Zabok, Bakar, Ivanić- Grad, Imotski, Drniš, Čazma, Daruvar i Krk, osam je gradova koji su u 2020. za svoje vatrogasce izdvojili preko 10 posto Proračuna. To je pet gradova više (uz već ‘standardne’ Zabok, Krk, Ivanić-Grad i Daruvar, tu su Imotski, Drniš i Čazma) nego u 2019., a čak 63 grada su u 2020. izdvojili iz gradske blagajne više novčanih sredstava za vatrogastvo nego godinu ranije, što se može možda objasniti i većom potrebom za angažiranjem vatrogasnih snaga na ispomoći sugrađanima u godini koja će u Republici Hrvatskoj, nažalost, osim po pandemiji korona virusa, ostati upisana i obilježena katastrofalnim potresima. Najveći rast izdvajanja, u novcu i postotku, u odnosu na prethodnu godinu, imao je Bakar, a isti grad može se pohvaliti i najvišim porastom izdvajanja u odnosu na 2017. kada se radi o apsolutnim brojkama, dok je u 2020. u odnosu na tri godine prije najveće, pak, postotno povećanje izdvajanja za potrebe vatrogasaca upisao Ilok, ispred Knina, Ogulina, Bakra, Grubišnog Polja…
Za razliku od ‘staronormalnog’ vremena (za koje se nadamo i vjerujemo kako je opet tu, a da smo ‘novonormalno’ zauvijek ostavili za nama), kada smo njihovu važnost i ulogu uglavnom osvješćivali u ljetnim sezonama priobalnih požara, i kada su na Jadran nesebično u ispomoć nerijetko hitali i vatrogasci s kopna, tijekom proteklog dvogodišnjeg razdoblja situacija se gotovo u potpunosti okrenula i promijenila. Prirodne su nas katastrofe više puta podsjetile koliko je važno imati dobar i funkcionalan vatrogasni sustav i ljude koji će prvi, bez razmišljanja i kalkuliranja, uletjeti na mjesto katastrofe i spašavati živote i imovinu građana…
Jer, osim gašenja požara, na što se uvijek prvo pomisli kod spomena vatrogasaca, njihova je uloga vezana i za intervencije u drugim nesrećama i teškoćama. Uslijed potresa u Zagrebu, pa onda i Sisačko-moslavačkoj županiji, velik broj vatrogasnih postrojbi iz svih gradova, pa tako i onih uz more odjurili su u pomoć kontinentalnom dijelu RH. Takvih je intervencija, primjerice, samo nakon potresa na području SMŽ bilo preko 10.000. Ta vrsta katastrofe pokazala je i potvrdila važnost ulaganja u vatrogasce i njihovu opremu, pa zato pored zakonski potrebnih sredstava, koji gradovi moraju izdvajiti za vatrogastvo, mnogi ulažu u dodatnu opremljenost, ali i edukaciju i vježbe svojih gradskih vatrogasnih sastava, društava i zajednica.
Prema Zakonu o vatrogastvu, uostalom, vatrogasna djelatnost predstavlja sudjelovanje, kako u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i tehnološkom eksplozijom, tako i pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama, kao i obavljanje drugih poslova u ekološkim i inim nesrećama, za čije saniranje je uz sustav civilne zaštite potrebno žurno djelovanje vatrogasnih snaga, a provodi se na kopnu, moru, jezerima i rijekama.
Podsjetimo, vatrogastvo je jedna od službi u koje se građani do kraja mogu pouzdati, u što smo se imali priliku i sami uvjeriti. Vatrogasna djelatnost je, uz to, neprofitna, stručna i humanitarna djelatnost od interesa za RH. Hrvatska vatrogasna zajednica, kao krovna vatrogasna organizacija, okuplja preko 1.700 vatrogasnih društava u jedinicama lokalne samouprave i gospodarstvu s oko 150.000 članova udruženih u preko 200 vatrogasnih zajednica općina, područja i gradova, 20 vatrogasnih zajednica županija i VZ Grada Zagreba. Također, okuplja i preko 60 dobrovoljnih vatrogasnih društava u gospodarstvu s oko 1.000 vatrogasaca.
Danas, 4.svibnja, njihov je dan, Dan Sv. Florijana, pa smo upravo tim povodom u seriji naših analiza, analizirali i proračunska izdvajanja gradova za potrebe vatrogasaca, tj. istražili koji gradovi su u 2020. na koju se odnosi naša analiza, dok čekamo podatke iz 2021., najviše izdvajali i ulagali u svoj sustav vatrogastva…
Pogled na tablice i podatke Ministarstva financija o proračunskim izdvajanjima za protupožarnu zaštitu pokazuju, tako, da u odnosu na broj stanovnika, u analiziranoj 2020., iza vrlo uvjerljivog Bakra sa 1.427.81 kn, jedinog iznad ’tisućice’, najviše je „per capita“ za vatrogastvo izdvojio Grad Zabok, 968.29 kuna, potom Krk, 944.61 kuna, Opatija 748.50 kuna, Ivanić-Grad 684.67 kuna, pa Biograd na Moru 672.43 kuna, Vodice 663.66 kuna, Đurđevac 663.18 kuna, Mali Lošinj 626.17 kuna i Buzet 611.64 kuna. U Top 10, zanimljivo, čak je sedam malih gradova, uz tri srednja, ali i sedam priobalnih, što nije ni čudno zbog čestih požara na tom području koji se na otvorenom prostoru, bilo zbog ljudske nepažnje ili vremenskih uvjeta, događaju u užeglim ljetnim mjesecima. Nadalje, 17 gradova je prosječno po stanovniku u vatrogastvo, u promatranom periodu, usmjerilo iznad 500 kuna, njih 77 između 100 i 500 kuna, točno 30 gradova 10-100 kuna…
Po ukupnom postotnom izdvajanju za vatrogastvo iz Proračuna u vrhu su se hrvatskih gradova, sada u obrnutom redoslijedu, opet, našli vodeći Zabok, koji je za tu granu konkretno osigurao 19.96 posto sredstava, ispred najbližih u poretku laureatu, rekli smo- Bakra sa 17.94 posto proračunskog udjela, zatim Ivanić-Grada (12.56 posto) i Imotskog (10.66), a pozicije u Top 10 zauzimaju i Drniš, Čazma, Daruvar, Krk, Pleternica i Pag. Prvih osam gradova izdvojilo je za potrebe vatrogastva preko 10 posto udjela iz Proračuna 2020., dok je 28 za tu svrhu uložilo 5-10, a njih točno 80 između 1 i 5 posto ukupnih sredstava.
Listu onih koji su u 2020. povećali u postotku potporu vatrogastvu u odnosu na 2019. predvodi Grad Bakar s 420.02 posto rasta proračunskih izdvajanja. Nešto niži postotak, ali isto tako dojmljiv, bilježi za njim Trilj (258.91 posto), zatim Pag (242.28 posto), Novi Marof (196.79 posto), Valpovo (ravno 100 posto), Makarska (86.40 posto), iza njih su u 10 s najboljim godišnji trendom – Novalja, Dugo Selo, Stari Grad i Kutjevo. Pet gradova izdvajanja je u tom razdoblju povećalo 100 i više posto, njih 4 bilježe od 50 do 100 posto, 26 između 10 i 50 posto porasta. Negativan trend su ‘prijavila’ 62 grada.
Promatramo li apsolutne brojke i tu je dominantan Bakar s ‘plus’ 9.547,713 kuna, odnosno izdvojenih 11.820.852 kuna u 2020. naspram 2.273.139 kuna u 2019., a za njim onda Varaždin (‘plus’ 5.130.206 kuna), Sisak (+2.461.209 kuna), a slijede Trilj, Makarska, Vodice, Pag, Novi Marof, Samobor, Pleternica…
Prvak analize Bakar, apsolutni je rekorder po povećanju sredstava i kada uspoređujemo sredstva za protupožarnu zaštitu u trogodišnjem razdoblju, povisujući ih s inicijalnih 1.393.716 kuna u 2017. za devet puta, na 11.820.852 kune u 2020. godini. Iza njega se se smjestila tri velika grada: Split (+8.550.222 kuna), Varaždin (+6.421.050 kuna) i Dubrovnik (+5.634.201 kuna), potom Knin, Ogulin, Sinj, Makarska, Trilj i Sisak.
Impozantan postotni ‘trend rasta’ 2017.-2020. bilježi – Grad Ilok, čija su izdvajanja u spomenutim periodu narasla za 9787.78 posto, ispred Knina (1356.84 posto) i Ogulina (801.07 posto), a tu su u vrhu još i neizostavni nam u Top 10 vatrogastva – Bakar (748.15 posto), pa Grubišno Polje (+396.85 posto), Trilj (+369.20 posto), Pag (+281.28 posto), Sinj (258.89 posto), Rab (237.15 posto) i Novi Marof (+229.57 posto trogodišnjeg povećanja izdvajanja). Rast iznad 100 posto imalo je 17 gradova, 12 su postigla povećanje između 50 i sto posto, 57 od 10 do 50 posto, 21 njih 1-10 posto, pozitivan trend 2017.-2020. evidentirao se u velikoj većini, 108 gradova, a ‘minus’ – tek u 16 hrvatskih gradova.
Opatija: U pripremi izgradnja novog vatrogasnog doma
Grad Opatija, u Primorsko-goranskoj županiji, smjestio se u Top 10 (4.) i to prema udjelu izdvajanja za vatrogastvo “per capita” (748.50 kuna) u Proračunu 2020…
U tijeku su aktivnosti u čekanju apliciranja na fond i ogovarajući natječaj za sredstva za izgradnju vatrogasnog doma, procijenjene vrijednosti oko 30 milijuna kuna. Početkom 2020. Javna vatrogasna postrojba Opatija dobila je, naime, kaže nam iz Grada Ljiljana Vidmar-Erjavac, građevinsku dozvolu za izgradnju vatrogasnog doma. Izgradnja se planira financirati iz nekog od EU programa.
Grad Opatija, JVP i Hrvatske ceste d.o.o. potpisali su, inače, i Sporazum o suradnji i reguliranju međusobnih prava i obveza u svezi rekonstrukcije raskrižja državne ceste DC66 u Opatiji u sklopu izgradnje opatijskog Vatrogasnog doma. JVP Opatija je naručila izradu projekte dokumentacije, Grad Opatija se Sporazumom obvezao riješiti sve imovinsko-pravne odnose u vezi realizacije zahvata te, nakon završetka radova, preuzeti održavanje dijelova ceste koji nisu u nadležnosti HC-a. Investitor u rekonstrukciji raskrižja bit će Hrvatske ceste koje će, prema procjeni, to stajati 1,1 milijun kuna bez PDV-a.
U 2021- za potrebe vatrogasaca se izdvojilo 37.144.100 kn, kojih je za vatrogasni dom bilo namijenjeno 29 milijuna, u 2022. se osiguralo 14.350.000 kn, pri čemu na vatrogasni dom otpada 5.000.000 kuna.
Čazma: Ulažu u objekte DVD-a, pomagali aktivnosti vatrogasaca na potresom pogođenim područjima
Čazma, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, nalazi se u samom vrhu istraživanja, u Top 10, i to kao izvrstan 6. prema postotnom udjelu (10.18 posto) izdvajanja za vatrogastvo u Proračunu 2020., te u Top 20 prema izdvajanju (488.76 kuna) za vatrogastvo iz Proračuna 2020. po glavi stanovnika, “per capita”…
U proračunu Grada Čazme svake godine realiziraju se financijska sredstva za redovito funkcioniranje, opremanje i osposobljavanje Javne profesionalne vatrogasne postrojbe Grada Čazme i Vatrogasne zajednice Čazma kroz koju se financira i rad svih DVD-a.
Osim redovnog rada, posebnom stavkom u Proračunu, osigurana su dodatna sredstva za posebne uspjehe na vatrogasnim natjecanjima. Posebno ističu sudjelovanje ekipa na državnim natjecanjima na kojima su postigli zapažene uspjehe, upoznaju nas iz Grada. Osim redovnog financiranja, u rad i aktivnosti vatrogasaca, dodatno se ulagalo u objekte dobrovoljnih vatrogasnih društava po svim naseljima za što se svake godine utroši preko milijun kuna – Grad plaća sve režijske troškove i financira obnove domova.
Grad Čazma otkupio je, tako, i prostor bivše stanice za tehnički pregled (u Ulici Franje Vidovića) u koji se Javna vatrogasna postrojba preselila u srpnju 2020. Uređenje se financiralo sredstvima iz Gradskog proračuna. Ukupno je za otkup i uređenje prostora utrošeno oko 2 milijuna kuna. Novi prostor je ubrzao operativnu sposobnost zbog uređenosti prostora potrebama te omogućio nesmetano izvršavanje praktičnih vježbi. Ovim je postignut veliki napredak razvoja i podizanje na viši nivo operativnosti vatrogasne postrojbe i njenih članova.
Vatrogasci Grada Čazme svake godine bili su dislocirani kao sastavni dio interventne postrojbe koji su kod intervencija s vozilima ili helikopterom odlazili na područja gdje je bilo potrebe intervenirati. Pa i za katastrofalnih prirodnih nepogoda. Vatrogasna zajednica Grada Čazme je za vrijeme potresa kod Petrinje stavila ljude i resurse na raspolaganje gdje je poslano 12 vatrogasaca s 2 kombija i različitim alatima za tehničke intervencije za spašavanje ljudi iz ruševina. U sanacijama je također sudjelovala i JVP Čazma. Troškovi goriva i ostali troškovi sanacije financirani su iz proračuna Grada.
Novi Marof: Podržavaju stogodišnji rad i razvoj lokalnih postrojbi i društava
Novi Marof, u Varaždinskoj županiji, nalazi se zasluženo u Top 10 prema apsolutnom (+1.626.000 kuna) i postotnom porastu (196.79 posto) za vatrogastvo u Proračunu 2020., u odnosu na Proračun 2019., kao i postotnom porastu (229.57 posto) izdvajanja u 2020. prema izdvajanju u 2017.
Vatrogasna zajednica Grada Novog Marofa u svojem sastavu ima 7 DVD-a. DVD Novi Marof je stožerno društvo i nositelj i organizator svih aktivnosti dobrovoljnog vatrogastva na području Grada. S obzirom na važnost dobrovoljnog vatrogastva Grad Novi Marof svake godine povećava iznos sredstava u svojem Proračunu, kako za redovnu djelatnost, tako i za nabavu nove opreme svih društava. U 2020. sredstvima proračuna Grada nabavljeno je novo navalno vozilo vrijednosti 1.537.250 kuna. U 2022. ukupno su planirana i osigurana sredstva u proračunu Grada u iznosu 1.200.000 kuna, i to za redovnu djelatnost 950.000 kuna, a za nabavu nove opreme 250.000 kuna.
Na području Grada Novog Marofa organizirano vatrogastvo postoji gotovo 100 godina. To je duga tradicija i kultura nesebičnog davanja na korist cijelom društvu. Danas kad su vremena mnogo drugačija i prilike malo bolje, nastoje u Gradu financijskom podrškom i razumijevanjem uzvratiti za požrtvovnosti svih generacija koje su sebe uložile u razvoj vatrogastva.
-Naši vatrogasci ne pokrivaju samo prostor Novog Marofa nego čitave bivše općine, uskaču u pomoć i ‘dižu’ ih iz vatrogasne zajednice nakon profesionalnih postrojbi u Varaždinu za čitavo ovo područje, stoga je vrlo važno da vatrogasci imaju kvalitetnu opremu kojom mogu izvršavati svoje dužnosti. Cilj nam je opremiti vatrogasce kako bi bili što sigurniji u svom djelovanju, operativniji i time s najboljim efektom izvršavali svoj poziv. Tijekom povijesti, gotovo 50 godina, lokalna samouprava nije izvornim sredstvima kupila novo vozilo za vatrogasce pa smo to učinili 2020. Za DVD Novi Marof i VZG Novog Marofa to je izuzetno potrebno vozilo, ne služi isključivo operativnim članovima vatrogasne zajednice i vatrogasnih društava već za zaštitu građana i njihove imovine, na kraju krajeva. Svjesni smo da napredak donosi i prednosti i nove izazove, zato i dalje ulažemo u vatrogastvo i podržavamo razvoj, nabavu nove, sofisticirane, kvalitetnije, izdržljivije i sigurnije opreme, a ove godine kroz redovnu djelatnost i za nabavu opreme planiramo u vatrogastvo uložiti 1.2 milijuna kuna – kaže nam Siniša Jenkač, gradonačelnik Novog Marofa.
Dubrovnik: Potpisali kolektivni ugovor, otvorili vatrogasni dom, nabavili vatrogasni brod…
Grad Dubrovnik, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, nalazi se u Top 10 našeg istraživanja prema apsolutnom porastu (+5.634.201 kuna) izdvajanja u Proračunu 2020. prema izdvajanju za vatrogastvo u 2017.
Ulaganja aktualne gradske uprave u vatrogastvo, ali i u povećavanje opremljenosti i pripravnosti čitavog segmenta žurnih i hitnih službi, su značajna, ističu iz Grada. Prvenstveno, napominju, još u 2018. donesen je novi kolektivni ugovor za zaposlene u Javnoj vatrogasnoj postrojbi ‘Dubrovački vatrogasci’, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i Vatrogasnoj zajednici Grada Dubrovnika temeljem kojeg su dubrovački vatrogasci ostvarili povećanje plaća i bolje uvjete rada.
Interes Grada Dubrovnika je dobro opremljena javna vatrogasna postrojba s adekvatno plaćenim zaposlenicima, a prihvaćanjem i sklapanjem novog kolektivnog ugovora primanja dubrovačkih vatrogasaca korespondiraju s primanjima njihovih kolega u Zagrebu, Rijeci ili Splitu, odnosno njihova prava izjednačena su s pravima zaposlenih u upravnim tijelima Grada Dubrovnika.
Iste godine otvoren je i Vatrogasni dom na Osojniku, izgrađen zahvaljujući donaciji velike prijateljice Dubrovnika, dobrotvorke Olge Stoss iz grada prijatelja Bad Homburga. Njezina udruga ‘Kroatienhilfe’ pomogla je s iznosom od 1,75 milijuna kuna, Grad Dubrovnik sudjelovao je s oko 700 tisuća kuna, a gospođa Stoss osobno donirala je još i opremu i potreban namještaj. Objekt se sastoji od prizemlja i kata. U prizemlju se nalazi garažni prostor za vatrogasna vozila, uredske i prateće prostorije poput garderobe, kupaonice i kuhinje, na katu su smješteni višenamjenska dvorana, uredski prostori, sanitarije i kuhinja. Rekonstruirana i nadograđena zgrada vatrogasnog doma, osim za potrebe DVD-a Osojnik bit će od koristi KUD-u sv. Juraj, ali i širim društvenim potrebama.
Najveća investicija u 2019. bila je nabavka prvog dubrovačkog vatrogasnog broda „Orlando“. Izgrađen je u Istri za potrebe VZ Grada Dubrovnika. Nabava vatrogasnog broda preduvjet je za ustrojavanje pomorske službe Dubrovačkih vatrogasaca. Brod je u ugovorenom roku izgradila istarska tvrtka Marservis d.o.o. s dugogodišnjim iskustvom u proizvodnji plovila. Investicija je stajala četiri milijuna, a financirana je sredstvima JU Rezervat Lokrum i – Grada Dubrovnika. Polivalentno plovilo ukupne dužine 13,5 metara s dva motora, 550 konjskih snaga za brze intervencije ponajprije se koristi u akcijama vatrogasne postrojbe na moru, omogućuje žurni transport vatrogasaca na Elafite i Lokrum, brzu reakciju gašenja požara, a koristi se i kod promptnih intervencija u slučaju onečišćenja mora te u ostalim hitnim akcijama spašavanja ugroženih ljudskih života…
U pripremi je projekt izgradnje vatrogasnog doma DVD Zaton s rekonstrukcijom raskrižja na cesti D8. Osim vatrogasnog doma, objekt bi se sastojao i od društvenih prostora. Izrađena je projektna dokumentacija (glavni projekt i troškovnici) prometnog rješenja uže okoline objekta (uređenje križanja na D8) i potpisan sporazum o njegovom financiranju s Hrvatskim cestama, što je preduvjet za ishođenje građevinske dozvole za izgradnju objekta vatrogasnog doma za koji je također dovršena projektna dokumentacija. Ukupna procjena rekonstrukcije raskrižja i vatrogasnog doma 7.700.000 kuna. Po realizaciji raskrižja slijedi ishođenje dozvole za Vatrogasni dom, radove na križanju sufinancirat će Hrvatske ceste u omjeru 50 posto investicije, navode iz Grada.
U 2021. nabavljeno je navalno vatrogasno vozilo, financirano europskim sredstvima u vrijednosti nešto manjoj od tri milijuna kuna. Novo navalno vozilo za ‘Dubrovačke vatrogasce’ nabavljeno je u sklopu projekta ‘Modernizacija vozila vatrogasnih postrojbi RH’. Projekt sufinancira EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, a prijavitelj projekta je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Inače, u posljednjih četiri do pet godina vozni park JVP je znatno pomlađen, a tijekom 2022. nabavit će se i novo komunikacijsko vozilo. Također će se financirati iz europskih sredstava i dodatno ojačati snage civilne zaštite kako bi pravovremeno odgovorili u hitnim intervencijama. Uz to, novo vozilo omogućit će lakše praćenje situacije na terenu i veću funkcionalnost u postizanju ciljeva.
Vrijedi istaknuti i to da se sredstva osigurana u gradskom proračunu, a namijenjena Vatrogasnoj zajednici, nisu smanjivala ni u korona krizi unatoč tome što je proračun Grada u uvjetima gospodarske neaktivnosti zabilježio veliki manjak prihoda. U sklopu EU projekta E-CITIJENS, Grad Dubrovnik nabavio je vrijednu opremu za potrebe civilne zaštite i dubrovačkih vatrogasaca – set seizmičkog uređaja s video kamerom za pretrage iz ruševina te šatore na napuhivanje, u svrhu povećanja spremnosti i djelovanja u slučajevima prirodnih katastrofa, točnije u slučaju potresa. Riječ je o sustavu suvremenog bežičnog seizmičkog detektora s kamerom za traganje i tri šatora dimenzija 6 metara širine, 10 metara dužine i 3,10 metara visine te pojedinačne površine 60 kvadrata.
Javna vatrogasna postrojba ‘Dubrovački vatrogasci’ sudjeluje i u EU projektu DiMaND. U projektu prijavljenom u sklopu Programa Mehanizama Unije za civilnu zaštitu, Grad Dubrovnik sudjeluje kao projektni partner, dok je JVP pridruženi partner na projektu, budući je projekta prijava okupila 18 relevantnih partnera i pridruženih partnera iz 8 zemalja (Mađarska, Slovačka, Bugarska, Rumunjska, Austrija, Hrvatska, Srbija i Slovenija). Projektne aktivnosti u sklopu DiMaND-a imaju za cilj poboljšanje međunarodne/regionalne suradnje u smislu djelovanja i reakcija u slučaju prirodnih katastrofa. Također, Grad Dubrovnik je vodeći partner u projektnoj aktivnosti koja će se baviti suradnjom i djelovanjem općina/gradova sa svojim postrojbama civilne zaštite, u vrijednosti 316.185 kuna. Bespovratna sredstva su 85 posto sufinanciranja, konkretno- 268.757,25 kuna.
-Prvi su na liniji obrane, ne samo u požarima, nego u svakoj katastrofi – poplavama, potresima, prometnim i drugim nesrećama. Iznimno sam ponosan što u vremenu korone nastavljamo rad na poboljšanju uvjeta djelovanja našeg vatrogastva. Prostor u kojem je trenutno smještena vatrogasna postrojba je neadekvatan i nedovoljan za sve njihove potrebe, u nadolazećem razdoblju kroz izmjene GUP-a, koje smo već pokrenuli, vratit ćemo smještanje postrojbe u prostor koji je za tu namjenu predodređen u brdu Srđ, a za što je i izrađena projektna dokumentacija –najavljuje Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.
Knin: U suradnji s vatrogascima osiguravaju redovitu dostavu pitke vode rubnim naseljima
Grad Knin, u Šibensko-kninskoj županiji, nalazi se u Top 10 prema apsolutnom (+4.964.494 kuna) i postotnom (1356.84 posto) porastu izdvajanja u Proračunu 2020. prema izdvajanju u 2017.
U 2020. Grad je financirao DVD u iznosu 724.544,89 kuna, a JVP u iznosu 1.437.356,11 kn, u 2021. je izdvojio 989.540 kuna za DVD i 1.799.466,89 kn za JVP, dok je za 2022. u planu 870.000 kn za DVD, a za JVP- 2.250.000 kuna. Ti troškovi se odnose na rashode za plaće, troškove goriva, službene/zaštitne odjeće i obuće, usluge tekućeg održavanja vozila i premija osiguranja.
Vatrogasni sustav je izuzetno važan za sve segmente društva i Grad Knin je toga itekako svjestan te se trudi omogućiti kontinuirano razvijanje vatrogastva na području grada Knina, kako profesionalnog tako i dobrovoljnoga. Osim ‘redovitih’ vatrogasnih intervencija koje odrađuju postrojbe, a čiji se broj na godišnjoj razini kreće od 250 do preko 400 intervencija i čiji je broj posebno povećan u ljetnim mjesecima kada se pred vatrogasce stavlja izazov gašenja velikog broja šumskih požara na visokim temperaturama i teško pristupačnim terenima, vatrogasci su svojim vještinama i tehnikom redovita logistička potpora u organizaciji svih bitnijih lokalnih događanja. Također u suradnji sa svojim vatrogasnim postrojbama, Grad Knin je osigurao redovitu dostavu pitke vode tijekom cijele godine rubnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbnu mrežu, čime je omogućen normalan život i rad OPG-ova na tim područjima.
Javna vatrogasna postrojba, uz redovite aktivnosti i intervencije, zadnjih godina radi i na opremanju i osposobljavanju tima za spašavanje s visina i iz dubina, dok DVD svake godine osposobljava mlade članove, a dio njih osim u ljetnim mjesecima, bude uposlen i ostatak godine na poslovima održavanja protupožarnih puteva i ostalim preventivnim aktivnostima.
Redovito se prate i pratit će se potrebe za nabavom i održavanjem vatrogasnih vozila i opreme kako bi ista konstantno bila u operativnom stanju za slučaj intervencija. Upravo su završili s procesom nabave novih interventnih odjela za Javnu vatrogasnu postrojbu kako bi zamijenili stara, dotrajala. Već spomenuti tim za spašavanje s visina i iz dubina Javne vatrogasne postrojbe će nastaviti opremati i omogućiti dodatno osposobljavanje kako bi imali odgovor, između ostalog, i na očekivani povećani broj gostiju u novoosnovanom Parku prirode ‘Dinara’. U skoroj budućnosti planiraju i gradnju novog, modernog Vatrogasnog doma, čime će dodatno unaprijediti uvjete rada vatrogasaca i omogućiti daljnji razvoj sustava vatrogastva kako bi dodatno podigli stupanj sigurnosti sugrađana i posjetitelja.
Grubišno Polje: Financiraju opremu i uređenje prostora, grade i Vatrogasni centar
Grad Grubišno Polje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, zauzeo je visoku poziciju, u Top 10 naše analize, prema postotnom porastu (396.85 posto) izdvajanja za vatrogastvo u Proračunu 2020. prema izdvajanju u 2017.
-Konstatirali bi da su izdvajanja bila izdašnija jer su provedeni značajniji projekti i aktivnosti koji su bili iznimne važnosti za potrebe DVD-ova sa područja Grada, kao i cjelokupne lokalne zajednice – tvrde nam iz Grada.
Od važnijih projekata i aktivnosti koji su provedeni su: preuređenje prostora DVD-a Grubišno Polje, opremanje i preuređenje prostora DVD-a Poljani, asfaltiranje ispred prostora DVD-a Donja Rašenica, svečana sjednica u 2020. godini nakon uspješno saniranog požara koji je izbio u krugu postrojenja tvrtke Zagrebpetrol, na kojoj su podijeljene zahvalnice svima koji su sudjelovali u gašenju, a valja spomenuti i održavanje redovnih godišnjih skupština dobrovoljnih vatrogasnih društava.
U 2022. Grad Grubišno Polje izdvojio je u proračunu 450.000 kuna za dobrovoljna vatrogasna društva s područja Grada. Uz dobrovoljna društva, sufinancira se i rad Javne vatrogasne postrojbe Grada Grubišnoga Polja koja djeluje na području Grada i broji 14 zaposlenika. Među projektima koji su planirani u ovoj godini, najvažniji projekt koji Grad Grubišno Polje planira je projekt izgradnje i opremanja Vatrogasnog centra za potrebe DVD-ova sa područja Grubišnoga Polja, kao i ostalih članica Vatrogasne zajednice te za potrebe lokalnog stanovništva i drugih interesnih skupina. Izgradnjom planirane infrastrukture neto površine 913,80 m2 osigurao bi se potreban adekvatan prostor za obavljanje vatrogasne djelatnosti što bi rezultiralo podizanjem spremnosti vatrogasnih i interventnih službi sa područja Grada. Isto tako, s obzirom da bi vatrogasni centar u različite društvene svrhe koristilo i lokalno stanovništvo, projekt bi samim time pridonosio podizanju kvalitete življenja na području Grada.
Kod ostalih manjih projekata koji se planiraju za izdvojiti su obnova tornja i garaže DVD-a Grubišno Polje, te projekt formiranja mladeži dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Grada Grubišnog Polja.
Đurđevac: U novoj zgradi objedinili aktivnosti žurnih službi – jedinstven slučaj u RH
Đurđevac, u Koprivničko-križevačkoj županiji, nalazi se u samom vrhu, u Top 10 (8.) prema udjelu (663.18 kuna) izdvajanja za vatrogastvo “per capita” u Proračunu 2020…
U sklopu Vatrogasne zajednice Grada Đurđevca djeluje 8 dobrovoljnih vatrogasnih društava- DVD Čepelovac, DVD Suha Katalena, DVD Sirova Katalena, DVD Sveta Ana, DVD Mičetinac, DVD Severovci, DVD Đurđevac, DVD Budrovac, kao i Puhački orkestar DVD-a Đurđevac koji upravo obilježava 100. obljetnicu djelovanja.
Za rad Javne vatrogasne postrojbe Đurđevac uređen je i obnovljen, te prilagođen za funkcionalno korištenje novi prostor na drugom katu zgrade, radovi su odrađeni u dvije faze, a rezultat je dodatnih 400 kvadrata novog funkcionalnog prostora gdje se smjestila kompletna uprava JVP-a, DVD-a Đurđevac s puhačkim orkestrom i Vatrogasna zajednica Đurđevca, ali i HGSS sa svim potrebnim sadržajima za rad. Zajedno s vatrogascima i HGSS-ovcima u zgradi je i policija, što je uistinu- jedinstveni slučaj objedinjavanja žurnih službi u RH, a doprinosi poboljšanju efikasnosti i ubrzava aktivnosti, napominju iz Grada.
-Opremljena je i nova teretana, kao i dvorana za vježbanje puhača. Ukupna vrijednost radova iznosila je oko milijun kuna. Pored redovnog vatrogasnog rada, u postrojbi se najviše ulagalo u nabavu vatrogasnih sprava i opreme, u 2021. realizirali su i primopredaju vatrogasnog dugog navalnog vozila iz Operativnog programa Konkurentnosti i kohezija kojim se uveliko modernizirala vatrogasna oprema- kaže nam Mirjam Markač iz Ureda gradonačelnika Hrvoja Jančija.
Dugo Selo: Konstantna podrška u kupnji tehnike i vozila, u izradi projekt novog sjedišta VD-a
Dugo Selo, u Zagrebačkoj županiji, nalazi se u Top 10, i to kao 8. prema postotnom porastu (65.23 posto) izdvajanja za vatrogastvo u Proračunu 2020., u odnosu na Proračun 2019.
U razdoblju od 2008. – 2022. VZG Dugo Selo, uz pomoć Grada Dugog Sela, nabavila je veću količinu opreme i vatrogasnih vozila. U tome su svakako doprinijeli stabilni prihodi putem sredstava predviđenih zakonom te dodatnih sredstava osiguranih u proračunu Grada.
Tako su proteklom razdoblju nabavljena sljedeća vozila: 2008.- vatrogasna auto cisterna u vrijednosti 1.700.000 kn, 2010.- navalno vozilo u vrijednosti 1.050.000 kn, 2012. -tehničko vozilo 970.000 kn, 2017. – 2020.- nabava 4 vatrogasna kombi vozila – ukupne vrijednosti cca 750.000 kn i 2022. – vatrogasna auto cisterna u vrijednosti 1.850.000 kuna.
U posljednjih pet godina, 2017.-2022. na ime financiranja VZG, Grad Dugo Selo izdvojio je ukupno nešto iznad 9 milijuna kuna: u 2017. – 650.000, u 2018. – 750.000, u 2019. – 860.000, u 2020. – 1.358.500, u 2021. – 3.091.000, u 2022. – 2.300.000 kuna. Financiralo se, usporedno i vanproračunske investicije u objekte, i to: 2017.- rekonstrukcija grijanja DVD Ostrna – 123.722,19 kn, 2019. -2020. – rekonstrukcija grijanja DVD Andrilovec – 229.528,75 kn, 2021. – izgradnja garaža za DVD Ostrnu – 2.001.162,69 kn, 2022. – izgradnja garaže za DVD Ostrnu – 855.000 kn i Muzej vatrogastva DVD Leprovica – 50.000 kuna.
U 2021. godini Grad Dugo Selo je vatrogasnoj zajednici doznačio 3.091.000 kuna, u 2022. godini planirano je 2.300.000 kuna. U tijeku je i izrada rješenja za izgradnju nove lokacije, odnosno novi objekt sjedišta VD Dugo Selo s pripadajućim popratnim sadržajima kojim bi se osiguralo novo povećanje standarda i uvjeta rada za članove vatrogasnog društva, najavili su iz Grada. (Pero Livajić)
