U narednoj financijskoj perspektivi najvjerojatnije će se povećati udio samofinanciranja EU projekata sa 15% na 30% i gradovi više neće imati sredstava za sufinanciranje projekata.

Svaka porezna reforma odražava se na porezne prihode Grada koji osciliraju i do 10% u smjeru smanjenja, kompenzacijske mjere nekad su dostatne, a nekad i izostanu. Da bismo mogli financirati EU projekte primorani smo dizati kredite, a i to ima svoju granicu. Grad je zadužen ispod 5%, ali moramo voditi računa da bi veća zaduženost bila prevelik teret za otplatu kredita čime bi se ugrozile ostale javne usluge koje Grad mora pružati građanima.

I u narednim godinama najavljuju se porezne reforme koje će ponovno smanjiti prihode gradskih proračuna kao npr. porez na promet nekretnina koji je sada solidan, a njegovim ukidanjem ukupni prihodi Grada će pasti za 2%.

Fokus u proračunu Grada Karlovca za 2021. godinu je na projektima „Karlovac II“ koji obuhvaća gradnju i rekonstrukciju oborinske odvodnje, prometnica, javne rasvjete i nogostupa na 8 lokacija u Gradu. Drugi važan projekt kojeg započinjemo je rekonstrukcija kina Edison za kojeg su sredstva osigurana kroz tzv. ITU mehanizam, a 15% sredstava osigurava Grad Karlovac. Ukupno je za projekte gradnje komunalne i društvene infrastrukture u proračunu izdvojeno preko 83 milijuna kuna. Za održavanje komunalne infrastrukture izdvojit će se preko 47 mil. kn. Velik dio gradskog proračuna namijenjen je djeci i mladima, pa se tako za školstvo osigurava preko 95 mil.kn, a za predškolski odgoj gotovo 30 mil. kn.

‘Oprezno i realno planiranje prihoda Grada, uz racionalno upravljanje javnim financijama i prioritizaciju projekata i aktivnosti  ostat će i nadalje prisutno u pripremi i realizaciji gradskog proračuna.’  – kažu u Gradu Karlovcu. (Lidija Kiseljak)