Prošlo je vrijeme ideološki obojenih političkih opcija, građani daju povjerenje onima koji nude jasne, konkretne i održive ciljeve

Mario Rajn najuspješniji je gradonačelnik 2. kruga ovih lokalnih izbora – u nedjelju je osvojio preko 74 posto glasova, što je i znatno bolji rezultat nego je ostvario na izborima 2017. kada je prvi put izabran za gradonačelnika. Što stoji iza ovako dobrog rezultata i koji su mu prvi potezi i planovi za novi mandat

G. Rajn, najuspješniji ste pobjednik 2. kruga izbora sa osvojenih preko 74 posto glasova, što je značajno bolji rezultat i od onoga na prošlim izborima. Što Vam znači ovaj rezultat, jeste li ga očekivali?

-Prije četiri godine građani su htjeli promjenu vlasti i okrenuli su se nezavisnima kao prihvatljivoj alternativi iako to još u to vrijeme nije bilo popularno kao danas. Ovi izbori ipak su bili nešto više, bilo je to vrijeme polaganja računa za ono što sam kao gradonačelnik sa svojim timom radio u protekle četiri godine. Građani su prepoznali naš trud i nagradili nas novim mandatom koji smatram i velikom obvezom da nastavimo istim smjerom pa i pojačamo tempo.

Puno je dobrih projekata i mjera kojima ste u protekle četiri godine etablirali Križevce kao grad dobrih praksi. Što biste Vi osobno izdvojili kao ‘naj’, na što ste najviše ponosni?

-Ponosan sam prije svega što smo Križevce stavili na listu „zelenih“ gradova i to ne samo u okvirima Hrvatske , nego i šire, a o čemu svjedoče nagrade i stalno isticanje Križevaca kao grada za primjer.

Godinama smo već među najuspješnijim gradovima u povlačenju europskih sredstva kroz različite projekte, a zahvaljujući čemu smo realizirali mnoge važne infrastrukturne programe. Također, ovdje bih od značajniji projekata svakako istaknuo izgrađenu novu sportsku dvoranu, kompletnu obnovu atletske staze, uređenje kina.

Najpoznatiji ste po projektu Križevački sunčani krovovi kroz kojega ste, prvi u zemlji, građanima omogućili ulaganje u zelenu energiju. Ima li tu kakvih novih planova, hoćete li nastaviti s crowd funding kampanjama i ugradnjom solarnih elektrana?

-Planova i ideja uvijek ima pa se i trenutno radi na pripremi projektne dokumentacije za jedan projekt na javnim objektima, no o tome ćemo više kada se krene u realizaciju.

 Jedan od ključnih ciljeva koje ste zacrtali je da do 2030. Križevci postanu energetski potpuno neovisan grad – hoćete li uspjeti, gdje ste na tom putu?

-Postizanje energetske neovisnosti i klimatske neutralnosti, značajni su ciljevi na čijem postizanju radimo provođenjem niza mjera, a tu bih svakako istaknuo fotonaponske elektrane kako na gradskim ustanovama i objektima, tako i na privatnim kućama, a aktivno uključivanje građana i jest glavni smisao naših inicijativa u tom smjeru. Grad daje podršku  građanima u uspostavi fotonaponskih elektrana na svojim kućama sufinanciranjem  izrade projektne dokumentacije.

Nakon sufinanciranja izrade projektne dokumentacije, Grad Križevci objavit će javni poziv i za sufinanciranje postavljanja fotonaponske elektrane čime grad svojim građanima pruža financijsku podršku u cijelom procesu postavljanja elektrane.

Značajna su bila ulaganja u istraživanje geotermalnog izvora u neposrednoj blizini grada i to kroz EU projekt Healing Places, koji bi se koristio za potrebe grijanja zgrada u neposrednoj blizini.

Sve su to male kockice u mozaiku energetski neovisnog grada.

Osim po EU i zelenim projektima istaknuli ste se i po ulaganju u djecu i mlade. Za novi mandat najavili ste povećanje naknada za bebe. Kad i koliko ih planirate povećati?

-U četiri godine mandata uložili smo 62 milijuna kuna u programe i projekte za djecu i mlade, a svakako uz već spomenutu novu sportsku dvoranu, izdvojio bih i dogradnju dječjeg vrtića, energetsku obnovu škola i vrtića, obnovu niza dječjih igrališta, ne samo u gradu, nego i okolnim selima,  izgradnju Skate parka i trampolin igrališta, osiguranje besplatne  školske  prehrane za učenike u riziku od siromaštva.

Za sada, naknada za novorođenče iznosi tisuću kuna za prvo i drugo dijete te se povećava za tisuću kuna za svako iduće, a razmatramo mogućnosti dodatne stimulacije roditelja, no još ne mogu točno reći kada i koliko jer za sada te stavke još nemamo u proračunu.

Planirate li još neke nove mjere kad su djeca i mladi u pitanju?

-Zasigurno uvijek ima mjesta za poboljšanje, osluškivat ćemo roditelje i naše mlade da vidimo koje su to njihove potrebe. To već i činimo kroz Dječje vijeće Grada Križevaca koje nam daje uvid u razmišljanja i potrebe mladih te sugerira aktivnosti i projekte.

Nastavit ćemo sufinanciranje smještaja djece u dječje vrtiće uz jednu novost koju uskoro planiramo, a to je da će se sufinancirati smještaj za križevačku djecu i u vrtićima na području drugih općina ukoliko neće biti mjesta za tu djecu u križevačkim vrtićima.

Stipendije za studente, koje su među najvišima u državi, također je program koji će se nastaviti kao i besplatnu  školsku  prehranu za učenike u riziku od siromaštva.

Razvijat ćemo i poboljšavati i sve ostale postojeće projekte za ugodniji život naših mladih sugrađana.

Kakvi su planovi na polju poticanja gospodarstva, hoće li biti nekih novih mjera?

-Upravo krećemo sa sufinanciranjem kamate na poduzetničke kredite, dok su u gospodarskoj zoni Gornji Čret poduzetnici  oslobođeni plaćanja komunalne naknade.

Obzirom da smo mi i ruralno područje, važno je za istaknuti i da je Grad Križevci 2018. godine bio jedini grad u Hrvatskoj koji je subvencionirao kamate na kredite za nabavu repromaterijala za proljetnu sjetvu i tako na direktan način pokazao kako stoji na usluzi poljoprivrednicima. godine ova je mjera proširena i na jesensku sjetvu.

Jedan od ciljeva koje ste najavili je i uspostava međumjesnog javnog prijevoza. Što točno planirate?

-Ideja je javnim prijevozom povezati sam grad Križevce sa njegovim naseljima, obzirom da teritorijalno grad obuhvaća 60 naselja. Upravo je u tijeku razrada plana održive mobilnosti te brojanje prometa kako bismo uopće vidjeli realne potrebe na terenu. Nakon toga ćemo znati konkretnije u kojem smjeru ćemo ići s ovim projektom.

 Bude li sve išlo po planu, kakve Križevce vidite za četiri godine, po čemu će to biti još bolji grad za život i poslovanje nego danas?

-Križevci su prekrasan grad ugodan za život. Nadomak smo Zagrebu, posebice sada kada imamo brzu cestu i pred završetkom smo izgradnje drugog pružnog kolosijeka. Nudimo niz povlastica za mlade obitelji pri kupnji građevinskog zemljišta, puno ulažemo u djecu i mlade, pomažemo poduzetnicima i poljoprivrednicima. Idućih godina nastavit ćemo raditi na značajnim projektima kojima ćemo podizati životni standard naših građana, bilo kroz infrastrukturne, kapitalne ili društvene projekte.

Sredinom 2019. godine Križevci su postali dio europske inicijative „Future cities of South East Europe“ zajedno s nekim mnogo većim gradovima – Sarajevo, Skopje, Maribor i Niš. Cilj ove inicijative je transformacija gradova prema jednoj od najboljih lokacija za život, rad i posjet u Europi do 2025. godine. Sve bi to trebalo pridonijeti stvaranju pozitivne klime te da Križevci postanu još privlačniji grad za život.

I na kraju, na ovim izborima nastavio se trend jačanja grupacije nezavisnih gradonačelnika. Što to znači za lokalnu scenu ali i hrvatsku politiku općenito?

-Mislim da je prošlo vrijeme idealistički obojenih političkih opcija koje su desetljećima temeljile svoje programe na pogrešnim postavkama, umjesto na konkretnim i realnim projektima. Ljudi su pronašli alternativu tim opcijama, a i sve više se građana politički i društveno angažira na različitim funkcijama. Smatram da je to dobro za društvo u cjelini jer pluralizam uvijek znači više ideja, više mišljenja i više programa, a to donosi napredak. Građani konačno smatraju kako imaju između čega birati te daju svoje povjerenje onima koji nude jasne, konkretne i održive ciljeve.

Ljudima je najvažnija kvaliteta života, kakvo im je životno okruženje, vrtić ili škola u koje im idu djeca, kakva se lokalna politika vodi u mjestu u kojem žive i da li vide mjesta za napredak i rast. To su najbolje pokazali ovi lokalni izbori, polako postajemo demokratsko društvo u pravom smislu riječi te se ciljevi definiraju sada drugačije nego prije desetak godina.

 Bilo je nekih pokušaja da se nezavisni okupe u zajedničku inicijativu, grupaciju, no to baš nije zaživjelo ili?

-Ne bih rekao da nije zaživjelo jer nezavisni međusobno surađuju, izmjenjuju iskustva, sastaju se, a to da li će se formalizirati na način osnivanja ili okupljanja u neku grupaciju, manje je važno. Uvijek dajem prednost sadržaju ispred forme. Nije cilj da kopiramo one od kojih su se građani zapravo distancirali i postanemo nova politička opcija sama sebi dostatna. (Marija Pulić Drljača)