Tek 42 grada brojila su u 2022. više stanovnika nego u 2021. a manje je stanovnika živjelo u čak 86 hrvatskih gradova. U odnosu na 2011. slika je preklani bila još poraznija i bolnija – u plusu je bilo samo 14, u minusu 114 gradova. Pokazala je to naša najnovija analiza zadnje službene procjene Državnog zavoda za statistiku, one za 2022. godinu, čije smo podatke usporedili s onima iz 2021. i 2011. dva posljednja popisa stanovništa u RH. Najveći postotni porast broja stanovnika u 2022. godini u odnosu na 2021. imala je Novalja, a najveći nominalni porast broja stanovnika imao je nedaleki Zadar. Usporedimo li pak broj stanovnika u 2022. u odnosu na 2011. najveći postotni porast bilježi Krk, ispred Supetra, onda i Solina koji je preklani imao najveći nominalni porast broja stanovnika, ispred Svete Nedelje i Dugog Sela…
Prema procjeni stanovništva sredinom 2022. RH je imala 3.855.641 stanovnika,1.860.511 muškaraca i 1.995.130 žena. U odnosu na 2021. broj stanovnika godinu iza smanjio se 0.6 posto, ili za 23.340 osoba. Povećanje ukupnog broja stanovnika ostvarili su nekako i očekivano zagrebačka regija i priobalna područja, naročito istarska i zadarska, dok je najveći pad nažalost opet očekivano imala slavonska ravnica.
U 2022. nastavilo se i kontinuirano starenje stanovništva, pa je prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila 44,3 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46,0 godina), što nas svrstava među najstarije nacije kontinenta. U Hrvatskoj stanovništvo i dalje stari, u ukupnoj populaciji sve je manje mlađih, a više starijih ljudi, a osnova takvog stanja se – uz ostalo- prema struci- može tražiti u dva glavna demografska razloga: među starijima prevladavaju generacije rođene neposredno ili nedugo nakon Drugog svjetskog rata kada se rađalo dva do tri puta više djece nego danas, ali naravno i onome što su nam zimus prezentirali privremeni okvirni podaci DZS-a, konkretno da je u Republici Hrvatskoj lani rođeno- najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja.
Po privremenim podacima, sredinom prošle godine- 2023.- broj stanovnika je bio 3.853.200. U odnosu na sredinu 2022. bilježi se njegov pad za 0,06 posto. Međutim, kad se usporede spomenuti podaci o ukupnom broju stanovništva sredinom 2023. godine s podacima procjene stanovništva krajem 2022. (3.850.894 stanovnika), pokazuje se identičan obrnut predznak- 0,06 posto porasta broja stanovnika, vrlo lako kao utjecaj migracijskih kretanja, doseljavanja radne snage, ponajprije s istoka, uglavnom u uslužnim i građevinskim djelatnostima. Nastavi li se taj trend nadalje, sličan rezultat možemo očekivati u idućim godinama.
Dakako, manji broj stanovnika u određenim sredinama, napose sjeveroistoka RH, razlog je sve većeg iseljavanja, ponajprije mladih, u minulih desetljeće ili dva, a onda je to i prilično usko vezano za manji prirodni prirast. No, ima i sredina- uglavnom gospodarski razvijenijih i financijski potentnijih- gdje raste broj stanovnika, no riječ je redom – pokazuje naša analiza prvih 30 – s iznimkom tek Varaždina, Čakovca, pa i Gospića – o primorskim i naseljima iz ZG prstena.
Grad Novalja imao je u 2022. u odnosu na 2021. godinu najveći postotni porast stanovnika, kako procjena Zavoda pokazuje, za +3,91 posto (+144 osobe), a slijedili su Vis (+3,81 posto), Sveta Nedelja (+3,48 posto), Nin (+3,44 posto), Buzet (+3,07 posto), Dugo Selo (+2,96 posto), Stari Grad (+2,92 posto), Rovinj (+2,32 posto), Supetar (+1,85 posto), Biograd na Moru (+1,80 posto povećanja). U Top 10 se smjestilo osam priobalnih gradova i 2 iz Zagrebačke županije (Sveta Nedelja i Dugo Selo), a posebno zanimljiv je podataka kako su poziciju u vrhu zauzela čak 4 otočna središta (Novalja, Vis, Stari Grad, Supetar). Porast iznad 3 posto imalo je 5 gradova, iznad 2 posto- 8, između 1 i 4 posto- 21. U samo 42 grada izbrojalo se u 2022. više stanovnika nego u 2021., dok je negativan omjer – najviše od -1 do -3 posto- u istom intervalu iskazalo 86 gradova…
Prema nominalnom rastu 2021-2022.- listu predvodi Grad Zadar, broj stanovnika je tamo u godinu dana porastao za – 658., U Svetoj Nedelji povećanje je iznosilo- 634, u Velikoj Gorici– 534, u Dugom Selu– 524, u Samoboru– 472… U Top 10 su i: Solin, Kaštela, Čakovec, Rovinj i Poreč, od +252 do +445 porastom stanovništva. Preko 500 stanovnika više nego godinu ranije imala su 4 grada, između 100 i 700 stanovnika više brojilo je u evidenciji prebivališta- 18 gradova. Minus se s druge strane kretao najčešće od 100 do 500 stanovnika manjka.
U odnosu na 2011. godinu najveći je postotni porast stanovnika, pokazuju procjene, imao Grad Krk, za ravno +10 posto, a za njim: Supetar (+8,12 posto), Solin (+5,77 posto), Sveta Nedelja (+4,41 posto), Novalja (+4,40 posto), Dugo Selo (+4,20 posto), Vis (+2,95 posto), Stari Grad (+2,59 posto), Biograd na Moru (+2,39 posto), Nin (+1,97 posto povećanja). Porast iznad 5 posto imala su 2 grada, iznad 2 posto- 6, između 1 i 10 posto- 11 gradova. I površan pogled na tablicu daje nam otužan dojam. I otkriva katastrofalan rezultat. U samo 14 gradova izbrojalo se u 2022. više stanovnika nego u 2021., dok je negativan omjer – najviše od -1 do -3 posto- u istom intervalu iskazalo – 86 gradova…
Najveći rast gledano u apsolutnim brojkama bilježi Grad Solin koji je u proteklih 11 godina narastao za iznad 1.000 stanovnika (1.381). Nakon njega u Top 10 su: Sveta Nedelja (+796), Dugo Selo (+734), Krk (+628), Čakovec (+354), Supetar (+331), Samobor (+274), Poreč (+163), Novalja (+161) i Biograd na Moru (+133 stanovnika). Preko 500 stanovnika više u 2022. nego u 2011. imala su 4 grada, između 100 i 1.400 stanovnika više brojilo je u evidenciji prebivališta- deset gradova. Minus se nasuprot tome kretao najčešće od 1.000 do 5.000 stanovnika manjka.
Promatramo li 5 najvećih hrvatskih gradova, kada uspoređujemo 2021. i 2022., prema postotnom trendu najbolje je stajao 24. Zadar (+0,93 posto), potom 36. Zagreb (+0,19 posto), 66. Osijek (-0,80 posto), 68. Split (-0,98 posto), 78. Rijeka (-1,28 posto stanovnika), prema nominalnom trendu: 1. Zadar (+658), 124. Osijek (-814), 126. Rijeka (-1.385), 127. Split (-1.569), tu nismo uračunali Zagreb koji bi inače razumljivo u tom izračunu držao lidersku poziciju, s +1.483 stanovnika. U usporedbi 2011. i 2022. prema postotnom porastu, ustvari ‘minusu’, najbolje – ukoliko se to može tako kazati- stoji 21. Zagreb (-2,71 posto), pa 29. Zadar (-4,83 posto), 59. Split (-10,7 posto), 68. Osijek (-11,57 posto), 98. Rijeka (-17,14 posto), po nominalnom trendu: 112. Zadar (-3.625), 125. Osijek (-12.502), 126. Split (-19.094), 127. Zagreb (-21.393), 128. Rijeka (-22.045 stanovnika)… (Pero Livajić)
