Puštanjem pročistača u rad potpuno će se zaštititi naš vrijedan resurs – more, jer više neće biti ispuštanja u njega. Tu je i oko 100 milijuna kuna ulaganja u izgradnju novih škola i vrtića, pa veći projekti poput uređenja rive, gradnje novih cesta, obnove zvonika Eufrazijane, uređenja plaža s dodatnim sadržajima..

Loris Peršurić odradio je svoj prvi mandat na čelu Poreča koji je dvije godine zaredom na našem velikom izboru najboljih gradova osvajao prvo mjestu u kategoriji kvalitete života. Ovaj grad u skupini je rijetkih koje odlikuje pozitivan demografski saldo, stanovništvo mu je najmlađe u Istri, a može se pohvaliti i najvećim brojem poduzetnika i obrtnika. Socijalno osjetljiva politika, inkluzivnost te naglasak na ulaganja u djecu i mlade naročito su važne odrednice ove gradske uprave.

Gospodine Peršurić, upravo završava vaš prvi mandat na čelu Grada Poreča. Jeste li ostvarili sve što ste planirali i svojim građanima obećavali prije četiri godine?

– U protekle četiri godine napravili smo puno za naš Poreč. Realizirali smo generacijske projekte poput izgradnje nove osnovne škole i dvorane Finida, nove škole i dvorane u Žbandaju te nam sada sva djeca idu ujutro u školu. Izgradili smo čak tri nova vrtića i jaslice; u Velom Maju, Dračevcu i Žbandaju. Uredili smo i vratili građane na našu prekrasnu rivu, koja je ubrzo postala svojevrsni dnevni boravak. Gradili smo i obnavljali prometnu infrastrukturu poput gradske zaobilaznice i lokalnih cesta te širili kanalizacijsku mrežu po svim naseljima, pa smo s pokrivenosti došli do 92%. Istovremeno, ostali smo grad koji brine o svakom svom stanovniku i pomaže svim generacijama. Zadržali smo ili dodatno povisili davanja za socijalne, obrazovne, sportske i zdravstvene programe. Najbolji dokaz svega što je napravljeno je činjenica da smo dvije godine zaredom proglašeni gradom s najboljom kvalitetom života u Hrvatskoj. 

Što biste posebno istaknuli? Kad uspoređujete današnji Poreč  s onim otprije četiri godine, što se promijenilo? Po čemu je to danas bolje mjesto za život nego što je bilo prije četiri godine i gdje je ostvaren najveći napredak?

– Kada bih nešto morao izdvojiti, rekao bih da smo u posljednje četiri godine ipak najviše uložili u našu djecu. Poreč je grad s najmlađim stanovništvom u Istri, i jedan od rijetkih gradova u zemlji koji bilježi pozitivne demografske trendove. To su nam onda, kako volim reći, „slatke muke“, jer moramo strateški ulagati tako da sva porečka djeca imaju kvalitetno i sigurno odrastanje u našem gradu. Činjenica da smo u 2019. u vrtićima imali 576 djece, a ove godine njih 709 sve govori. To je naše bogatstvo i ponosan sam da ćemo uskoro otvoriti novi vrtić i jaslice u Žbandaju kao i da će svako dijete imati svoje mjesto u vrtiću. Dodatno, naselje je umjesto derutnog objekta u središtu naselja dobilo moderan vrtić, igralište i parkiralište.

Koje biste još projekte i mjere istaknuli kao osobito značajne za razvoj grada i poboljšanje kvalitete života Porečana?

– Iako smo radili na generacijskim projektima, nismo zaboravili na one financijski manje izdašne, ali često jednako vrijedne projekte. Važno mi je da razvijamo svih naših 10 mjesnih odbora podjednako. Negdje je prioritet bilo širenje kanalizacijske mreže, negdje smo rješavali probleme poput uklanjanja derutnih zgrada poput nekadašnjeg Servo Mihalja ili starog hotela u Červar Portu, dok smo drugdje obnavljali lokalne ceste poput Kukci-Stranići, Žbandaj-Šušnjići ili St. Portun-Antonci-Kosinožići.

Istovremeno, bili smo grad koji brine o svim svojim generacijama. Zadržali smo ili dodatno povisili davanja za socijalne, obrazovne, sportske i zdravstvene programe, pa tako imamo neke od najvećih učeničkih i studentskih stipendija u zemlji, umirovljenicima smo nastavili sufinancirati dopunsko zdravstveno osiguranje, a i dalje financiramo dodatne timove hitne medicinske pomoći van državnog standarda ili osiguravamo asistente za djecu već od vrtića.

Spominjete nadstandarde. Na što točno pritom mislite?

– Mislim na sve one usluge i pomoći koje realiziramo na području Poreča, a koje možda nisu pod našom ingerencijom. Iako su to nadstandardi, bio bih sretan kada bi to bili standardi na području cijele Hrvatske. Spomenuo sam osiguravanje dodatnih timova hitne pomoći, ali tu je i financiranje stanova tj. smještaja liječnika – deficitarnih kadrova, osiguravanje asistenata u vrtiću za djecu s posebnim potrebama kao i financiranje rehabilitacijskog centra Veruda – Ispostava Poreč. Tu je i naš Zdravi grad Poreč sa svojim programima namijenjenim svim generacijama Porečanki i Porečana. Umirovljenicima s malim mirovinama svaki mjesec isplaćujemo financijski dodatak od 200 do 400 kuna, sufinanciramo dopunsko zdravstveno osiguranje, prijevoz srednjoškolcima do susjednih gradova, dodatne sadržaje u školama van standarda, produženi boravak, potičemo učenje talijanskog jezika financiranjem plaća profesora i još puno toga. 

Kolika je ukupna vrijednost projekata koje ste pokrenuli i realizirali u ovome mandatu?

-U protekle četiri godine u Poreč se uložilo više od milijardu kuna kroz javne i privatne investicije. Uz razvijanje gospodarskih zona, značajna sredstva uložila su se i u veliki projekt odvodnje vrijedan više od 500 milijuna kuna. Riječ je o prvom takvom, gotovo dovršenom, projektu u Hrvatskoj, skupa s pročistačima 3. kategorije. Puštanjem pročistača u rad potpuno će se zaštititi naš vrijedan resurs – more, jer više neće biti ispuštanja u njega. Tu je i oko 100 milijuna kuna ulaganja u izgradnju novih škola i vrtića, pa veći projekti poput uređenja rive, gradnje novih cesta, obnove zvonika Eufrazijane, uređenja plaža s dodatnim sadržajima, kao i značajna sredstva koja ulažemo iz godine u godinu u razvijanje grada s kvalitetnom komunalnom infrastrukturom i društvenim standardima za sve naše generacije. 

Pokrenuli ste i realizirali brojne EU projekte. Koliko ste u ove četiri godine uspjeli povući sredstava iz EU fondova i koje od tih projekata biste istaknuli?

-Pri kraju je jedan od najvećih EU projekata u Hrvatskoj – EU Projekt Poreč, zahvaljujući kojem je izgrađeno više od 90km nove kanalizacijske mreže, kao i četiri pročistača koji će trajno zaštititi naše more. Tu je i projekt navodnjavanja poljoprivrednih površina za više od 70 poljoprivrednika na području Čevar Porat – Bašarinka, koji smo razvijali s Istarskom županijom i koji je vrijedan gotovo 110 milijuna kuna te je financiran bespovratnim europskim sredstvima. Tu je i ugovorena realizacija širokopojasnog interneta, odnosno, nove optike zahvaljujući kojoj će sva kućanstva – ne samo u Poreču, već i na cijeloj Poreštini dobiti pristup brzom internetu.

Europskim novcima nabavili smo i elektro-bus, s kojim ćemo pokrenuti pilot-projekt javnog prijevoza koji će grad spojiti s prigradskim naseljima. Vidjet ćemo kakav će biti odaziv i koje će rute biti najtraženije, pa ćemo prilagoditi. Trenutno očekujemo koncesijsko odobrenje.

Sveukupno smo na razne fondove prijavili stotinu raznih projekata, a posebno me veseli da je EU novcima otvorena i prva teretana za osobe s invaliditetom te da nam je za projekte Centar za posjetitelje La mula de Parenzo i obnovu gradske ribarnice odobreno 100%-tno bespovratno financiranje, kao i dodatnih nešto više od milijun kuna za obnovu zgrade Gornjeg vrtića. 

Jeste li zadovoljni gospodarskom slikom grada i kakva je ona danas u usporedbi sa situacijom prije četiri godine? Što kažu brojke, koliko je novih investicija, novih radnih mjesta otvoreno u ove četiri godine? Kako ste pomogli lokalnom gospodarstvu u COVID krizi?

-Poreč je grad koji, s obzirom na broj stanovnika, ima najveći broj obrtnika i poduzetnika u Istri. Naši obrtnici i poduzetnici zapošljavaju veliki broj ljudi, ali i stalno ulažu i razvijaju se. Naravno da je na nas, kao turistički grad, utjecala cijela situacija oko koronavirusa. Poreč je u tom smislu specifičan, jer za razliku od sličnih destinacija u Istri, na svojem području ima samo jedan manji kamp, dok prevladava hotelski i obiteljski smještaj, koji je bio posebno pogođen. Usprkos svemu, lani smo realizirali nešto više od 50% turističkih rezultata iz godine ranije, pa iako je pad prihoda bio osjetan, uspjeli smo dovršiti već započetu obnovu rive i osigurati brojne mjere pomoći kako bi olakšali lokalnim poduzetnicima i obrtnicima, ali i sugrađanima koji su ostali bez posla.

Ipak, na sedamdesetak kilometara obale Poreštine ostvaruje se desetak posto hrvatskog turizma, i to je nešto što će, siguran sam, biti tako i u budućnosti jer imamo prednost da smo bliska, sigurna auto-destinacija.

Kakva je situacija na demografskom planu i što ste u vezi s tim poduzimali tijekom proteklog četverogodišnjeg razdoblja?

– Poreč je jedan od rijetkih hrvatskih gradova koji bilježi pozitivne demografske trendove. Kako smo u proteklom razdoblju primarno ulagali u našu djecu, u razdoblju pred nama proširit ćemo Dom za starije i nemoćne osobe i razviti uslugu njege u kući za naše starije sugrađane te nastaviti s mjerom sufinanciranja dopunskog zdravstvenog osiguranja, boravka u Domu, programa Hospicij – kućna skrb, financijskim dodatkom za one s malim mirovinama, kao i realizacijom „dnevnog boravka“ za starije sugrađane po mjesnim odborima. Oni su naš grad koji volimo, svojim radom stvarali i oblikovali te je naša dužnost i obaveza da im uzvratimo s ljubavlju i brigom, ali nećemo pritom zaboraviti i sve ostale generacije. Vrlo nam je važno da ostanemo grad koji s osobitom pažnjom i ponosom vodi računa o svim svojim sugrađanima, posebno najosjetljivijima među nama. 

Jesu li vam u planu i neke nove mjere i programi za djecu i mlade?

-Već smo lani bili pokrenuli subvencioniranje kupovine stana porečkim obiteljima i dalje aktivno razvijamo projekte kako bismo olakšali rješavanje stambenog pitanja. Nakon dvije nove škole i tri nova vrtića, sada su nam odobrena i sredstva za obnovu tzv. Gornjeg vrtića. Kako se radi o zgradi – kulturnom dobru, priprema projekta bila je puno zahtjevnija, ali mi je drago da je FZOEU to prepoznao i odlučio sufinancirati obnovu. Osim boljih uvjeta za djecu i zaposlene, puno će značiti i za grad zbog njegove pozicije u centru grada te svojeg kulturno-povijesnog značaja.

Kad podvučete crtu nakon ove četiri godine, što je bio najveći izazov i gdje mislite da se možda moglo bolje?

-Ja sam od onih koji će uvijek reći da može bolje i više. Posao u jednom gradu nikada nije u potpunosti gotov, jer baš kad neki projekt završite, morate s planiranjem i radom odmah nastaviti. Svakako je najveći izazov bila situacija oko pandemije koronavirusa – suočavanje s krizom, smanjenjem prihoda i novim planiranjima. Ipak, zadovoljan sam da sve što smo si zacrtali u tom razdoblju uspješno smo priveli kraju. Neke investicije poput proširenja Doma za starije i nemoćne ili obnove prometnice LaCop-Parens morali smo privremeno odgoditi, a ni javne rasprave povodom donošenja novog Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja nisu mogle biti održane, ali mi je drago da sada nastavljamo dalje.

Povjere li vam građani i sljedeći mandat, što će biti vaši ključni planovi i ciljevi?

-Podrška sugrađana izuzetno mi je važna. Njihovi komentari, prijedlozi i kritike puno su mi pomogli na ovome putu. Zato, nastavljamo u još jačem ritmu. U iduće četiri godine proširit ćemo Dom za starije i nemoćne osobe i razviti uslugu njege u kući za naše starije sugrađane. Nastavljamo s projektom uređenja Peškere, donošenjem urbanističkog plana uređenja tog prostora uz konzultacije i suradnju s građanima. Dovest ćemo kanalizacijsku mrežu u preostala naselja, nastaviti s obnovom prometnica,  uređenjem starogradske jezgre i rive te izgraditi nogometni kampus za naš NK Jadran. Ulagat ćemo u brojne manje, a opet jednako važne projekte za ravnomjerno razvijanje svih naših mjesnih odbora. A ja ću, kao i do sada, biti non stop dostupan i otvoren za sve svoje sugrađane. Nastavljamo s radom s još više energije, svom snagom naprijed za Poreč! (Vedrana Humski)