U proteklom razdoblju bili smo vrlo štedljivi i pazili smo na sve rashode. To nam je omogućilo da osiguramo vlastiti udio u svim europskim projektima koje smo provodili. Mogućnosti europskih projekata su velike ali je potrebno racionalizirati ostale rashode kako bi osigurali dovoljno sredstava za praćenje europskih projekata. Zbog ovoga stvari koje se nisu mogle financirati iz europskih sredstava su ostale na čekanju i to je nešto što svakako moramo imati na umu u vremenu koje dolazi

Hrvoje Janči prije četiri je godine preuzeo dužnost gradonačelnika Grada Đurđevca i od tada sa svojim timom brojnim mjerama i projektima etablira kao grad dobrih praksi, ulaganja u djecu i mlade, poduzetnike, kulturu, te turizam kojeg razvijaju stvarajući niz novih atrakcija – od poznate Picokijade koju su uzdigli na još viši nivo, fantastičnog gradskog muzeja u kojega dovode svjetski priznate i atraktivne izložbe, pa do đurđevačke Sahare i deva…. Što je najvažnije što je za svoj grad napravio u protekle četiri godine i koji su mu planovi za iduće četiri, izaberu li ga opet građani, pitali smo gradonačelnika.

Gradonačelniče, na kraju smo Vašeg aktualnog mandata na čelu Grada Đurđevca. Kada se osvrnete iza sebe, kako ste zadovoljni, jeste li ostvarili sve što ste planirali i svojim građanima obećavali prije četiri godine, uoči prošlih lokalnih izbora?

-Sve ono što je prije četiri godine planirano i najavljeno, unatoč pandemiji koronavirusa uspjeli smo realizirati. Kao i do sada željeli smo najviše i najbolje za naš grad, bili ustrajni i težili da u svakom segmentu djelovanja gradske službe, ustanove i tvrtke budu na usluzi građanima, a zaposlenici motivirani i odgovorni u obavljanju svojih poslova.

Što biste istaknuli kao najvažniju i najveću stvar koju ste napravili za svoj grad u ove četiri godine? Po čemu je Đurđevac danas bolje mjesto za život nego prije četiri godine i gdje je napravljen najveći napredak?

-Nakon vremena u kojem smo redom gubili naše institucije i službe, te gospodarske krize koja je devastirala naše gospodarstvo, ipak su došla bolja vremena u kojima smo svi zajedno sudjelovali kako bi vratili stari sjaj, ponos i značaj našem Đurđevcu. Uspjeli smo tako vratiti sud i gruntovnicu, te smo surađujući s ministarstvima i službama na području grada učinili iste lakše dostupnima korisnicima. Sada na istom mjestu zajednički djeluju naši vatrogasci i policija, sud, gruntovnica i katastar su na jednom mjestu a gradske službe i uredi državne uprave i županijski uredi imaju nove zajedničke prostore u centru grada. Sve ovo omogućuje bolju dostupnost i uslugu za stanovnike grada Đurđevca i okolice.

Koje biste još projekte i mjere istaknuli kao ključne za razvoj grada i poboljšanje kvalitete života Vaših sugrađana?

-Sufinancirano europskim novcem podizali smo kvalitetu usluge od dječjeg vrtića, osnovne škole i škole za djecu s teškoćama u razvoju. Provodili smo programe od sufinanciranja prehrane u školi, pomoći starijim osobama, opremali naše sportaše, te poticali rad svih udruga u gradu. Socijalna osjetljivost za ranjive skupine i podrška projektima Gradskog društva za osobe s invaliditetom- COSI- Centar za osobe s invaliditetom, do projekta udruge Mali princ- Kuća podrške, primjer su ravnopravnosti svih pojedinaca u zajednici.

 Kolika je ukupna vrijednost projekata (uključujući i EU) koje ste pokrenuli i realizirali u ovome mandatu?

-Pokrenuto je preko stotinu projekata od kojih su neki još uvijek u realizaciji. Njihova ukupna vrijednost je 540 milijuna kuna, od čega 370 milijuna otpada na najveći projekt Aglomeracije.

Koliko ste u financiranju projekata uspjeli povući EU sredstava i koji su najvažniji EU projekti ovoga mandata? Možete li nam i tu reći o svakom ponešto u kratkim crtama?

-Na svaku našu kunu uspjeli smo osigurati 8,7 kuna europskih sredstava. Za istaknuti je projekt Prirodne baštine koji ima za cilj promociju Đurđevačkih pijesaka- Hrvatske sahare, kao jedine pustinje u Hrvatskoj. Za projekt je povučeno 16 milijuna europskih sredstava a njime je izgrađen hostel za školu u prirodi, Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci i poučne staze.

Kako ste zadovoljni gospodarskom slikom grada i kakva je ona danas u usporedbi sa situacijom prije četiri godine? Što kažu brojke, koliko je novih investicija, novih radnih mjesta otvoreno u tom razdoblju?

-U proteklom razdoblju dva velika privatna investitora imala su investicije svaki preko 100 milijuna kuna u proizvodne pogone, što je posljedično otvorilo i veliki broj radnih mjesta. Grad Đurđevac uspješno je realizirao europski projekt Poduzetničkog inkubatora, u kojem je trenutno smješteno osam malih i srednjih poduzetnika koji zapošljavaju 44 osobe. Realiziran je i europski projekt opremanja poduzetničke zone infrastrukturom, te sada imamo 23 hektara Zone koju smo po povoljnim uvjetima namijenili novim investitorima.

Koliko ulažete u razvoj i poticanje gospodarstva i imate li u planu neke nove mjere i programe, uspijete li ponovo osvojiti povjerenje svojih građana?

-U našoj novoj Poduzetničkoj zoni pokrenuli smo projekt izrade projektne dokumentacije i ishođenje građevinskih dozvola, tako da poduzetnici za proizvodne djelatnosti po cijeni od 0,67 kuna/m2 dobiju građevinsko zemljište u Zoni sa ishođenom građevinskom dozvolom. Cilj ove mjere je pomoći poduzetnicima u prelaženju preko administrativnih barijera i skratiti vrijeme od donošenja odluke do realizacije investicije jer znamo da kod investicije osim novca veliku ulogu igra i vrijeme. Na ovaj način pomoći ćemo poduzetnicima da spremni dočekaju natječaje za korištenje europskih sredstava koji su u najavi.

Kakva je situacija na demografskom planu i što je najvažnije što ste na tom području napravili u ove četiri godine?

-U gradu Đurđevcu iz godine u godinu imamo sve više djece u vrtiću, kao i za upisu prvi razred osnovne škole. To je povezano i sa značajnim ulaganjima u materijalne uvjete u vrtiću i školi, kao i u edukaciju zaposlenika i općenito dizanje standarda.

Planirate li neke nove mjere i programe kad su u pitanju djeca i mladi?

-Razvoj grada i zajednice temelji se na obiteljima koje se odlučuju na život u njemu. Podršku mladim obiteljima Grad provodi putem nekoliko mjera: olakšavanje gradnje kuće, obnova kuće, vođenje brige o djeci- produženi boravak u vrtiću i školi.

Kad sada, nakon četiri godine, rezimirate napravljeno, što je bio najveći izazov i gdje mislite da se moglo još više i bolje, možda?

– U proteklom razdoblju bili smo vrlo štedljivi i pazili smo na sve rashode. To nam je omogućilo da osiguramo vlastiti udio u svim europskim projektima koje smo provodili. Mogućnosti europskih projekata su velike ali je potrebno racionalizirati ostale rashode kako bi osigurali dovoljno sredstava za praćenje europskih projekata. Zbog ovoga stvari koje se nisu mogle financirati iz europskih sredstava su ostale na čekanju i to je nešto što svakako moramo imati na umu u vremenu koje dolazi.

Kako i koliko je pandemija utjecala na realizaciju planiranih i tekućih projekata?

-Što se financijskog dijela realizacije projekata tiče, pandemija nije imala utjecaj ali je značajno utjecala na provedbu aktivnosti u tzv. soft projektima. Dobar dio projekata nije uspio realizirati sve aktivnosti te su zbog toga ostali zakinuti korisnici u ustanovama.

Koji su Vam ključni planovi i ciljevi za sljedeći mandat, ako Vam ga građani povjere? Gdje ima najviše prostora za iskorak kako bi Grad zadržao i dodatno ubrzao uzlazni trend? 

-U Strukovnoj školi Đurđevac kreće s radom Centar kompetencija u sektoru elektrotehnike  i računarstva, a Sveučilište Sjever u gradu Đurđevcu otvara preddiplomski stručni studij računarstva i informatike. To će omogućiti mladim ljudima s područja grada i okolice da završe atraktivan studij i budu konkurentni na tržištu rada. IT sektor je jedan od najbrže rastućih grana industrije i mi bi se na bazi educiranja kvalitetne radne snage htjeli orijentirati prema razvoju u tom smjeru. To svakako zahtjeva strateške korake i planove koji idu u tom smjeru i svakako bi bio jedan veliki izazov za realizaciju u sljedećem mandatu.

I na kraju, kakav vidite Đurđevac u – 2025.?

-Vidim moderan i zelen europski grad poželjan za život. (Pero Livajić)