Prema podacima koje smo dobili od gradova, a u istraživanje nam se uključilo njih 70, sva djeca koja udovoljavaju uvjete za upis u vrtić svoje mjesto tako imaju u Bujama, Cresu, Čakovcu, Čazmi, Glini, Grubišnom Polju, Hvaru, Jastrebarskom, Klanjecu, Komiži, Koprivnici, Kutjevu, Novskoj, Ogulinu, Opatiji, Ozlju, Pagu, Pakracu, Puli, Slavonskom Brodu, Svetom Ivanu Zelini, Umagu, Visu, Vodicama, Vrbovcu, Vrlici i Zaprešiću

Prošli tjedan objavili smo veliko istraživanje i priču o cijenama vrtića u gradovima, a ključna informacija je da se unatrag nekoliko godina nije povećao broj gradova u kojima djeca besplatno pohađaju vrtiće. Belišće, Umag, Vrlika i Obrovac i dalje su jedini gradovi u zemlji u kojima je nadstandard postao standard i u kojima roditelji nemaju financijskih briga kad je plaćanje u vrtića u pitanju. Besplatan vrtić za drugo dijete u obitelji osiguravaju jedino Opatija i Sinj, dok se broj gradova u kojima treće dijete iz iste obitelji može besplatno u vrtić ipak povećava pa ih je sada 74.

Cijena vrtića, odnosno gradsko sufinanciranje ekonomske cijene vrtića kako bi se smanjila konačna cijena koju plaćaju roditelji itekako je bitan pokazatelj socijalne osviještenosti i fokusiranosti gradskih  uprava na demografske mjere i pomoć mladim obiteljima. No, koliko god se nižom cijenom i besplatnim vrtićem značajno olakšavao život roditeljima, ključna demografska mjera je – dostupnost vrtića. Nema puno koristi od besplatnog ili jeftinog vrtića ako u njemu nema dovoljno mjesta za svu djecu i ako veliki dio njih ostaje na listama čekanja. Upravo zato istražili smo i to – kakvi su vrtićki kapaciteti i koliko je djece ove godine upisano, a koliko ih je ostalo na listama čekanja.

U istraživanje nam se uključilo i podatke o kapacitetu svojih vrtića, broju upisane i neupisane djece poslalo nam je 70-ak gradova, od kojih u 27 ne postoje liste čekanja. Ovdje opet kao pozitivne primjere svakako treba istaknuti Umag i Vrliku, jedine gradove koji su osigurali besplatne vrtiće za svu djecu i u kojima sva djeca imaju svoje mjesto u vrtiću.

Osim Vrlike i Umaga, prema podacima koje smo dobili od gradova, sva djeca koja udovoljavaju uvjete za upis u vrtić svoje mjesto tako imaju u Bujama, Cresu, Čakovcu, Čazmi, Glini, Grubišnom Polju, Hvaru, Jastrebarskom, Klanjecu, Komiži, Koprivnici, Kutjevu, Novskoj, Ogulinu, Opatiji, Ozlju, Pagu, Pakracu, Puli, Slavonskom Brodu, Svetom Ivanu Zelini, Visu, Vodicama, Vrbovcu i Zaprešiću.

Nekolicina neupisane djece ostalo je u Vukovaru (1,4%), Vodnjanu (1,6%), Kninu (2%), Dubrovniku (3%), Belišću (3,1%), Šibeniku, Rovinju i Belom Manastiru (3,2%)…, a tek u 20-ak gradova postotak neupisane djece premašuje 10 posto ukupnog broja vrtićanaca.

I dok je dio gradova, kako bi što manje djece ostalo neupisano, u vrtiće upisao i veći broj djece od samog kapaciteta vrtića (Beli Manastir, Ludbreg, Krk, Našice…),  nekoliko njih uopće nema problema s kapacitetom i ima još neiskorištenih mjesta. U Vrlici je, tako, popunjeno tek pola kapaciteta vrtića, u Cresu i Komiži oko 80 posto, Bujama 89 posto i Vodnjanu 91 posto.

Što se tiče broja upisanih vrtićanaca u ovoj pedagoškoj godini, najviše ih je, naravno, u velikim gradovima, redom – Zagrebu (30.688), Splitu (4.400), Osijeku (3.202), Velikoj Gorici (2.387), Varaždinu (1.800), Samoboru (1.792), Dubrovniku (1.726), Šibeniku (1.714), Slavonskom Brodu (1.545), Čakovcu (1.334), Bjelovaru (1.148), Puli (1.146) i Koprivnici (1.028), a jedini srednji grad koji se brojem upisane djece u vrtiće svrstao među velike je Solin sa 1.250 upisanih vrtićanaca.

Upravo je Solin, a znamo da je riječ o gradu s najboljim demografskim pokazateljima i prirodnim prirastom u zemlji, i grad koji ima i najveći udio vrtićke djece u broju stanovnika – 5 posto. Nakon Solina, najmlađi gradovi (preko 4 posto vrtićanaca u ukupnom broju stanovnika) od onih koji su nam poslali podatke su – Umag, Čakovec, Samobor, Rovinj, Pag, Hvar, Krk, Daruvar, Dubrovnik, Makarska, Varaždin, Ivanić Grad, Šibenik, Jastrebarsko, Buje i Zagreb.

Kreće novi val gradnje vrtića – na raspolaganju 1,2 milijarde kuna iz NPOO-a

Povećanje vrtićkih kapaciteta i obuhvata djece koja pohađaju vrtiće jedan je od strateških ciljeva Vlade pa je upravo ovih dana otvoren i prvi natječaj iz NPOO-a kroz kojega je upravo za gradnju, dogradnju i rekonstrukciju vrtića osigurano čak 1,22 milijarda kuna iz EU fondova. Gradnjom novih vrtića trebala bi se, očekuju u Vladi, otvoriti još 22.500 vrtićkih mjesta, a obuhvat djece koja pohađaju vrtiće povećati sa trenutnih 76 na 90 posto.

Dok se čekaju prve odluke o financiranju, evo i koji sve gradovi, po podacima koje su nama poslali, planiraju gradnju vrtića.

Grad Crikvenica planira tako, kažu nam, gradnju novog vrtića s dvije jasličke i tri vrtićke skupine. Grad Čazma jedan je od primjera dobre prakse kad je u pitanju rješavanje problema kapaciteta u vrtiću – ove su godine za ‘višak’ djece osigurali dodatne prostore u svom vatrogasnom domu, i odmah počeli planirati gradnju novog vrtića. No, u međuvremenu su odlučili da je puno brže i jednostavnije iskoristiti već postojeću infrastrukturu pa su kupili kuću pored nogometnog igrališta za koju smatraju kako je savršena za potrebe novog vrtića.

Na otvoreni natječaj NPOO-a za vrtiće prvi se, pak, prijavio Grad Đurđevac – planiraju gradnju nove vrtićke zgrade sa osam skupina vrijedne čak 12,8 milijuna kuna. Proširenje vrtića planiraju i u Ivanić-Gradu nakon čega više, kažu, neće biti liste čekanja. Grad Križevci upravo je završio projekt dogradnje vrtića kojim su osigurali upis za još 50 djece, a idu i po EU sredstva za gradnju još jednog novog vrtića u naselju Karane. Prvi novi vrtić nakon punih 40 godina gradi se i u Kutini. Novi vrtić gradi se i u Makarskoj, primat će 145 djece i time će se konačno riješiti problem nedostatka mjesta. U Orahovici je u tijeku rekonstrukcija vrtića koja će biti završena do kraja ove godine i nakon koje će sva djeca imati sigurno mjesto u vrtiću.

Dograđuje se i vrtić u Otoku čime će se stvoriti mjesto za još jednu skupinu djece. U Pazinu idu u projekt gradnje novog vrtića, u Slatini dograđuju jaslice, tri nove skupine od iduće godine moći će se u vrtić upisati i u Solinu u kojemu se dovršavaju vrtićki kapaciteti u Poslovnom centru u Rupotini, dok u Splitu planiraju gradnju čak tri nova vrtića i rekonstrukciju jednog postojećeg.

Proširenje vrtićkih kapaciteta u fokusu je i gradske uprave Velike Gorice pa će u naredne tri godine u ovom gradu biti izgrađena čak tri nova vrtića i tako će biti, kažu nam, zadovoljene sve potrebe na području grada. Krajnji cilj Krešimira Ačkara i njegove gradske uprave je besplatan vrtić za svu djecu pa bi upravo Velika Gorica, kako se čini, mogla biti peti grad u zemlji sa besplatnim vrtićem.

.Grad Virovitica je, kažu nam iz gradske uprave, unazad tri godine uložio preko 20 milijuna kuna za vrtićke zgrade. Energetski su obnovljene zgrada 2,3 i 4 Dječjeg vrtića Cvrčak, izgrađen je novi dječji vrtić u Svetom Đurađu, za potrebe vrtića obnovljena je i preuređena stara zgrada Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju, uređen je sanitarni čvor u zgradi 2 u Starčevićevoj, a u planu je i obnova sanitarnih čvorova u Pejačevićevoj u zgradama 3 i 4. U periodu od godinu i pol, Grad je povećao kapacitet vrtića za 100-tinjak djece.

U planu je gradnja još jednog dječjeg vrtića na području bivše vojarne u Virovitici. Za novi vrtić Grad ima idejno rješenje i projekt će prijaviti na Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Novi vrtić pohađalo bi 206 mališana.

 Sufinanciraju privatne vrtiće i dadilje, naknade za neupisanu djecu…

Dok ne izgrade nove vrtiće i osiguraju smještaj svoj djeci, dio gradove uvelo je i alternativne mjere kojima pomažu roditeljima u zbrinjavanju djece koja se nisu uspjela upisati.

Osim što su osigurali besplatan vrtić, dodatne skupine i asistente za djecu s teškoćama, u Gradu Belišću uveli su tako mjesečnu naknadu od 1.000 kuna, kao pomoć za čuvanje djece koja se nisu uspjela upisati u vrtić. Grad Jastrebarsko sufinancira smještaj djece i u vrtićima drugih jedinica lokalne samouprave, a sa 1.000 kuna po djetetu sufinanciraju i djelatnost obrta dadilja, za što su prošle godine dodatno povećali sredstva. Obrte dadilja sufinancira i Koprivnica, i to sa čak 1,5 milijuna kuna godišnje. Financiraju čak 12 obrta za čuvanje djece koji se brinu i čuvaju 134 mališana – po 1.000 kuna po djetetu i po 2.000 za djecu s teškoćama u razvoju. Istu mjeru ima i Grad Varaždin koji obrte za čuvanje djece sufinancira sa po 860 kuna po djetetu, što je, kažu nam, oko 40% iznosa sufinanciranja utvrđene ekonomske cijene obrta za dadilje. Privatne vrtiće i vrtiće izvan grada sufinancira i Vrbovec, sa po 1.100 kuna po djetetu, za što su u ovoj godini osigurali 1,3 milijun kuna. Sa po 1.200 kuna za prvo, 1.300 za drugo i 1.900 za treće i svako iduće dijete u vrtićima drugih osnivača i obrtima dadilja sufinancira i Zaprešić, a 62 posto cijene vrtića u drugim općinama sufinancira i Zlatar.

Smještaj djece u obrtima dadilja i vrtićima susjednih općina sufinancira i Grad Križevci, a privatne vrtiće sufinanciraju i Našice i Slatina, te Poreč i to sa iznosom od 1.440 za jaslički i 1.140 za vrtićki program po djetetu. Privatne i ostale vrtiće sufinancira i Sveti Ivan Zelina, sa po 950 kuna za prvo, 1.000 za drugo i 1.200 za treće dijete u obitelji, te po 1.350 za djecu samohranih roditelja i djecu s teškoćama u razvoju. (Marija Pulić Drljača)

Belišće, Umag, Vrlika i Obrovac i dalje jedini gradovi s besplatnim vrtićem za svu djecu, evo koliko roditelji plaćaju u ostalim gradovima…