Najveći rast izdvojenih sredstava za civilnu zaštitu u proračunu za 2019.  u odnosu na 2018. godinu imao je, gledano u postocima, Grad Jastrebarsko, a slijede gradovi Duga Resa, Makarska, Slunj, Kastav, Krk, Stari Grad, Đakovo, Ivanec i Novska. U apsolutnom iznosu predvode gradovi Makarska, Otočac, Duga Resa, Ivanec, Jastrebarsko, Krk, Kastav, Slunj, Požega i Đakovo. Najveći udjel izdvojenih sredstava imali su gradovi Otočac, Hrvatska Kostajnica, Duga Resa, Makarska, Kutjevo, Ivanec, Slatina, Slunj, Rovinj i Ludbreg, a u odnosu na broj stanovnika vodeći su gradovi Hrvatska Kostajnica, Otočac, Makarska, Duga Resa, Rovinj, Slunj, Kutjevo, Slatina, Ivanec i Vrlika. Analiza je to temeljena na posljednjim dostupnim konsolidiranim proračunima Ministarstva financija za 2019. godinu.

Iako neophodna, izdvajanja gradova za civilnu zaštitu sve do lani nisu bila značajna niti je shvaćena potreba njihova ustrojavanja. Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva financija i konsolidiranih proračuna vidljivo je da je većina gradova u 2019. godini za civilnu zaštitu izdvajala manje od jedan posto proračuna, isto kao i u 2018. godini, a tek su ih korona i potresi koji su nas zadesili prošle godine nagnali na značajnije povećanje izdvajanja. Naime, prema onome što su nam sada odgovorili, iako još službenih podataka Ministarstva nema, lani su zbog korone ta sredstva značajno porasla. I za ovu godinu su značajna planirana sredstva, a dodatno je osim korone dio zemlje pogodio i potres, što dodatno iziskuje organiziranost, ekipiranost i opremljenost civilne zaštite, pa tako i više novca.

Operativne snage sustava civilne zaštite na području gradova su stožeri, operativne snage vatrogastva, Crvenog križa, HGSS-a, udruge, koordinatori, postrojbe, povjerenici…

Ustroj Civilne zaštite u svim je gradovima s redovitim aktivnostima krenuo lani u ožujku. Na njihovo čelo postavljeni su gradonačelnici ili njihovi zamjenici, u rad su bili uključeni svi dionici bitni za normalno funkcioniranje u izvanrednim okolnostima uslijed korone, sjednice su se svaki dan održavale i zajednički donosile odluke. Kasnije je aktivnost olabavila, ali je zato pripremljenost dobro došla nakon potresa, a opet u cilju pravovremene informiranosti, organiziranosti i djelovanja.

Kao i uvijek, analizirali smo posljednje dostupne službene podatke – Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2019. godinu. Pogledaju li se brojke koje smo analizirali, tada se vidi da je najviše  za civilnu zaštitu sredstva povećao u 2019. godini Grad Jastrebarsko, za čak 600 posto, a slijedi Duga Resa koja je izdvojila 176,94 posto više, Makarska 117,81 posto, Slunj 109,38 posto, pa Kastav, Krk i Stari Grad sa 100 postotnim povećanjem sredstava, odnosno ti su gradovi tek 2019. i ustrojili Civilnu zaštitu, pa  Đakovo 91,06 posto, Ivanec 75,12 posto i Novska 67,34 posto.

U apsolutnim brojkama najveći rast izdvojenih proračunskih sredstava za civilnu zaštitu na godišnjoj razini imao je Grad Makarska – 360,8 tisuća kuna više, Otočac 185,9 tisuća više, Duga Resa 119,7 tisuća više, Ivanec 32,6 tisuće, Jastrebarsko 30.000, Krk 27,5 tisuća, Kastav 23,2 tisuće, Slunj 21,8 tisuća, Požega 19,3 tisuće i Đakovo koje je preklani izdvojilo 9,1 tisuću kuna više za civilnu zaštitu nego u 2018. godini.

Jastrebarsko: U 2021. izrada projektne dokumentacije za gradnju Centra za upravljanje rizicima

‘U 2019. godini, sukladno Programu Zaštite i spašavanja, izdvajanja Grada Jastrebarskog iznosila su 35 tisuća kuna. Protekle, 2020. godine, zbog iznimne situacije s koronavirusom, iz Proračuna Grada izdvojeno je 215.638,12 kuna u svrhu troškova pomoći i nabavke zaštitne opreme, dezinfekcijskih sredstava, maski i rukavica, dezinfekcije javnih prostora i ustanova te u svrhu svakodnevnog angažmana dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi sa područja grada Jastrebarskog. Za 2021. godinu, planirana sredstva u okviru Programa Zaštite i spašavanja iznose 80 tisuća kuna, a u Proračunu Grada planiran je i iznos od 650 tisuća kuna za izradu projektne dokumentacije za izgradnju višenamjenskog Centra za upravljanje rizicima.’ – kažu u Gradu Jastrebarskom.

Krk: U 2019. formirana Civilna zaštita

Kako su nam kratko odgovorili iz Grada Krka, u 2019. godini ekipirana je Civilna zaštita, a gotovo sva sredstva utrošena su za nabavu opreme.

Novska: Zbog potresa sredstva će se povećati

‘U 2020. Grad Novska izdvojio je gotovo 4 milijuna kuna za sustav civilne zaštite. Iako smo proračun za ovu godinu donijeli prije potresa, očito je da ćemo morati vidjeti u kojim segmentima trebamo izdvojiti dodatno novca kako bismo svi bili sigurniji.’ – komentira gradonačelnik Novske Marin Piletić.

Požega: Ulaganje u opremu

‘Sredstva izdvojena za Civilnu zaštitu su se koristila strogo namjenski za izrade Procjene rizika od katastrofa i velikih nesreća, Plana djelovanja području prirodnih nepogoda, pomoći pri nabavci opreme udrugama koje su od značaja za sustav CZ-a na području Grada Požege (Ronilački klub i HGSS),  za opremanje stožera CZ-a i pripadnika postrojbi opće namjene. Grad Požega sukladno svojim mogućnostima kontinuirano ulaže u sustav Civilna zaštite i sve pripadnike sustava, putem nabavke potrebne opreme i osposobljavanja pripadnika postrojbi CZ-a i Stožera CZ-a Grada Požege.’ – komentar je iz Grada Požege.

Što se tiče sredstava izdvojenih za civilnu zaštitu, najviše je iz proračuna u 2019. godini izdvojio Grad Otočac – 2,29 posto, Hrvatska Kostajnica 2,15 posto, Duga Resa 0,58 posto, Makarska 0,57 posto, Kutjevo 0,20 posto, Ivanec 0,17 posto, Slatina i Slunj 0,11 posto te Rovinj i Ludbreg 0,09 posto.

Po stanovniku najviše je izdvojio Grad Hrvatska Kostajnica – 114,64 kune, Otočac 108,08 kuna, Makarska 48,23 kune, Duga Resa 16,77 kune, Rovinj 10,18 kuna, Slunj 8,25 kune, Kutjevo 7,98 kuna, Slatina 5,55 kune, Ivanec 5,54 kune i Vrlika 5,51 kunu. (L.K.)