Najviše proračunskih sredstava za poljoprivredu po glavi stanovnika u 2022. izdvojio je Ivanić-Grad, koji se drugu godinu zaredom iskazao i kao najizdašniji prema proračunskom udjelu izdvajanja za subvencioniranje poljoprivrede i poljoprivrednika. Pokazala je to naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna hrvatskih gradova. Nominalno, Sinj prednjači po porastu novčanih potpora poljoprivrednicima u 2022. u odnosu na 2021., a Knin se u našoj provedenoj analizi našao kao lider na čelu liste prema postotnom porastu izdvajanja. Proračunskim udjelom poticaja poljoprivredi na svom području kroz 2022. mogu se pohvaliti i Ozalj, Donji Miholjac, Sinj, Grubišno Polje, Glina…, a izdvajanjem po stanovniku, uz njih, i Novalja, Novska, Pleternica, Stari Grad… U odnosu na 2021. za poljoprivredu su 12 mjeseci iza, također, sredstva značajno povećali Sinj, Novska, Novi Marof, Novalja…

U nizu analiza rada i uspješnosti lokalnih vlasti koje kontinuirano provodi gradonačelnik.hr, rekapitulirajući i međusobno uspoređujući konkretne učinke i način trošenja proračunskog novca, ovaj put smo istražili koliko su naši gradovi u 2022. iz ukupne proračunske bilance izdvojili za subvencije poljoprivrednicima.

Kao u puno navrata prije, prošli smo iznova i pomno analizirali podatke Ministarstva financija o izvršenju proračuna, pa dok čekamo ažuriranje konkretnih i službenih podataka za 2023., analiza se posvetila godini ranije, a navedeni podaci na tom polju života lokalnih sredina pokazuju i opet nam potvrđuju kako su za poljoprivredu, nekako i sasvim razumljivo s obzirom na prirodna obilježja i gospodarska usmjerenja, kontinuirano daleko više ulagali ‘kontinentalni’ nego ‘morski’ gradovi, pri čemu su u najvećem dijelu mali i srednji gradovi u odnosu na velike izdvajali znatno više sredstava prema udjelu iz vlastitih proračuna.

Iako su gradovi u 2022. za poljoprivredu izdvojili oko pet milijuna kuna manje nego 2021., (u 2021. ukupni iznos je bio -24.395.690 kuna, a u 2022.- 19.300.547 kuna), gotovo trećina je hrvatskih gradova povećala sredstva za potporu poljoprivrednicima. Među 40-ak gradova koji su povećali izdvajanja, njih čak 17 je udvostručilo -a Knin čak i utrostručio- sredstva.

Podsjetimo, značaj poljoprivrede proteklih je godina osobito došao do izražaja budući je korona kriza dodatno poentirala u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu važna mogućnost da u što većoj mjeri samostalno zadovolji prehrambene potrebe svojeg stanovništva. Pandemija bolesti COVID 19, danas na sreću pomalo i zaboravljena, uza sve negativnosti (zdravstveni problem, lockdown, globalan pad industrijske proizvodnje…), podigla je umnogome svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe, ali i osvijestila želju potrošača da više konzumiraju proizvode domaćih i lokalnih proizvođača. Kriza je snažno utjecala na čitavo gospodarstvo, tako i poljoprivredu, no nakon početnog šoka, značajno i ubrzala digitalizaciju, inovativniju distribuciju i prodaju, veću informiranost potrošača i jačanje lokalnih, naročito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Potaknula se i dodatna usmjerenost na poljodjelstvo uslijed smanjenja obima posla i posljedično potrebe za zaposlenicima, naročito u urbanim sredinama. Po podacima Agencije za plaćanja, na dan 31. prosinca 2022. bilo je upisano 166.430 poljoprivrednika (najviše njih kao OPG-128.290), koji su koristili 1.158.496,3 hektara poljoprivrednog zemljišta (po poljoprivredniku u prosjeku 7 hektara).

Prema DZS-u, u 2022. hrvatska je poljoprivreda u odnosu na 2021., unatoč izazovima (rastuća inflacija, poremećaji u lancima nabave, cijenama energenata i ostalih sirovina), ostvarila 18.2 posto rasta vrijednosti proizvodnje (rast u 2021. prema 2020. iznosio je 13.3 posto) i dosegla 3.2 milijardi eura (24.45 milijardi kuna, usporedbe radi u 2021. bila je 20.7 milijardi kuna). Istodobno, bruto dodana vrijednost iznosila je 12,9 milijardi kuna i ona je također porasla – za 17,8 posto u odnosu na 2021. Prema planu Vlade do 2030. ukupna vrijednost proizvodnje trebala bi dosegnuti iznos od 30 milijardi kuna (4 milijarde eura), uz konstantno podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda i modernizaciju poslovnih procesa…

Kada se radi o potpori gradova, u 2022. za poljoprivredu je po stanovniku najviše izdvojio Ivanić-Grad (Zagrebačka županija)- 95.71  kuna. Iznad 90 ‘poljoprivrednih’ kuna po glavi stanovnika, naravno kada je riječ o subvencijama, imala je još samo Novalja (90.49 kuna) na Pagu, kao najbolji i uz Stari Grad (44.76 kuna) na Hvaru jedini primorski – oba otočna- grad u Top 10 poretka. Među najuspješnijim u rubrici su i: Ozalj – 68.49 kuna, Grubišno Polje – 65.64 kuna, Glina – 56.21 kuna, Donji Miholjac – 49.81 kuna, Novska – 49.79 kuna, Sinj – 49.31 kuna i Pleternica – 46.64 kune ‘per capita’. Pet gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivredi po stanovniku 50-100 kuna, njih 40 između 10 i 50 kuna, a kod 82 su potpore iznosile ispod 10 kuna.

I po ukupnom postotnom izdvajanju za subvencije poljoprivredi iz Proračuna 2022. u vrhu se našao Ivanić-Grad, koji je za taj podupirući element osigurao 1.45 posto raspoloživih sredstava. Laureata prati Ozalj s 1.31 posto, zatim Donji Miholjac, 1.20 posto, Sinj i Grubišno Polje, po 1.14 posto, a pozicije u Top 10 zauzimaju i Glina (0.94 posto), Metković i Novi Marof (po 0.82 posto), Novska (0.72 posto) i Pleternica (0.71 posto udjela). Usput, tek pet gradova izdvojilo je za subvencije poljoprivrednicima iznad 1 posto novca.

Listu onih koji su u 2022. povećali u postotku subvencije poljoprivredi u odnosu na 2021. predvodi Grad Knin (Šibensko-kninska županija), uz rekordnih 332.02 posto rasta proračunskih izdvajanja. Prilično niži postotak, ali isto tako dojmljiv, bilježi za njim Novska (173.59 posto), zatim Vrbovec (156.88 posto), Novi Marof (146.94 posto), Belišće (140.00 posto), Nin (115.72 posto), Osijek (101.97 posto), dok su  iza njih u 10 (odnosno 17) s najboljim godišnji ‘pozitivnim’ trendom – Novalja, Mali Lošinj, Vis, Umag, Vrbovsko, Rovinj, Novi Vinodolski, Otok, Vrlika i Skradin, uz podjednakih 100 posto porasta izdvajanja u korist poljoprivrede i poljoprivrednika. U tom razdoblju subvenciju je 101-400 posto povećalo sedam gradova, njih pet bilježe od 51 do 100 posto porasta, 13 između 10 i 50 posto, 2 od 1 do 10 posto povećanja. Negativan trend su ‘prijavila’ 44 grada.

Promatramo li apsolutne brojke, tu je dominantan Sinj (Splitsko-dalmatinska županija) s izdvojenih +468.803 kune više nego godinu ranije, za njim slijedi onda Novska (+351.832 kune), a popriličan porast novčanih potpora poljoprivredi u 2022. prema nominalnom proračunskom iznosu u 2021. bilježe i Novalja, Knin, Vrbovec, Novi Marof, Mali Lošinj, Glina, Osijek, Bjelovar...

Iznose smo naveli u kunama u kojima su se u 2022. kao službenoj valuti i vodila proračunska izdvajanja. U poretku ukupnosti izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima na tronu se nalazi  Ivanić-Grad (1.242.479 kuna), ispred Sinja (1.156.371 kuna), a slijede ih: Vukovar (1.000.000 kuna), Karlovac (977.973 kune), Zagreb (785.814 kuna), Samobor (731.213 kuna), Metković (600.000 kuna), Bjelovar (563.044 kune), Novska (554.506 kuna), Đakovo (464.224 kune), Petrinja (414.586 kuna)…

Ozalj: Prate projekte poljoprivrednika, dodatno pomažu mladim gospodarstvenicima

Grad Ozalj, u Karlovačkoj županiji, zauzima i ove godine visoko mjesto naše analize subvencija u poljoprivredi, pa se u Top 10 našao kada se radi o iznosu proračunske potpore (3.) po glavi stanovnika (68.49 kuna), ali i (2.) udjelom (1.31 posto) izdvajanja poljoprivrednicima iz Proračuna 2022…

U proteklom trogodišnjem razdoblju kroz Program potpora u poljoprivredi, Grad Ozalj izdvojio je preko 160.000 eura za mjere potpore poljoprivrednicima. U 2022. dodijeljena sredstva potpora male vrijednosti iz Programa iznosila su 53.058,80 eura, a mjere je koristilo oko 160 poljoprivrednika s područja Ozlja.

-Program je usklađen s pravilima Europske unije o pružanju državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, što je propisano Uredbom Komisije EU na potpore ‘de minimis’ u poljoprivrednom sektoru- navode nam iz Grada.

Mjere obuhvaćene Programom odnose se na unapređenje biljne proizvodnje (uključuje police osiguranja usjeva i nasada, nabavku mehanizacije, nabavku ograda i armatura na voćnjacima, vinogradima i pašnjacima, kupnju sustava za obranu od tuče na voćnjacima i vinogradima, sufinanciranje nabave sadnog materijala …), mjere za unapređenje sektora stočarstva (osjemenjivanje goveda, krmača/nazimica, polica osiguranja životinja, kupnje i ostavljanje bređih junica, uzgoj ovaca i koza), mjere razvoja pčelarstva, potpore za projektnu dokumentaciju (dokumentacija za izgradnju novih objekata u funkciji poljoprivredne  proizvodnje, legalizacija objekata za smještaj stoke), potpore razvoju poljoprivrednih gospodarstava (nastup na sajmovima i manifestacijama, prijava dokumentacije na natječaje za korištenje EU sredstava, nabavke opreme za opremanje vinskih podruma, sufinanciranje izgradnje, uređenja, opremanja objekata za dopunske djelatnosti).Također, dodjeljuju se potpore za mlade poljoprivrednike, pa dodatna sredstva mogu ostvariti ako je mladi poljoprivrednik nositelj OPG-a…

U cilju opstanka poljoprivrednih gospodarstava na području Grada, unapređenja i modernizacije poljoprivredne proizvodnje i razvoja ruralnih područja i ruralnih vrijednost u 2022. povećani su iznosi sufinanciranja polica osiguranja, osjemenjivanja goveda na gospodarstvu, kao i iznos sufinanciranja pčelarstva.

U suradnji s Odborom za poljoprivredu i šumarstvu, uvažavajući potrebe poljoprivrednika,  u 2023. godini je nastavljen Program potpora u poljoprivredi Grada Ozlja, a uvedene su i izmjene s obzirom na sve češće ekstremne vremenske uvjete u vidu povećanja sufinanciranja sustava za obranu od tuče na voćnjacima i vinogradima, sufinanciranja kupnje i izgradnje akumulacijskih sustava i sustava za navodnjavanje u povrtlarstvu i voćarstvu, a isto takoi uvedena je i mjera sufinanciranja nabave sadnog materijala – certificiranih sadnica vinove loze, voćnih sadnica, sadnica jagoda  i sadnica ljekovitog i aromatičnog bilja kao i mjera sufinanciranje izgradnje, uređenja, opremanja objekata za dopunske djelatnosti, sve u suradnji s poljoprivrednicima.

Na području Grada Ozlja trenutno ima 171 kilometar asfaltnih nerazvrstanih cesta i 87 km makadamskih nerazvrstanih cesta u koje se može uključiti i makadamske (poljske) puteve koji vode prema obradivim poljoprivrednim površinama. U 2022. i 2023. godini izvedeni su brojni radovi na izgradnji i održavanju infrastrukture vezane za poljoprivredu – sanacija nerazvrstanih cesta i poljskih puteva, a naravno s ciljem poboljšanja prilaza poljoprivrednicima poljoprivrednim površinama.

Također, Grad Ozalj sufinancira projekt ‘Revitalizacija autohtonih sorta vinove loze (V. vinifera L.) Ozaljsko-vivodinskog vinogorja’. Cilj projekta je identifikacija, ali i znanstvena i stručna evaluacija autohtonih sorata vinove loze na području Ozaljsko-vivodinskog vinogorja sa ciljem njihovog trajnog očuvanja i buduće gospodarske revitalizacije, čime se lokalnim proizvođačima grožđa i vina daju dodatne mogućnosti za unapređenje i proširenje vinogradarsko-vinarske proizvodnje kao važne gospodarske grane grada. Projekt se provodi u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Udrugom vinogradara i vinara Trs iz Vrhovca.

-Svi ljubitelji kušanja izvrsnih vina ozaljskih vinara već nekoliko godina mogu uživati u eno-gastro manifestaciji ‘Vivodina Wine and Walk’, a kompletna ruta prolazi neposredno uz vinograde i prekrasna mjesta ozaljskog kraja koji se dijelom nalazi unutar Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje- dodaju i upoznaju nas iz Grada Ozlja.

U 2023. izvršena je prijava na Otvoreni poziv za dostavu projektnih prijava za standardne projekte u okviru prioriteta 2 u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska 2021. – 2027. Europskog fonda za regionalni razvoj, projekt: TASTE – Unapređenje i promocija sporog i održivog turizma temeljenog na lokalnoj gastro-enološkoj ponudi u suradnji s Gradom Murskim Središćem, Zavodom Metlika i Općinom Lendava. Njime je planirano uređenje prostora za održavanje manifestacija, sajmova na način da će se na njemu moći održavati prezentacije domaćih proizvoda, tako i proizvoda partnerskih regija u Sloveniji, gastro sajmova. Ujedno će se promovirati suradnja i razmjena iskustava između poljoprivrednih gospodarstava i ostalih ponuđača sa područja hrvatske i slovenske strane, a tom investicijom trajno će se riješiti problem adekvatnog prostora za izlaganje ponuđača domaćih proizvoda u Ozlju, osobito za vrijeme održavanja manifestacija.

-U pripremi je i projekt ‘Plepelić dvor’ usmjeren na pokretanje Istraživačko-edukacijskog centra za vinarstvo i lovstvo – napominju iz Grada.

-Grad Ozalj je nekoliko godina među Top 10 po izdvajanju za poljoprivredu. U dogovoru s građanima i Odborom za poljoprivredu i šumarstvo kreiramo mjere potpora. Najviše se koristi mjera potpore za sufinanciranje nabavke mehanizacije, a  da bi i dalje poticali poljoprivrednike, ulažemo u uređenje puteva koji omogućuju dobar pristup poljoprivrednim površinama. U 2024. i dalje nastavljamo s mjerama iz Programa potpora poljoprivredi za što smo osigurali sredstva u Proračunu Grada Ozlja u iznosu od 56.000 eura. Ozaljski vinari nižu uspjeh za uspjehom, a zaslužena nagrada za brončanu povelju u kategoriji Vinski turizam ‘Suncokret ruralnog turizma Hrvatske 2023’, odličan je način promocije kvalitete ozaljskih vina. Izrazito smo ponosni i na nagrade naših medara koji su na području Karlovačke županije osvojili zlatno i brončano odličje za kvalitetu proizvodnje meda. Ovom prilikom pozivamo poljoprivrednike na korištenje bespovratnih sredstava kako bi sektor poljoprivrede grada ostvario rast i nova zapošljavanja.  Grad Ozalj obavještavat će poljoprivrednike o aktualnostima vezanim za potpore u poljoprivredi i korištenje bespovratnih sredstava te će i u narednom razdoblju pratiti i podupirati sve projekte ozaljskih poljoprivrednika– tvrdi nam i poziva gradonačelnica Lidija Bošnjak.

Donji Miholjac: Kontinuirano podupiru poljoprivredu kraja

Grad Donji Miholjac, u Osječko-baranjskoj županiji, zauzima visoko mjesto naše analize subvencija u poljoprivredi iz Proračuna 2022., pa se u Top 10 našao na dva polja -kada se radi o udjelu proračunske potpore (3.-1.20 posto) i iznosom po glavi stanovnika (6.- 49.81 kuna)…

U Donjem Miholjcu kontinuirano podupiru poljoprivredu svog kraja, ostvarujući na tom polju iz godine u godinu poziciju u samom vrhu naših tradicionalnih analiza.

Tako su u 2022. za provedbu Programa potpora u poljoprivredi Grada Donjeg Miholjca u Proračunu osigurali 400.000 kuna. Po njemu, Javni poziv za dodjelu potpora poljoprivredi bio je otvoren od  15. srpnja 2021. do  23. kolovoza  2022. godine i iskorištenja predviđenih sredstava, a podneseno je  ukupno 78 zahtjeva,  72 pravovaljana koji su subvencionirani u devet mjera. Najviše ih je stiglo za nabavku opreme, alata i strojeva za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje- 34 zahtjeva kojima je ukupno isplaćeno – 289.365,79 kuna. Potporu za očuvanje pčelinjeg fonda zatražilo je 16 poljoprivrednika i dobilo 23.040 kuna, 9 poljoprivrednika primilo je za nabavu i postavljanje sustava za navodnjavanje – 53.481,62 kuna, 3 su za kupnju i opremanje staklenika i plastenika dobili 17.860,80 kuna, 4 za sufinanciranje premija osiguranja ratarskih, voćarskih i povrtlarskih kultura u nepovoljnim vremenskim uvjetima – 7.029,93 kuna, a potpora se isplatila i za nabavu voćnih sadnica i loznih cijepova, kontrolu plodnosti tla, kamatne stope za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje, dok su neiskorištena ostala planirana sredstva za zaštitu od tuče višegodišnjih nasada.

U protekloj 2023. za provedbu Programa potpora u poljoprivredi Grada Donjeg Miholjca planirano je 53.089,12 eura. Na Javni poziv podneseno je  ukupno 87 zahtjeva, za 84 pravovaljana iz Grada su ukupno poljoprivrednicima isplatili 52.923,25 eura. Najviše ih je opet stiglo za nabavku opreme, alata i strojeva za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje- 38 zahtjeva kojima je ukupno isplaćeno – 41.080,49 eura. Potporu za očuvanje pčelinjeg fonda zatražilo je 15 poljoprivrednika i dobilo- 2.655.30 eura, 12 za sufinanciranje premija osiguranja ratarskih, voćarskih i povrtlarskih kultura u nepovoljnim vremenskim uvjetima – 1.275,32 eura, 7 za kontrolu plodnosti tla- 1.052,31 eura, 6 su za kupnju i opremanje staklenika i plastenika dobili 3.211,88 eura, 3 poljoprivrednika za postavljanje sustava za navodnjavanje – 2.417,04 eura, 2 za subvencioniranje kamatne stope za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje – 197 eura…

-I za 2024. su osigurana u Proračunu sredstva za poljoprivredu, ukupno 241.000 eura- kaže nam Goran Aladić, gradonačelnik Donjeg Miholjca. Namijenjena su za  usluge tekućeg i investicijskog održavanja- otresnice – 25.000 eura, deratizaciju i dezinsekciju- zbrinjavanje životinjskog otpada-15.000 eura, geodetsko-katastarske usluge- 7.000 eura,  održavanje poljskih puteva i ostale usluge i poslovi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem-120.000 eura, rashodi i troškovi – 7.000 eura, subvencije poljoprivrednicima – 67.000 eura…

Grubišno Polje: Prvi u županiji krenuli s Programom potpora

Grad Grubišno Polje, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, zauzima 4. mjesto u našoj analizi prema ‘per capita’ izdvajanju (65.54 kune) i dijeli 4. poziciju po udjelu (1.14 posto) izdvajanja za poljoprivredu iz Proračuna 2022…

Tijekom 2022. godine, a temeljem Programa potpora u poljoprivredi na području Grubišnoga Polja za razdoblje  2021.- 2027. isplaćene su potpore u poljoprivredi za 135 poljoprivrednih gospodarstava s područja Grada u visini -352.315,35 kuna (46.760,28 eura), dok su ulaganja poljoprivrednih gospodarstava, koja su vidljiva kroz dio mjera na koji su se prijavili, bila u iznosu -1.193.590,67 kuna (158.416,71 eura). U 2023. godini, a temeljem istog Programa, isplaćene su veće potpore u poljoprivredi za nešto manje -127- poljoprivrednih gospodarstava -49.918,43 eura (376.110,41 kuna), dok su ulaganja poljoprivrednih gospodarstava, kroz dio mjera na koji su se prijavili, bila više nego dvostruko veća nego u 2022.- 396.730,62 eura (2.989.166,86 kuna).

Radilo se o čak 16 mjera: Osiguranje poljoprivrednih usjeva, trajnih nasada i stoke, Kontrola plodnosti tla, Nabava i postavljanje plastenika i opreme za povrtlarstvo i cvjećarstvo, Navodnjavanje te nabava i postavljanje sustava za navodnjavanje, Kupnja opreme i mehanizacije, Razvoj stočarske proizvodnje – potpora za tov junadi iz vlastitog ili domaćeg uzgoja, Očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj i držanje muznih krava, Očuvanje pčelinjeg fonda, Očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj i držanje krmača, Očuvanje stočarske proizvodnje – potpora za uzgoj ovaca i koza, Potpora za umjetno osjemenjivanje stoke (krava i junica), Edukacija, stjecanje znanja i vještina u poljoprivrednoj djelatnosti, Konzultantski troškovi pripreme projekata na natječaje EU fondova, Ispitivanje uređaja za zaštitu bilja (prskalica i raspršivača), Potpora za ograđivanje poljoprivrednog zemljišta  i Potpora za okrupnjavanje zemljišta.

-Moram naglasiti da se koriste sve Mjere iz Programa, neke u vrlo visokom, a neke u manjem postotku. Ulaganja poljoprivrednika iz godinu u godinu su sve veća, što je vidljivo iz usporedbe troškova ulaganja poljoprivrednih gospodarstava, a isto  možemo vidjeti u modernizaciji mehanizacije i opreme koja se koristi i koju nam u postupcima dokazivanja troškova dostavljaju na slikama i računima. Isto tako vidi se povećan interes za mogućnostima analize tla (koji ovlašteni laboratorij sada imamo u Grubišnom Polju u Proizvodno-poduzetničkom inkubatoru), stalnim edukacijama i novim informacijama, stalnoj želji da naši poljoprivredni gospodarstvenici budu što uspješniji – ističe Mirjana Starčević, viša stručna suradnica za lokalni ekonomski razvoj u Upravnom odjelu za gospodarstvo Grada.

-Dosljednost i kontinuitet podrške razvoju poljoprivrede i poljoprivrednih gospodarstava uočava se kroz provedbu niza projekata i mjera koji se na području Grubišnoga Polja provode od 2017. godine, dok smo počevši s 2007. za isto crpili svoja istraživanja. S provedbom Programa potpora u poljoprivredi Grad Grubišno Polje bio je prvi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.  Vidljivo je to također kroz veliki broj OPG-a (cca 900) s područja Grubišnoga Polja, koji su aktivni i svojim radom i velikim ulaganjima doprinose boljem razvoju Grada Grubišnoga Polja. Grad se unapređenjem Mjera potpora nastoji prilagoditi stvarnim potrebama kako tržišta, tako i proizvođača- naglašava pak Zlatko Mađeruh, gradonačelnik Grubišnog Polja.

Kronologija provedbe Programa potpora u poljoprivredi obuhvaća čitav niz aktivnosti u proteklih sedam godina.  U 2017. Grad Grubišno Polje počeo je provoditi Program za razdoblje 2018. – 2020. Iste godine na Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi prijavilo se 25 korisnika i ukupno je po zahtjevima isplaćeno 7.107,05 kuna. Iduće, 2018., na poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi prijavilo se 107 korisnika i ukupno se isplatilo 104.863,47 kuna. U 2019, prijavilo se 136 korisnika i tom prilikom ukupno je isplaćeno 159.684,79 kuna. Godinu iza, u 2020., za četiri mjere (unutar kojih se  nalazilo 15 podmjera) 84 korisnika dobila su 271.800,16 kuna. U 2021. starta novi Program potpora u poljoprivredi na području Grada Grubišnoga Polja za razdoblje 2021.- 2027., za koji je dobivena suglasnost Ministarstva poljoprivrede RH. Na raspisani poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi (16 mjera), prijavilo se u Gradu 116 korisnika, odnosno OPG-a, i isplaćena je potpora u iznosu 315.193,91 kuna, dok je ulaganje koje su korisnici imali bilo 1.198.645,86 kuna.

U 2024. u Proračunu su planirana sredstva u iznosu 50.000 eura i odnose se na dakako svih 16 mjera iz Programa. Korisnici subvencije su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava koja imaju sjedište na području Grada Grubišnoga Polja. Temeljem dosadašnjih pokazatelja i korištenja sredstava planiranih u Proračunu Grada u prethodnim godinama, moramo iskazati zadovoljstvo, jer osim što su kvalitetno odabrane i obrađene mjere (vidljivo iz sve većeg broja zainteresiranih poljoprivrednih gospodarstava) Grad i na ovaj način pokušava pomoći razvoju i opstanku poljoprivrede koja je za ovo područje tradicionalna. Nadalje, značaj poljoprivrede proteklih je godina osobito došao do izražaja budući su oscilacije na tržištima dodatno naglasile u kojoj mjeri je svakom gospodarstvu važna mogućnost da u što većoj mjeri samostalno zadovolji prehrambene potrebe svojeg stanovništva, te je podignuta svijest o potrebi proizvodnje hrane za vlastite potrebe, ali se  osvijestila želja potrošača da više konzumiraju proizvode domaćih i lokalnih proizvođača. Isto dovodi do ubrzanja digitalizacije, inovativnije distribucije i prodaje, veće informiranosti potrošača i jačanja lokalnih, naročito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava- napominju iz Grada.

Dosadašnjim ulaganjima, iz europskih fondova, državnog proračuna, Proračuna Grada, poticala su se ulaganja s ciljem gospodarskog rasta i razvoja koji je osnova za revitalizaciju cijelog područja, dok se daljnjim ulaganjima, naročito iz europskih i nacionalnih sredstava, a onda i Gradskih, u potpunosti  razviju poljoprivredni potencijali, što je važno za razvoj i ostanak mladih i demografsku revitalizaciju lokaliteta.

-Grad Grubišno Polje i u budućnosti namjerava provoditi mjere za poticanje poljoprivredne proizvodnje jer kontinuiranim ulaganjem u poljoprivredu, kao i prilagođavanjem potrebama lokalnih poljoprivrednika, nastojimo  osigurati razvoj poljoprivrednih gospodarstava, unaprijediti poljoprivrednu proizvodnju,  očuvati svoje ruralno područje i ruralne vrijednosti, ali i potaknuti ujednačeni gospodarski razvoj na cjelokupnom području Grada. Održivi gospodarski razvoj, poticanje poljoprivrede, ratarstva i stočarstva osnovni su ciljevi Grada Grubišnoga Polja. Broj poljoprivrednih gospodarstava na području Grubišnoga Polja predstavlja veliki potencijal i velikog  je značaja za razvoj poduzetništva- zaključuju iz Grada.

Belišće: U 2024. šire subvencije poljoprivrednicima

Grad Belišće, u Osječko-baranjskoj županiji, poziciju u Top 10 naše analize zauzima prema postotnom porastu (140 posto) izdvajanja za poljoprivredu u 2022. u odnosu na 2021.

Na kontu 3523 se knjigovodstveno evidentiraju subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima za zapošljavanje i samozapošljavanje, subvencije zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Grada Belišća i pričuve zajedničkih dijelova zgrade za poslovne prostore u privatnom vlasništvu. U 2022. ostvareno je na ovom kontu 120.932, 32 kune, dok je u 2021. ostvarenje iznosilo 79.837 kuna.  U 2023. ostvarenje je bilo 8.934,99 eura, a plan za 2024. godinu iznosi – 16.192 eura.

-Sve navedeno je izvršeno temeljem Odluke o subvencijama poduzetnicima, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, poduzetničkim potpornim institucijama i građanima na području Grada Belišća. Planiramo, naravno ukoliko takav prijedlog prihvati Gradsko vijeće, u 2024. subvencije poljoprivrednicima proširiti na umjetno osjemenjivanje krmača i subvenciju troškova analize uzoraka tla poljoprivrednog zemljišta – kaže nam i najavljuje Dinko Burić, gradonačelnik Grada Belišća.

Metković: Podižu kvalitetu života i gospodarstva na cijelom ruralnom području Grada

Grad Metković, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u Top 10 naše analize našao se kao izvrstan 7. na ljestvici udjela novčanog izdvajanja (0.82 posto) za subvencije poljoprivrednicima iz Proračuna u 2022…

Programom potpora u poljoprivredi i njegovim provođenjem nastoji se uz ostalo utjecati na brži, kvalitetniji i suvremeniji razvoj poljoprivrede na području Metkovića, odnosno pokušava usmjeriti u kvalitetniju poljoprivrednu proizvodnju i pružiti mogućnost poljoprivrednicima za njihovo uključivanje u suvremene tokove kada je u pitanju poljoprivreda. Najvažniji ciljevi su: bolje korištenje poljoprivrednih površina u svrhu povećanja primarne poljoprivredne proizvodnje i podizanja stupnja prerade poljoprivrednih proizvoda kroz proizvodnju,  povećanje konkurentnosti obiteljskih gospodarstava i podizanje kvalitete života i proširenje gospodarskih programa na cijelom (ruralnom) području Grada.

U 2022. za tu su svrhu u Proračunu osigurali bili iznos od 795.000 kuna, a među najznačajnijim aktivnosti su izdvojili podršku LAG Neretva u iznosu 34.000 kuna, potpore korisnicima kroz program potpora poljoprivredi – 660.000 kuna, kod kojih 60.000 kuna udrugama putem javnog poziva za dodjelu potpora udrugama iz područja poljoprivrede i 600.000 kuna za dodjelu potpora poljoprivrednim proizvođačima- bespovratnih potpora male vrijednosti, te na koncu za aktivnosti postupka povrata oduzetog zemljišta u visini 100.000 kuna.

Grad Metković – pod vodstvom gradonačelnika Dalibora Milana- prošle 2023. godine u Proračunu je za namjenu potpora u poljoprivredi predvidio ukupno raspoloživih također 600.000 kuna, odnosno 79.639 eura. Putem Javnog poziva za dodjelu potpora, korisnici su mogli biti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sa sjedištem, odnosno prebivalištem, na području Metkovića,  koja zadovoljavaju propisane kriterije za pojedine aktivnosti (konkretno- obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, trgovačka društva, zadruge i druge pravne i fizičke osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, ali i udruženja poljoprivrednih proizvođača), a sredstva su se dijelila kroz pet mjera – potpore stočarima i pčelarima, potpore za obnovu ili gradnju plastenika/staklenika, potpore za uvođenje ekološki naprednih metoda u poljoprivrednoj proizvodnji, potpore za nabavu poljoprivrednih strojeva i opreme za razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje i potpore za poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača.

Zahtjev za potporu moguće je bilo podnijeti za više mjera, ali ukupan iznos svih potpora po jednom korisniku nije smio iznositi iznad 1.061,78 eura (8.000 kuna)  tijekom jedne kalendarske godine, naglašavaju iz Grada. Korisnici potpora dužni su dodijeljena sredstva koristiti isključivo za odobrenu namjenu i omogućiti davatelju potpore kontrolu namjenskog utroška dobivene potpore, a korisnici koji nenamjenski utroše sredstva potpore dužni su odobrena sredstva vratiti, uz to sljedeće tri godine gube pravo na poticajna sredstva Grada Metkovića.

U lipnju prošle godine krenula je s radom i obnovljena Mala gradska tržnica. Novi izgled tržnica je dobila projektom rekonstrukcije kojega je proveo Grad. U sklopu radova uklonjeni su postojeći montažni objekti i izgrađena nova građevina koja čine ulazni portal s poslovnim prostorima i jednoetažna zgrada zatvorenog i otvorenog dijela sa štandovima za prodaju poljoprivrednih proizvoda. Ukupna vrijednost projekta iznosila je 5.647.078, 24 kuna, a Ministarstvo regionalnoga razvoja sufinancira renovaciju sa 600.000 kuna.

Tu su i radovi na projektu izgradnje kompostane za obradu biootpada. Na predjelu Vrbovci, njezinom izgradnjom osigurat će se infrastruktura potrebna za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, što će doprinijeti unaprjeđenju sustava gospodarenja otpadom na području Metkovića. U kompostani vrijednosti  3.241.761,09 eura, moći će se obrađivati i biootpad sakupljen u jedinicama lokalnih samouprava iz širega područja. Dodatno će se dovoziti i biootpad proizvodnje voća i povrća koji će se preuzimati kod poslovnih subjekata, a rješavat će se i dugogodišnji problem otpadne mandarine koja se trenutno odlaže neprimjerenim načinima.

Prije nekoliko dana upućen je i poziv za predlaganje javnih potreba u području poljoprivrede i zaštite okoliša za 2024. i finaciranje iz Proračuna Grada Metkovića. Radi se o programimaa/projekatimaa koji su vezani uz: informiranje i edukaciju javnosti o važnosti zdrave prehrane i konzumiranja domaćih svježih proizvoda, promociju autohtonih proizvoda, očuvanje vrijednosti prirodnih krajobraza ruralnih područja, promicanje i popularizaciju tradicionalnih i poljoprivrednih vrijednosti ruralnog prostora i održivog razvoja, informiranje i edukacija javnosti o važnosti očuvanja šuma i voda i održivom razvoju, sudjelovanje šumoposjednika, lovaca i ribolovaca u zaštiti okoliša i održavanju biološke raznolikosti, očuvanje staništa za životinje, zbrinjavanje, udomljavanje i liječenje napuštenih i izgubljenih kućnih ljubimaca, sprečavanje razmnožavanja napuštenih i izgubljenih kućnih ljubimaca, učinkovito korištenje okolišnih sastavnica primjenom održivog razvoja, jačanje kapaciteta jedinica lokalne samouprave za korištenje načela održivog razvoja, unaprjeđivanje kakvoće okoliša, unaprjeđivanje kvalitete življenja šire zajednice, akcije čišćenja i uređenja okoliša, kao i odgoj i obrazovanje u svezi zaštite okoliša, a za financiranje programa i projekata  u okviru poziva raspoloživo je 10.000 eura. Pravo podnošenja prijava imaju udruge koje obavljaju djelatnost iz poziva i ispunjavaju svojstva prihvatljivih ponuditelja sukladno odredbama dokumentacije za provedbu natječaja. U 2022. godini iz Proračuna Grada Metkovića financirali su se programi u području poljoprivrede i zaštite okoliša s iznosom- 55.000 kuna.

U 2024. ukupno je za poljoprivredu planirano izdvojiti- 107.635 eura, pri čemu za potpore korisnicima kroz program potpora u poljoprivredi – 89.635 eura…

Sinj: U ovoj godini planiraju i dodatno povisiti iznose subvencija

Grad Sinj (Splitsko-dalmatinska županija) dominantan je s izdvojenih +468.803 kune više nego godinu ranije, promatramo li apsolutne brojke porasta izdvajanja za poljoprivredu i poljoprivrednike u 2022., pokazala je i naša nedavna analiza na temelju zadnjih podataka Ministarstva financija. Također visoku poziciju, u Top 10, zauzima i prema izdvajanju (49.31 kuna) za subvenicije poljoprivredi ‘per capita’ (po glavi stanovnika), ali i udjelom (1.14 posto) izdvajanja za istu namjenu iz Proračuna…

Gradonačelnik Miro Bulj već je u prvoj godini mandata, kroz novi  Program potpora poljoprivredi na području Grada Sinja za razdoblje 2022. – 2025.,  povisio iznos sredstva s postojećih 700.000 kuna na 1.000,000 kuna, dok je prošle 2023. samo za poticanje poljoprivrede na području izdvojeno 156.228,79 eura.

Napomenimo kako je novi Program izazvao veliku pozornost poljoprivrednika pa je u 2022. godini potpisno 96 ugovora dok se u 2023. godini brojka popela na 137. Ukupno je u 2023. izdvojeno za poljoprivredu- 1.177.105,85 kuna,  S obzirom na ovogodišnji Proračun Grada Sinja nastavit će se  trend porasta u izdvajanju financijskih sredstava za poljoprivredne proizvođače na području Sinja.

-Poljoprivreda je vrlo značajna u ovome trenutku. Posljednje dvije godine imamo rapidan razvoj turizma i noćenja na našem području, gotovo 36 posto više nego u 2019. godini koja je bila jedna od najboljih godina za turizam. Poljoprivreda i njen razvoj je iznimno važan segment, bez nje nema dodatnih vrijednosti, a ova potpora samo snaži i potiče žilavu borbu za opstanak. U trenutcima kada je na tržištu sve više uvoznih poljoprivrednih proizvoda upitne kvalitete i niske cijene, trudimo se našim poljoprivrednicima olakšati njihov rad. Osnovni cilj dodjele ovih sredstava je da ih potaknemo u želji za osnaživanjem domaće poljoprivredne proizvodnje, a ove godine smo povisili potpore sa 700 tisuća na 1.200,000 kuna (159.267 eura), Bit će i veće, a ako ima nekih novih ideja koje možemo implementirati u ove poticaje slobodno se mogu javiti pa ćemo naći zajednička rješenja kako bi im olakšali rad za koji svi znamo da je mukotrpan. Sljedećih 20 godina poljoprivreda i turizam su najvažniji potencijali na ovom području i jedino ćemo zajedničkim radom, razvijanjem proizvodnje te plasiranjem poljo proizvoda na turističko tržište biti u mogućnosti opstati. Grad će i dalje pomagati i sufinancirati poljoprivredne proizvođače, a 2024. godine zbog  velikog interesa ćemo iznose i povisiti – rekao je nedavno gradonačelnik u susretu s poljoprivrednicima…

Podsjetimo, nakon prošlogodišnjeg povećanja poticaja za poljoprivrednike novim Programom uvedena je mjera kojom se primarnim proizvođačima sufinancira otkup poljoprivrednih proizvoda (mlijeka, mesa i povrća), a prvi put Grad je poticao poduzetnike za novoosnovana poduzeća, postojeće gospodarske subjekte, subvencioniranje zapošljavanja te ulaganja u smještajnim kapacitetima.

Sredstva za poticanje poljoprivrednika i poduzetnika na sinjskom području kroz Program potpora u poljoprivredi na području Grada Sinja za razdoblje 2022. – 2025. povećane su lani na 238.900 Eura (1.800.000 kuna) što je povećanje, u odnosu na pretprošlu godinu, za 39.816 eura (300.000 kuna).

Prethodnih godina Grad Sinj poticao je poljoprivrednu proizvodnju sa 700.000 kuna, ali je na prijedlog gradonačelnika Mira Bulja iu 2022. zrađen novi Program poticanja poljoprivrednika i poduzetnika te je iznos povećan na 1.500.000,00 kuna od čega je za poljoprivrednike izdvojeno milijun kuna dok je poduzetnicima bilo namijenjeno 500.000 kuna. Prošle godine tako su sredstva za poljoprivrednike povećana na 159.267 eura (1.200.000,00 kuna), a za poduzetnike 79.633 eura (600.000,00 kuna).

Pokazalo se kako je novi Program „pun pogodak“ , a u prilog tome govori i činjenica da se minule godine samo u 1. pozivu potpisalo 10-ak ugovora više nego prethodne, ukupni iznos koji je zatražen potpunim zahtjevima poljoprivrednika iznosio je- 131.806,93 EUR (tj. 993.099,28 kuna). Pregledom pristiglih zahtjeva utvrđeno je da od ukupno 133 zahtjeva, njih 126 ispunjavaju sve uvjete Javnog poziva. U 2. Pozivu odobrena su sredstva za 11 zahtjeva u ukupnom iznosu 24.421,87 eura (184.006,58 kuna).

Novi Marof: Nizom mjera nastoje ponovno zaživjeti polja

Grad Novi Marof, u Varaždinskoj županiji, plasirao se visoko u tablici analize, ušavši u Top 10, na 4. mjestu, po visini porasta izdvajanja iz Proračuna sredstava za subvencije poljoprivrednicima na svom području u 2022. u odnosu na 2021. (+146.94 posto povećanja)…

Nizom potpora u Novom Marofu pomažu svojim poljodjelcima.

Tako su raspisali Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti za očuvanje pčelinjeg fonda vrijedan 6.700 eura. Iznos potpore je 5 eura po pčelinjoj zajednici, a maksimalni iznos po korisniku godišnje iznosi 550 eura. Potpore su namijenjene za djelomično pokriće troškova držanja postojećih pčelinjih zajednica. Cilj potpore je pomoći poljoprivrednicima da smanje njihov gubitak. U 2022. godini, pravo na tu potporu ostvarilo je 28 pčelara s ukupno 31.320 kuna, u 2023.- 30 pčelara s ukupno 5.790 eura.

Potpora male vrijednosti za ulaganje u materijalnu imovinu na poljoprivrednim gospodarstvima se dodjeljuje za različite namjene, uključujući izgradnju, rekonstrukciju i adaptaciju gospodarskih zgrada za poljoprivrednu proizvodnju, kupnju plastenika i staklenika, nabavku nove mehanizacije i opreme, kupnju ograda za nasade i životinje, kao i zaštite od vremenskih neprilika te sustava za navodnjavanje u plastenicima i staklenicima. Visina potpore iznosi do 50 posto ukupnog iznosa računa, a maksimalan iznos sredstava po poljoprivrednom gospodarstvu iznosi godišnje 2.000 eura. Na temelju provedenog poziva pravo na potporu u 2022. ostvarilo je 29 poljoprivrednika s ukupno 301.746,64 kuna. U 2023. godini, pravo na istu potporu ostvarila su 34 poljoprivrednika s ukupno 39.843,09 eura.

Pravo na potporu za umjetno osjemenjivanje odobrava se korisniku koji za svoje krave i krmače koristi uslugu ovlaštene veterinarske organizacije, kao i korisniku kojemu umjetno osjemenjivanje domaćih životinja na vlastitom stadu obavljaju fizičke osobe (uzgajivači, članovi OPG-a, zaposlenici na poljoprivrednom gospodarstvu) ako su za to osposobljeni te raspolažu propisanom opremom i priborom. Isplata subvencija se provodi na temelju računa veterinarske stanice o izvršenoj usluzi osjemenjivanja u iznosu od 20 eura po plotkinji, i to korisniku, ili 50 posto cijene jedne doze sjemena za umjetno osjemenjivanje ako je korisnik osposobljen za osjemenjivanje, ali ne više od 20 eura po dozi. Planirani iznos potpore po ovom pozivu iznosi 2.654,46 eura. U 2022. mjera se nije provodila, u  2023. godini pravo na potporu ostvarila su četiri prijavitelja s ukupno 310 eura.

Potpora male vrijednosti za nabavu sadnica voćaka, višegodišnjeg ljekovitog bilja i loznih sadnica odobrava se za jabuke, kruške, dunje, šljive, trešnje, višnje, breskve, nektarine, marelice: u iznosu od 1 euro po sadnici za minimalno 30, a maksimalno 300 komada sadnica (dozvoljeno zbrajanje sadnica različitih spomenutih vrsti), borovnica, kupina, malina, ribizl: u iznosu od 0,5 eura po sadnici za minimalno 50, a maksimalno 500 komada sadnica (dozvoljeno zbrajanje sadnica različitih spomenutih vrsti), orah: u iznosu od 3,5 eura po sadnici za minimalno 25, a maksimalno 50 komada sadnica, jagoda: u iznosu od 0,1 eura po sadnici za minimalno 1.000, a maksimalno 3.000 komada sadnica, aromatično i ljekovito bilje (lavanda i dr.): u iznosu od 0,1 eura po sadnici za minimalno 1.000, a maksimalno 3.000 komada sadnica, nove vrste voćnog sadnog materijala (goji bobice, aronija, šipak, bazga i dr.): u iznosu do 25 posto od nabavne cijene za minimalno 250, a maksimalno 1000 komada sadnica i lozne sadnice grožđa u iznosu od 0,7 eura po sadnici za minimalno 250, a maksimalno 1.000 komada loznih sadnica.  Pravo na tu potporu imaju korisnici koji su u tekućoj godini posadili navedene sadnice, a planirani ukupni iznos dodijeljenih potpora po ovom javnom pozivu iznosi 15.000 eura. U 2023. godini, pravo na potporu ostvario je jedan prijavitelj s ukupno 30 eura.

Isto tako, potpora u visini od 0,02 eura/m2 se odobrava i za zemljište kupljeno u svrhu okrupnjavanja i povećanja ukupne količine poljoprivrednog zemljišta, a maksimalan iznos potpore po jednom korisniku godišnje iznosi najviše 2.000 eura. Na temelju provedenog poziva u 2023. godini, pravo na potporu ostvario je jedan prijavitelj- 131,84 eura… Potpora, subvencija kupnje rasplodnih životinja poljoprivrednim gospodarstvima, vrši se isplatom novčane pomoći korisniku mjere u iznosu 665 eura po kravi i 55 eura po ovci ili kozi, maksimalan godišnji iznos po korisniku je 2.000 eura. U 2022. godini pravo na potporu ostvario je jedan poljoprivrednik s ukupno 15.000 kuna, u 2023. isto jedan poljoprivrednik s ukupno 1.995 eura.

Potporu u navedenim mjerama mogu ostvariti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili proizvođači upisani u JRDŽ (Registar farmi), sa sjedištem odnosno prebivalištem na području Grada Novog Marofa, koja nemaju dugovanja prema Gradu, ulaganje je izvršeno u tekućoj godini, a ispunjavaju i druge uvjete i kriterije iz Programa potpora u poljoprivredi Grada Novog Marofa za razdoblje 2022. -2025.

-Pandemijske godine i ‘lockout’ kojeg svi nastojimo zaboraviti, naučili su nas puno, prvenstveno da moramo osigurali lance prehrane i da u budućnosti moramo razvijati samostalnost opskrbnih lanaca. Na području Grada Novog Marofa još postoji dosta velikih poljoprivrednih površina koje nitko ne obrađuje, ali isto tako vidljivo je da se trendovi mijenjaju. Postoje ljudi zainteresirani za poljoprivredu, ne samo iz hobija, već i profesionalno. Imamo nekoliko obitelji koje žive od poljoprivrede, a Programom potpora u poljoprivredi Grada Novog Marofa za razdoblje od 2022. do 2025. godine nastojimo biti vjetar u leđa neodlučnima i početnicima da se odvaže, da hobiji postanu profesija i da poljoprivreda ponovo zaživi na našem području. Da imamo predivna obrađena polja i da hranu, barem dobrim dijelom, sami proizvodimo. Svjestan sam da to nije lak put i da nećemo do te točke stići brzo, ali svaka promjena, svaki zainteresirani poljoprivrednik u Gradu ima partnera za razvoj – tvrdi nam gradonačelnik Novog Marofa, Siniša Jenkač.

Mali Lošinj: Poljoprivredu pomogli s preko milijun kuna

Grad Mali Lošinj, u Primorsko-goranskoj županiji, u vrhu naše analize našao se po pozitivnom trendu, odnosno stopostotnom rastu izdvajanja za poljoprivredne subvencije u 2022. naspram izdvajanja u 2021…

U Malom Lošinju su, shvaćajući potrebe poljoprivrednika, još 2012. godine donjeli Pravilnik o načinu dodjele i korištenju sredstava potpora za poljoprivredu, obrt, malo i srednje poduzetništvo kojim se sufinanciraju različite mjere na području Grada Malog Lošinja. Preko potpora za poljoprivrednike je u proteklom razdoblju dodijeljeno više od milijun kuna, a ukupno s gospodarstvom preko 5 milijuna kuna kroz provedenih osam različitih mjera. Tu su redom: Ekološka proizvodnja u poljoprivredi, Edukacija poljoprivrednika, Ulaganja u izgradnju sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina, Razvoj ovčarstva, Razvoj voćarstva, maslinarstva i vinogradarstva, Razvoj pčelarstva, Osiguranje poljoprivrednih površina i domaćih životinja od divljači i Početak obavljanja djelatnosti OPG-a i SOPG-a.

-Programom potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju na području Malog Lošinja za 2022. isplaćena su sredstva u iznosu od 145.029,32 kune za 32 poljoprivredna gospodarstva (uz zaprimljenih 45 zahtjeva), a većinom za poticanje ovčarstva, zaštite poljoprivrednih površina i domaćih životinja od divljači i nabavu poljoprivredne mehanizacije i opreme- navode nam iz Grada.

U 2023. godini, potpisani su ugovori o dodjeli poticaja za 35 poljoprivrednika s područja Grada Malog Lošinja u iznosu 23.300 eura, a uz poljoprivrednike, potpisivali su se i ugovori o dodjeli poticaja za poduzetnike u obrtnike (sveukupno 49 poticaja za 39 poduzetnika i obrtnika).

-Interes poljoprivrednika, ali i obrtnika te poduzetnika, iz godine u godinu je sve veći, a mi ćemo kao Grad Mali Lošinj i dalje pratiti njihov rad na našem području, kako bi im putem različitih mjera pomogli u njihovom radu- ističe Ana Kučić, gradonačelnica Malog Lošinja.

Bjelovar: U stalnim su komunikacijama i kontaktima s poljoprivrednim proizvođača

Grad Bjelovar, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, našao se među gradovima koji su u 2022. imali najviši porast izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima u odnosu na proračunska izdvajanja u 2021. (92.701 kuna)…

Uostalom, Grad svojom stalnom komunikacijom i kontaktima s poljoprivrednim proizvođača, kako na lokalnoj razini, tako i šire, usklađuje svoje ‘Programe potpora  poljoprivredi’ Bjelovara. Za istaknuti je stalni porast isplaćenih financijskih sredstava iz proračuna Grada Bjelovara od 2017. do 2023. Kroz to razdoblje navedena su izdvajanja znatno porasla. Konkretno, 2017. godine isplaćene su u spomenutu svrhu 87.897,32 kune, a 2022. izdvajanje iznosi 563.044 kuna na temelju Programa potpora  poljoprivredi na području grada.

Evo i pregleda planiranih i isplaćenih sredstava iz proračuna Grada Bjelovara kroz godine za potpore poljoprivredi: u 2021. plan -741.000 kuna, izvršenje- 470,343 kuna, u 2022. plan – 637.000 kuna, izvršenje 563.044 kuna, u 2023. plan – 110.251 eura,  izvršenje –   83.981,34 eura, u 2024. plan 143.400 eura…

-Iz napisanoga je vidljiv rast isplaćenih sredstava u odnosu  na 2021. kada je novim Programom i planirano 19 mjera, a dodatno je proširen u 2022. sa sedam novih potpora i to za: izgradnju sistema navodnjavanja, iskop arteškog bunara, uzimanje uzoraka i analizu mlijeka, analizu vode iz bunara, deratizaciju i izdavanje sanitarne knjižice i za potporu u slučaju izlučenja kopitara (uginuće konja pasmine gidran)- napominju iz Grada.

Osnovni značaj dodjele potpora po odredbama Programa potpora su podizanje razine dohodovnosti i konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje na području Bjelovara i zadržavanje stanovništva u ruralnim područjima grada. Specifičan značaj dodjele potpora proizlazi iz doprinosa poljoprivrednih i ostalih važnih čimbenika: prirodni i krajobrazni značaj pridonose očuvanju svojstvenog krajolika europskog sela i biološkoj raznolikosti ruralnog područja, društveni značaj osigurava prehranu ljudi, sprječavaju siromaštvo, kulturni značaj pridonosi očuvanju tradicija, narodnih običaja i druge nematerijalne baštine, proizvodnji lokalnih, regionalnih tradicijskih proizvoda, a dodatni značaj definitivno je- doprinos razvoju ruralnog turizma.

Grad Bjelovar provodi program jačanja gospodarstva i putem sudjelovanja Grada na sajmovima i manifestacijama. Bjelovar je u 2022. godini bio suorganizator i sudionik Međunarodnog proljetnog i Međunarodnog jesenskog bjelovarskog sajma u Gudovcu, gdje dodjeljuje, bez naknade na svom štandu, prostor poljoprivrednim proizvođačima za prezentaciju i prodaju njihovih proizvoda. Uz to, Grad Bjelovar bez naknade poljoprivrednim proizvođačima dodjeljuje prezentativno prodajna mjesta bez naknade za vrijeme održavanja  gradskih manifestacija: Pisanicom do Uskrsa, Terezijana, Dan Grada Bjelovara i Dan bjelovarskih branitelja, Advent, Dani jagoda i trešanja. Prostor za vrijeme manifestacija koristi 30-tak poljoprivrednih proizvođača.

-Inače, cijena korištenja takvih mjesta za vrijeme manifestacija iznosi 13,27 eura na dan. Izračunamo li ukupan broj dana trajanja manifestacija i događanja, prosječno 45 dana x 30 korisnika x 13,27 eura, dobivamo 17.915 eura na godinu, koje Grad daruje poljoprivrednim proizvođačima koji su aktivni sudionici  gradskih manifestacija u vidu prezentiranja i prodaje svojih proizvoda- ističu iz Grada Bjelovara.

Jedan od nezanemarivih projekata, koji je vezan uz poljoprivredu, zasigurno je i projekt Bjelovarskog doručka koji je još 2017. Grad pokrenuo sa željom da lokalni poljoprivredni prehrambeni proizvodi budu zastupljeni u vrtićima i školama  Bjelovara, a proizvođači iz bjelovarskoga kraja dobiju priliku za promociju, veći plasman na tržištu, ali i bolju međusobnu suradnju. U sklopu projekta Grad Bjelovar uspio je poljoprivredne proizvođače ujediniti u Zajednicu ponuditelja s kojom nastupaju na tržištu. Domaće namirnice tako su se našle u svih pet bjelovarskih škola i Gradskom vrtiću Bjelovar, a priču su kasnije preuzeli i privatni vrtići i neki restorani. Grad Bjelovar prvi je u kojemu je takav projekt zaživio u RH.

-Projektom Bjelovarski doručak postigla se sinergija poljoprivrednih proizvođača s područja Grada što je rezultiralo njihovom konkurentnošću na tržištu. Dostavljaju domaći med, voće i povrće bilogorskog poljoprivrednika u sve škole i vrtiće na području Bjelovara, dobrim dijelom i županije,  a isto tako, s tim u skladu, u prosincu 2020. godine otvorena je i trgovina domaćim proizvodima Bilogorska košara, koju vodi  braniteljska socijalno-radna zadruga istoga imena – ‘Bilogorska košara’. Grad Bjelovar je dao svoj prostor i uredio ga, u njemu se danas može naći ono najbolje iz reda poljoprivrednih proizvoda našega kraja – od domaće tjestenine, preko sireva i suhomesnatih proizvoda do voćnih sokova, rakija i vina, ali i kozmetike i suvenira.  Zadruga voćem i povrćem opskrbljuje 25 škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji – upoznaju nas nadalje iz Grada.

U promatranoj 2022. Grad Bjelovar -pod gradonačelnikom Darijom Hrebakom – sufinancirao je i rad udruga poljoprivrednih proizvođača s 28.000 kuna, a godinu iza, u 2023., s 5.230 eura…

Ukupno je u 2022. godini isplaćeno iz Proračuna za: Sajam za životinje – Patkovac – 17.929,80 kuna, Subvencije poljoprivrednicima- 563.040 kuna, Sudjelovanje Grada na sajmovima- 686.332,40 kuna, Provođenje programa zaštite divljači- 97.749,92 kuna i Projekt Bilogorska košara – 31.547,80 kn, ukupno za poljoprivredu- 1.396.603,92 kuna. U 2023. godini, kao i 2024. zadržan je trend rasta financijskih sredstava namijenjenih za razvoj poljoprivrede na području Grada Bjelovara, dok je u 2024. godini planirano za: Sajam za životinje – Patkovac – 3.500 eura, Subvencije poljoprivrednicima – 143.400 eura, Sudjelovanje Grada na sajmovima  – 128.000 eura, Provođenje programa zaštite divljači – 18.000 eura i Projekt Bilogorska košara – samodohodovni, ukupno za poljoprivredu – 292.900 eura.  (Pero Livajić)

Iz Programa ruralnog razvoja za 24 korisnika, ukupno preko 3,5 milijuna eura

Četvrti Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u organizaciji Ministarstva poljoprivrede otvoreni su u petak, 26.1.2024. u Gospodarskom centru OBŽ u Osijeku.

– Iznimno mi je drago što se ovi četvrti Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva održavaju upravo u Osijeku, metropoli Slavonije i Baranje i gradu u kojemu u ovom trenutku imamo rekordnu zaposlenost i sukladno tome nisku nezaposlenost, na što smo iznimno ponosni. U Osijek dolazi najveća investicija ikad američke tvrtka Jabil, ali i niz drugih. Grad u kojemu u ovome trenutku su aktivna 84 projekta ukupne vrijednosti veće od 350.000.000 eura, od čega je više od polovice europskih sredstava i veliki dio sredstava Vlade Republike Hrvatske, Osječko-baranjske županije, naravno i sredstava iz proračuna grada Osijeka. Stoga želim ovdje i spomenuti i zahvaliti na izvrsnoj suradnji s Vladom Republike Hrvatske i s Osječko-baranjskom županijom. Neovisno o ovim ulaganjima u nove moderne tehnologije i razne vrste industrija, svjesni smo kako je upravo poljoprivreda u širem smislu i proizvodnja hrane strateški važna za cijelu Republiku Hrvatsku, a posebno za ovaj naš kraj – istaknuo je zamjenik gradonačelnika Osijeka Dragan Vulin. Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je kako je poljoprivreda visoko na listi prioriteta i u fokusu djelovanja Vlade, jer o tome ovisi prehrambena sigurnost i ekonomska snaga.

– Poljoprivreda je zadnje tri godine prošla kroz teško razdoblje, ali ipak se ostvaruje rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, što dokazuje da je otporna i izdržljiva. Zadnje procjene o rastu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do kraja 2023. godine govore da će biti rekordnih 3,3 milijarde eura, što je 50 posto više nego 2016. godine, kazao je premijer Plenković. Podsjetio je kako je u EU-ovom financijskom okviru za razdoblje do 2027. godine za poljoprivredu osigurano 3,8 milijardi eura, što je snažna poluga za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ulaganja u ruralna područja i očuvanje tradicije hrvatskog sela.

– Moramo nastaviti jačati hrvatsko selo i poljoprivredu koji su kralježnica sigurnije i ekonomski suverenije Hrvatske u pogledu samodostatnosti u proizvodnji te u opskrbi sigurnom i zdravom hranom – poručio je premijer RH. Nakon svečanog otvaranja Konferencije, ministrica poljoprivrede Marija Vučković uručila je ugovore iz Programa ruralnog razvoja za 24 korisnika, ukupno vrijedne više od 3,5 milijuna eura. Na 4. Danima poljoprivrede, ribarstava i šumarstva bile su održane panel rasprave na teme: „Komasacija poljoprivrednog zemljišta“, „Izazovi u stočarskoj proizvodnji s posebnim osvrtom na afričku svinjsku kugu“ i „Uspostava Banke hrane u RH – Hrana nije otpad“, te su održane prezentacije „Štete u državnim šumama od olujnih nevremena“, „Ulaganja u šumarstvo – aspekti financiranja održivog gospodarenja šumama na ruralnim područjima“ i „Rezultati i ciljevi u provedbi EU fondova u ribarstvu i akvakulturi“. Panel rasprave i prezentacije predstavili su stručnjaci tih područja, kao i predstavnici tijela državne, lokalne i regionalne uprave, akademske i znanstvene zajednice te vrijednih poljoprivrednika…